Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Frazemi

  • Ahilova peta

    Frazem je utemeljen na grčkome mitu o neustrašivome borcu Ahileju, kojega je njegova majka Tetida, u želji da ga učini neranjivim, nakon rođenja umočila u rijeku Stiks. Pritom ga je držala za petu, koja je ostala suha. Tako je peta postala jedino ranjivo mjesto na njegovu tijelu. Kad kažemo da je što čija Ahilova peta, želimo reći da je to njegovo ranjivo mjesto ili slaba strana.

  • Arijadnina nit

    Frazem je utemeljen na antičkoj priči o Arijadni, kćeri kretskoga kralja Minosa, koja je s pomoću klupka konca iz labirinta spasila junaka Tezeja, sina atenskoga kralja Egeja. Minos je zaratio s Atenjanima da bi osvetio smrt svojega sina Androgeja i tražio je od njih da svake godine žrtvuju atenske mladiće i djevojake Minotauru, kretskomu čudovištu s ljudskim tijelom i glavom bika. Tezej, sin atenskoga kralja Egeja, dobrovoljno se prijavio za žrtvovanje s namjerom da ubije Minotaura i spasi Atenjane od daljnjega žrtvovanja. Minosova kći Arijadna čuvala je ulaz u veliki labirint palače u Knososu u kojemu je živio njezin polubrat Minotaur i u kojemu su se prinosile žrtve. Arijadna se na prvi pogled zaljubila u Tezeja i odlučila mu pomoći te mu je podarila mač i veliko klupko vune. Kad kažemo da je što Arijadnina nit, želimo reći da je to spasonosno sredstvo, sredstvo koje pomaže komu da se izvuče iz teškoga položaja.

  • Augijine štale

    Frazem je utemeljen na mitološkoj priči o Augiji, mitološkome kralju Elide, Helijevu sinu, koji je imao staje s tri tisuće grla stoke. Uza sve svoje bogatstvo i mogućnosti Augija ih nije tridesetak godina čistio i iz njih se širio strašan smrad, što je bila velika prijetnja za zdravlje i život. Da bi postao besmrtan i došao na Olimp, Zeusov je sin, polubog Heraklo, morao ispuniti dvanaest zadataka, a jedan od njih bio je da u jednome danu očisti Augijine štale. Lukavi je Heraklo srušio dva suprotna zida i preusmjerio tokove dviju rijeka te tako isprao i doveo u red zapuštene staje. Kad za što kažemo da su Augijine štale, želimo reći da je to prljavo i zapušteno mjesto.

  • baciti bisere (biserje) pred svinje

    Frazem je utemeljen na biblijskoj priči iz Matejeva evanđelja u kojoj Isus Krist poučava svoje učenike kako prenositi njegove riječi i njegovo učenje te da se ne smiju razočarati kad vide da ih neće svi ljudi prihvatiti i razumjeti: „Ne dajte svetinje psima! Ne bacajte svoga biserja pred svinje, da se, pošto ga pogaze, ne okrenu te vas rastrgaju!” (Mt 7, 6). Za razumijevanje frazema važna je riječ margaritas, koja na grčkome može označivati biser, ali i malene dijelove na koje se kruh dijelio u Bizantskoj Crkvi. Biblijski su prevoditelji riječ margaritas najčešće prevodili prema latinskome kao biser, no moguće je da je riječ o komadićima posvećenoga kruha, pa svinjama kao nečistim životinjama ne treba dolaziti s čistim, posvećenim kruhom. Kad kažemo da smo bacili bisere ili biserje pred svinje, znači da smatramo da smo dali, pokazali, pružili ili rekli štogod lijepo ili vrijedno onomu koji to ne shvaća.

  • baciti/bacati prvi kamen ili baciti se / bacati se kamenom

    Frazem je biblijskoga podrijetla, a motiviran je kamenovanjem kao kaznom kojom je zajednica kažnjavala prijestupnike da bi se ogradila od njihove krivnje i tako izbjegla svaki dodir s njima. Kamenovanje je predviđalo aktivno sudjelovanje čitave zajednice, a rezultiralo smaknućem pojedinca za grijehe kod kojih u židovskome svijetu Staroga zavjeta nije bilo moguće iskupljenje javnom pokorom (idolatrija, bogohuljenje, vradžbine, svetogrđe, kršenje šabata i preljubništvo). Prema zakonu prvi kamen morala su baciti dva svjedoka, a nakon njih narod je zasipao krivca kamenjem sve dok ne umre. Najpoznatija epizoda povezana s kamenovanjem je ona iz Novoga zavjeta, kad evanđelist Ivan pripovijeda kako su Isusu doveli neku preljubnicu koja je trebala biti osuđena na smrt kamenovanjem, no Isus kaže: „Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen.” (Iv, 8, 1–11) Tako je Isus prisilio sve prisutne da se zamisle nad svojim postupcima i svojim grijesima te ih je pozvao na milosrđe i oprost grijeha, što je rezultiralo oslobađanjem grešnice. Kad kažemo da je tko bacio prvi kamen na koga ili da se tko bacio kamenom na koga, znači da je tko osudio, okrivio ili oklevetao koga, tj. da je na koga svaljena krivica.

  • bijela vrana

    Frazem je utemeljen na oksimoronu jer su vrane u prototipnoj percepciji crne, a bijeli primjerci te ptice iznimno su rijetki. Nastanak ovoga frazema može se smjestiti u antičko doba, a motiv bijele vrane nalazi se u priči o Apolonu kojemu je vrana donijela vijest o nevjeri njegove ljubavnice Koronide. Kako isprva Apolon nije vjerovao vrani, u bijesu je cijelu vrstu, koja je dotad bila bijela, obojio u crno. Ipak, kad se uvjerio u istinitost vranine dojave, dao je ubiti svoju ljubavnicu, a vranama se iskupio tako što ih je učinio svetim pticama i vjesnicima smrti. Kad za koga kažemo da je bijela vrana, znači da ga smatramo osobom koja je različita od drugih, tj. osobom koja se razlikuje od svoje sredine.

  • buljiti kao tele u šarena vrata

    Frazem može biti motiviran predodžbom da je tele glupa životinja blaga i začuđena pogleda. Međutim, proučavanje života i svojstava goveda (pa samim time i njegova mladunčeta) pokazalo je da imaju iznimno razvijen sluh i njuh te vrlo slabo razvijen vid. Slabovidnost je glavni razlog njihovu osebujnomu pogledu, a svaki nagli pokret ili poticaj iz okoline ometa ih u njihovoj preživačkoj stvarnosti, pobuđuje njihovu radoznalost, podizanje glave i pogleda. Kad kažemo da tko bulji kao tele u šarena vrata, znači da gleda tupo, bez razumijevanja.

  • crna ovca

    Nastanak frazema počiva na prototipnoj slici bijele ovce i općemu znanju o „genskoj“ pogrešci, tj. pogrešci uvjetovanoj recesivnim genom, koja se povremeno očituje u rađanju crnih ovaca. Crna se ovca ističe u stadu dominantnih bijelih ovaca, a stočari je smatraju manje vrijednom jer njezina vuna nije pogodna za bojenje. Kad za koga kažemo da je crna ovca, znači da ga smatramo osobom koja se svojim ponašanjem, stavovima ili izgledom razlikuje od svoje sredine, tj. da je tko iznimka u lošemu smislu.

  • čupati kosu na glavi

    Frazem je biblijskoga podrijetla, a motiviran je drevnim običajem čupanja kose. Kosa ima bogatu simboliku jer se smatra da su čovjekove vrline i osobine sadržane u njegovoj kosi. Dok je kosa kod muškarca znak muževnosti i snage, kod žena je znak čiste i savršene ženstvenosti, te je jamstvo mudrosti i jedinstva s Bogom. Rezanje ili čupanje kose simbol je očaja i pokajništva, ali i samokažnjavanja. Kad kažemo da si tko čupa kosu na glavi, znači da očajava ili je zdvojan.

  • Damoklov mač

    Frazem je utemeljeni na mitskoj priči o Damoklu, laskavome i zavidnome dvoraninu sirakuškoga vladara Dionizija Starijega (4. st. prije Krista). Dionizije je bio svjestan da je sreća nestalna i da pred njim kao vladarom stoje brojne opasnosti. Da bi to pokazao Damoklu, ponudio mu je da zamijene mjesta na jedan dan. Održao je gozbu na kojoj je Damoklo uživao u tome što ga dvore kao kralja. Na kraju obroka podignuo je pogled i ugledao iznad svoje glave, tj. iznad trona, oštar mač koji visi na vlasi konjskoga repa. Mač koji visi nad glavom simbol je opasnosti kojoj je izložen svaki vladar koji želi zadržati svoj položaj. Kad za što kažemo da je Damoklov mač, želimo reći da je to prijeteća opasnost, velika pogibelj ili prijetnja koja može imati ozbiljne posljedice.

  • između Scile i Haribde

    Frazem je utemeljen na mitu koji je prepričao i Homer u Odiseji. Scila i Haribda bile su dvije nemani koje su ometale plovidbu pomorca. Scila je bila opasna litica o koju su se razbijali brodovi, a bila je utjelovljena u šestoglavo morsko čudovište dugih vratova koje svojim pandžama hvata i proždire mornare. Nasuprot Scili, Haribda je bila pogibeljni vrtlog koji triput dnevno uvlači i izbacuje more, a brodovi su je mogli izbjeći samo dok je spavala. Odisej je vraćajući se iz Trojanskoga rata i ploveći prema rodnoj Itaki morao ploviti uskim prolazom između tih dviju opasnosti. U strahu od Haribde, a prema savjetima čarobnice Kirke, plovio je bliže Scili i tako izgubio samo šest članova posade. Kad za koga kažemo da je između Scile i Haribde, znači da se nalazi između dviju velikih opasnosti ili poteškoća, između dvaju velikih zala, tj. da je u vrlo teškome položaju.

  • izmlatiti kao vola u kupusu

    Frazem je vjerojatno motiviran je epizodom iz života volova. Kada u želji za konzumacijom izgaze vlasniku posjed i obrste ljetinu, bivaju istučeni da bi se naučili pameti. Kad kažemo da je tko koga izmlatio kao vola u kupusu, znači da je tko žestoko i nemilosrdno istukao koga, tj. da ga je premlatio.

  • jabuka razdora ili Eridina jabuka

    Frazem je utemeljen na grčkome mitu o božici svađe i razdora Eridi te jabuci koju je bacila na vjenčanju Ahilovih roditelja, morske nimfe Tetide i smrtnika kralja Peleja. Na to su vjenčanje bili pozvani svi bogovi i božice osim božice Eride. Ona nije bila pozvana da ne bi pokvarila svečanost i raspoloženje uzvanika svojom nazočnošću jer je bila poznata po tomu da je uvijek, gdje god bi se pojavila, širila raznorazne glasine, raspirivala ljubomoru i izazivala svađu. Erida se ipak pojavila nepozvana na vjenčanju te je bacila pred božice Heru, Afroditu i Atenu zlatnu jabuku s natpisom Najljepšoj! Tako je izazvala žestoku svađu među taštim božicama jer si je svaka od njih umislila da baš ona zaslužuje titulu najljepše. Kad za što kažemo da je jabuka razdora ili Eridina jabuka, želimo reći da je to povod za svađu ili nesuglasice.

  • Judin poljubac

    Frazem je utemeljen na biblijskoj priči o apostolu Judi (Iškariotskom) koji je prema Novome zavjetu ostao upamćen po tome što je izdao Isusa Krista i predao ga farizejima. Prema zapisima iz evanđelja svećenički glavari i narodni starješine okupili su se u dvoru velikoga svećenika Kajfe i zaključili da Isusa treba na prijevaru uhvatiti i ubiti. Juda je na prvi pogled iz čista mira pristupio svećeničkim glavarima i ponudio da im preda Isusa za iznos od trideset srebrnjaka. Nakon toga Juda je samo vrebao priliku da ispuni dogovor. Na posljednjoj večeri Isus je izjavio da će ga jedan od apostola izdati i slutio je da će to biti Juda. I učinio je to noću u Getsemanskome vrtu u kojemu je Isus sjedio, razgovarao sa svojim učenicima i ponovno predosjetio da mu se približava izdajnik. Doveo je u vrt silnu svjetinu naoružanu toljagama i mačevima. Čim je pristupio Isusu, pozdravio ga je i poljubio, što je bio dogovoreni znak da je upravo on taj kojega treba uhvatiti. Kad kažemo da je što Judin poljubac, mislimo na izdajnički postupak pod krinkom prijateljstva.

  • kocka je bačena

    Ta se frazemska izreka upotrebljava pri donošenju važnih odluka i pripisuje se Gaju Juliju Cezaru. On ju je izrekao pri prelaženju rijeke Rubikon 49. godine prije Krista. Tako je započeo građanski rat. Kad kažemo da je kocka bačena ili na latinskom Alea iacta est!, znači da je donesena konačna odluka o čemu, da je što riješeno.

  • košta (stoji) kao svetoga Petra kajgana

    Supostoji nekoliko priča koje su moguća motivacijska podloga ovoga frazema. Neki izvori dovode ga u svezu s grčkom izrekom „Skupa li je kajgana svetoga Georgija (Jurja)!”, koja je utemeljena na legendi o svetome Georgiju (Jurju) i čudu koje je napravio u Paflagoniji. Iako postoji mogućnost da je frazem nastao prema grčkoj izreci, u hrvatskome je jeziku pri frazeologizaciji došlo do zamjene svetačkoga imena. Sveti Juraj, jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika, zamijenjen je svetim Petrom, apostolom, rimskim biskupom i prvim papom, kojemu je Isus nadjenuo ime smatrajući ga stijenom zbog njegove vjere. Ipak, kad govorimo o pozadini promatranoga frazema, najprihvaćenija je i najproširenija priča o tome kako je sveti Petar dobio dvostruke batine i tako skupo platio kajganu koju je pojeo. Prema prvoj inačici priče Isusa i svetoga Petra noć je zatekla pred selom i oni su zamolili jednu ženu da ih primi na prenoćište. Žena ih je primila, ispekla im je kajganu i, dok su večerali, upozorila ih je na to da joj je muž pijanac, da se kasno vraća kući i da paze jer im može nanijeti zlo. Kad se muž kasno u noći vratio kući, zatekao je dvojicu stranaca, pomislio je da su lopovi i štapom počeo tući svetoga Petra. Dobivši batine, sveti Petar zamolio je Boga da zamijene mjesta. No ubrzo se pijanac vratio jer se sjetio da je vidio dvojicu i da onoga drugog nije istukao. Tako je sveti Petar ponovno stradao i zaključio da ga je skupo koštala pojedena kajgana i gostoprimstvo. Kad kažemo da košta što kao svetoga Petra kajgana, znači da je što skupo ili precijenjeno tj. da smo za što platili previsoku cijenu, koja nije nužno materijalna.

  • krokodilske suze

    Frazem je utemeljen na staroj legendi prema kojoj krokodili plaču kako bi namamili plijen ili plaču za svojim žrtvama dok ih proždiru. Međutim, te suze nisu izraz tuge ili žaljenja, nego pomažu u probavljanju hrane. Kad kažemo da su čije suze krokodilske, znači da smatramo da su neiskrene ili lažne.

  • kupiti/kupovati mačka (mačku) u vreći

    Frazem je nastao još u davna vremena kad su lukavi prodavači na srednovjekovnim tržnicama umjesto vrlo skupih životinja, svinje ili zeca, u vreću ili torbu stavljali mačke i tako varali kupce. Kad kažemo da smo kupili mačka u vreći, znači da smo kupili što naslijepo ili bez prethodne provjere.

  • labuđi pjev

    Frazem je utemeljen na legendi prema kojoj labudovi pred smrt ispuštaju glasove koji podsjećaju na tužnu i lijepu pjesmu. Kad kažemo da je što labuđi pjev kojega znanstvenika ili umjetnika, znači da smatramo da je to njegovo posljednje važno djelo.

  • loviti u mutnom

    Frazem je motiviran starom ribarskom praksom zamućivanja vode pri ulovu i još se od antičkih vremena pojavljuje u više izvora, a za njegovo širenje najzaslužnija je jedna Ezopova basna (6. stoljeće prije Krista) o ribaru koji je mutio vodu udarajući štapom po njoj. Toj ribolovnoj praksi svjedoči i stara vrlo popularna srednjovjekovna latinska poslovica Vulgo enim dicitur: Aqua turbida piscosior est (Narod kaže: Mutna voda je bogatija ribom.), koja je zabilježena u zbirci Petrusa Godofredusa iz 1555. godine, a u svoju zbirku Adagia u obliku Piscatur in aqua turbida (loviti u mutnoj vodi) uvrstio ju je i Erazmo Roterdamski 1579. godine (pariško izdanje). Kad kažemo za koga da lovi u mutnom, znači da tko koristi nejasnu situaciju da bi izvukao kakvu korist, da postiže uspjeh ili bogatstvo na pravno nedopušten način.

  • Midin dodir

    Frazem je utemeljen na priči o frigijskome kralju Midi, koji je svoj zlatni dodir stekao kad je od napada svojih radnika vinogradara spasio Dionizova pomoćnika, satira Silena. Dioniz mu je pokazao zahvalnost tako što mu je obećao ispuniti svaku želju, a Mida je poželio da sve što dotakne pretvori u zlato. Iako je želja bila čudna, Dioniz ju je ispunio. Midu su novostečene moći neko vrijeme veselile, ali kad je vlastitu kćer pretvorio u zlatni kip, sve mu je prisjelo. Kad kažemo da tko ima Midin dodir, želimo reći da mu sve polazi za rukom, da mnogo i lako zarađuje ili da jednostavno ima sreće u životu.

  • napraviti (učiniti) medvjeđu uslugu komu

    Frazem je utemeljen na La Fontaineovoj basni Medvjed i vrtlar, u kojoj je medvjed, u želji da obrani usnuloga prijatelja od dosadne muhe, kamenom ubio i muhu i prijatelja. Kad kažemo da je tko komu napravio medvjeđu uslugu, to znači da mu je, želeći mu pomoći ili napraviti uslugu, nanio kakvu štetu ili u čemu odmogao.

  • nevjerni Toma

    Frazem je utemeljen na biblijskoj priči o apostolu Tomi, koji je prema Novome zavjetu ostao upamćen po tome što nije povjerovao u Isusovo uskrsnuće dok ga nije vidio svojim očima. Naime, Isus je treći dan od raspeća ustao iz groba, tj. uskrsnuo, te se javio Mariji Magdaleni, koja je zavirivši u grob uplakana isprva zaključila da je njegovo tijelo nestalo. Kad ga je ugledala, poslao ju je da obavijesti njegovu braću apostole da uzlazi svojemu Ocu, tj. Bogu. Uvečer se pojavio i pred svojim učenicima, pozdravio je: „Mir vama!”, pokazao im je svoje ruke i bok te su mu se oni obradovali. Međutim, Toma nije bio nazočan te su mu ostali apostoli, kad se vratio, prepričali što se dogodilo. On je rekao da im ne može vjerovati dok sam ne vidi Isusove rane i dotakne ih. Nakon osam dana Isus se opet ukazao svojim učenicima, među kojima je ovoga puta bio Toma te mu je pristupio i pokazao rane tražeći da ih opipa i da mu bude opet vjeran. I Toma mu je povjerovao te izgovorio rečenicu „Gospodin moj i Bog moj!”, iskazujući tako pokajnički vjerom u uskrsnuloga Isusa i vjeru u njegova Oca, a Isus je zaključio: „Budući da si me vidio, povjerovao si. Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju!”. Kad kažemo za nekog da je nevjerni Toma, znači da ga smatramo sumnjičavim ili nepovjerljivim čovjekom, čovjek koji nikomu ne vjeruje.

  • novinska (novinarska) patka

    Prema jednome objašnjenju izraz potječe od latinske pokrate NT, kojom su se u novinskim redakcijama označivale neprovjerene ili nepotvrđene vijesti. Pokrata NT (prema latinskom non testatum) izgovorno se podudara s njemačkom riječju koja označuje patku (die Ente).

    Prema drugome objašnjenju izraz je nastao 1870. godine u Bruxellesu kad je mladi novinar u listu Le matin u nedostatku vijesti izmislio priču o naredniku Cornelissenu, koji je imao dvadeset pataka koje je klao jednu za drugom hraneći preostale. Na kraju je ispalo da je ona jedna, dvadeseta patka pojela svojih devetnaest rođakinja.

    Najvjerojatnije je izraz nastao u francuskom jeziku gdje je riječ canard (patka) izvedena od glagola caner, što znači gakati ili kvakati, a značenje lažna vijest povezuje se s izrazom vendre des canards à moitié u značenju ‘obećati nemoguće’, a poslije i s izrazom izraz donner des canards à quelqu’un sa značenjemiznevjeriti čija očekivanja’. Kad za koju vijest kažemo da je novinska ili novinarska patka, želimo reći da je to neistinita ili izmišljena novinska priča.

  • okititi se / kititi se tuđim perjem

    Frazem je utemeljen na Ezopovoj basni Zeus i ptice, u kojoj se vrana (kao predstavnik ptice koja nije poznata po prekrasnome ili raskošnome perju), svjesna svojih nedostataka i nesavršenosti, želi pojaviti pred Zeusom noseći perje koje pripada drugim pticama da bi je on zapazio kao najljepšu i proglasio kraljicom ptica. Da bi došla do tuđega perja, vrebala je druge ptice koje su na rijeci prale svoje perje, pokupila je njihovo otpalo perje, prilijepila ga na sebe i tako se uljepšala. Kad je došao dan izbora i odluke, ptice su se okupile pred Zeusom, koji u prvi mah nije uočio prijevaru i zamalo je vranu koja se razmetala tuđim perjem proglasio najljepšom. Ostale su ptice prijevaru uočile, svaka joj je oduzela svoje perje i tako je razotkrivena istina. Basnu je obradio i La Fontaine pod naslovom Le geai paré des plumes du paon. Kad za koga kažemo da se okitio tuđim perjem, znači da je prikazao tuđe zasluge kao svoje ili da je sebi pripisao tuđe misli ili djela.

  • oprati/prati ruke

    Frazem je biblijskoga podrijetla, a motiviran je činom doslovnoga pranja ruku u trenutku kad je Poncije Pilat osudio Isusa na smrt iako je bio uvjeren u njegovu nevinost. Osudom je smirio razjarenu masu, ali je svojim činom želio pokazati da odbija od sebe svaku odgovornost. U pozadini čina je antičko shvaćanje da krv ubijenoga donosi zlo ne samo ubojici nego i svima koji su s njime povezani. Kad kažemo da tko pere ruke od čega, znači da skida sa sebe svaku odgovornost, tj. da se ne smatra krivim za što.

  • otići u vječna lovišta

    Frazem je utemeljen na vjerovanju američkih domorodaca prema kojemu duše hrabrih lovaca i vještih ratnika nakon njihove smrti nastanjuju sretna lovišta (happy hunting ground), tj. mjesto gdje mogu obilno uživati i slaviti. Kad kažemo da je tko otišao u vječna lovišta, želimo reći da je umro, preminuo.

  • Pandorina kutija

    Frazem je utemeljen na grčkome mitu. Vrhovni bog Zeus poslao je Pandoru na zemlju s kutijom u kojoj su bila zatvorena sva svjetska zla. Iako joj je bilo rečeno da ne smije otvoriti kutiju, ona ju je otvorila i iz nje su izletjela sva zla, nesreće i bolesti. Ipak, na dnu kutije ostala je nada. Kad kažemo da je što Pandorina kutija, znači da smatramo da je što izvor svih zala ili mogući izvor skrivenih nevolja koje mogu naglo izbiti na površinu.

  • pasja vrućina

    Frazem se ne dovodi se u vezu s omiljenim kućnim ljubimcem nego zviježđem Velikoga psa, u kojem se nalazi najsjajnija zvijezda Sirius, koja je vidljiva krajem srpnja i početkom kolovoza za iznimno sunčanoga i toploga vremena Kad za vrućinu kažemo da je pasja, znači da je smatramo nepodnošljivom.

  • pijan kao deva

    Frazem je potaknut činjenicom da je deva životinja koja može odjednom popiti veliku količinu vode. Kad za koga kažemo da je pijan kao deva, znači da je jako pijan.

  • pijan kao majka

    Frazem je potaknut starim običajem da se rodiljama, u doba kad su još rađale kod kuće, pri porodu daju jaka alkoholna pića kako bi lakše podnijele bol. Kad za koga kažemo da je pijan kao majka, znači da je jako pijan.

  • pijan kao zemlja

    Frazem je utemeljen na starim narodnim vjerovanjima da je majka zemlja roditeljica svega živoga, a da bi ispunila svoju reprodukcijsku ulogu, mora biti obilno natopljena tekućinom, tj. kišom. Kad za koga kažemo da je pijan kao zemlja, znači da je jako pijan.

  • Pirova pobjeda

    Frazem je motiviran pričom o pobjedi velikoga vojskovođe, epirskoga kralja Pira nad Rimljanima u 3. st. prije Krista. Prihvatio je poziv svojih sunarodnjaka iz grčke kolonije u Italiji (grad Tarento) i odlučio im je pomoći u borbi protiv Rimljana. Pir je u ljudstvu, opremi i oružju bio nadmoćniji, a protivnike je iznenadio vojnicima koji su jahali slonove. Lukavi su se Rimljani brzo snašli i gađali slonove zapaljenim strijelama te tako omeli Pirovu vojsku. Iako je Pir pobijedio u toj bitci kraj Auskula (279. godine prije Krista), istodobno je pretrpio goleme gubitke u ljudstvu te nije mogao nastaviti daljnje ratovanje. Kad za što kažemo da je Pirova pobjeda, želimo reći da je to pobjeda s mnogo gubitaka, pobjeda koja se ne smatra uspješnom zbog pretjeranih žrtava, pobjeda koja je lažna ili besmislena.

  • popušiti lulu mira

    Frazem vuče podrijetlo iz indijanskih mirovnih običaja. Indijanci Sjeverne Amerike smatrali su lulu mira darom Velikoga Duha, tj. Manitua, koji je obvezivao ljude da budu miroljubivi. Nuđenje lule mira strancima bio je znak dobrodošlice, gostoljubivosti i dobre volje. Kad kažemo da je tko s kim popušio lulu mira, želimo reći da se s njim pomirio, sklopio primirje.

  • posljednji Mohikanac

    Frazem je motiviran nazivom djela Jamesa Fenimorea Coopera (1789. – 1851.) Posljednji Mohikanac (The Last of the Mohicans) iz 1826. godine. U tome su djelu opisani posljednji dani dvojice mohikanskih vođa bez naroda – mudroga starog poglavice Chingachgooka te njegova hrabrog i stasitog sina Uncasa, a radnja se odvija tijekom sedmogodišnjega Francusko-indijanskog rata. Kad za koga kažemo da je posljednji Mohikanac, želimo reći da je posljednji ili jedan od rijetkih preostalih pripadnika ili predstavnika neke skupine, pokreta ili pravca, jedan od posljednjih pobornika neke ideje.

  • posuti se / posipati se pepelom

    Frazem je biblijskoga podrijetla, a motiviran je drevnim običajem javnoga posipanja pepelom u znak spremnosti na kajanje i pokoru. Takvim činom čovjek priznaje da je grešan, preduhitruje Božji sud i postiže Božje milosrđe. Kad kažemo da se tko posipa pepelom po glavi, znači da se kaje i da javno čini pokoru.

  • prijeći Rubikon

    Frazem je utemeljen na događaju koji je bio presudan u životu Gaja Julija Cezara, ali i u povijesti Rimske Republike. Rubikon (latinski Rubico) antičko je ime za rječicu na sjeveru Italije (vjerojatno je to rječica Fiumicino u talijanskoj povijesnoj pokrajini Romagni), koja je u Cezarovo doba bila prirodna granica između rimskih provincija i Cisalpinske Galije. Imala je posebnu važnost u rimskome pravu jer je nijedan vojskovođa nije smio prijeći sa svojim jedinicama. Cezar je pri povratku iz Galije trebao raspustiti svoje legije, što nije učinio te je tako izazvao građanski rat. Kad kažemo da je tko prešao Rubikon, želimo reći da je donio veliku ili sudbinsku odluku, tj. da je učinio odlučan korak.

  • provući se kroz ušicu igle (iglenu ušicu)

    Frazem je utemeljen na jednoj od najpoznatijih biblijskih poslovica (Lakše će deva proći kroz ušicu igle, nego bogataš ući u kraljevstvo Božje.) koju Isus izgovara govoreći o bogatašima (Mt 19, 23–24, Mk 10, 25, Lk 18, 25). Iako se na prvi pogled nevjerojatnom čini slika koja leži u pozadini ovoga frazema, proučavatelji Biblije isprva su pretpostavili da je riječ o toponimu, sporednom prolazu na jeruzalemskim zidinama, tj. niskim i uskim vratima kroz koja su ulazile životinje, koji se zvao ušica igle. Deva nije mogla proći kroz ta sporedna vrata sve dok se s nje nije skinuo sav teret koji je nosila, a ona se spustila na koljena. Također, postoji i mogućnost da je došlo do pogreške u prepisivanju, te da je umjesto grčke riječ kamelos ('deva') trebala stajati riječ kamilos ('debelo uže') kojim su se vezivali brodovi, a i sama aramejska riječ gamla može označivati i devu i uže. Takvo se objašnjenje čini vjerojatnim jer su i izraelski arheolozi dokazali da su deve u Izraelu pripitomljene znatno nakon biblijskoga doba. Treće se objašnjenje poziva na Talmud i tipičnu orijentalnu metaforiku pri opisu mudrih ljudi koji od nemogućega čine moguće, tj. provlače slona kroz iglene uši. Kad kažemo da se tko provukao kroz ušicu igle ili kroz iglenu ušicu, znači da je jedva ili s teškom mukom ostvario uspjeh, da je postigao što uz velik napor ili da je ostvario štogod gotovo nemoguće.

  • puna šaka brade

    Iako je frazem mogao nastati na temelju geste, u literaturi postoji i drukčije objašnjenje nastanka ovoga frazema, koje je povezano s pričom iz slavenske mitologije o zemaljskome bogu Velesu (Volosu). Veles je bio posebno slavljen u vrijeme sjetve, žetve i ispaše, a u Slavena je zabilježen i narodni običaj vezivanja neporezanoga klasa pšenice za vrijeme žetve. To obredno vezivanje mora obaviti žena koja je simbol plodnosti i za koju se kaže da tim činom veže Velesovu bradu. Tako svezan klas u Velesovu čast ostaje na njivi do kraja žetve, ne smije se više dirati i svojevrsna je molba zaštite od demona, tj. od zla. Sam bog Veles često je prikazivan u raskošnoj odjeći i s bradom kao bujnim klasom pšenice. Frazem puna šaka brade u mitološkome je kontekstu moguće povezati sa zadovoljstvom zbog plodne žetve ili uspješne trgovine pšenicom. Kad tko kaže da mu je puna šaka brade, znači da se što odigralo ili završilo s pozitivnim ishodom ili na najbolji način, te da ne može biti bolje.

  • Sizifov posao

    Frazem je utemeljen na antičkome mitu o mudrome i lukavome, ali pokvarenome kralju Sizifu, koji je za sve svoje prijevare i podvale smrtnicima i bogovima dobio kaznu da uz brdo gura golem kamen. Kad bi došao do vrha brda, kamen bi skliznuo iz njegovih ruku i otkotrljao se u podnožje brda, pa bi njegov posao počinjao ispočetka.

  • slijepi putnik

    Frazem se dovodi u vezu s tim da su u davna vremena slijepe osobe putovale besplatno ili s tim da su se putnici bez karte skrivali u mračnim i skučenim dijelovima prijevoznoga sredstva (obično broda) te da su, kad bi izišli na na svjetlo dana, bili zaslijepljeni svjetlošću. Stoga slijepim putnikom nazivamo putnika bez vozne karte ili putnika koji je skriven u kojemu prijevoznom sredstvu i želi tajno kamo otputovati.

  • slomi nogu

    Frazem je kalk prema engleskome frazemu break a leg, koji se isprva upotrebljavao u kazališnome i glazbenome svijetu da bi se odagnale zle sile koje bi mogle prouzročiti lošu scensku izvedbu. Naime, postojalo je vjerovanje da se mora izbjegavati izravno prizivanje sreće. Smatra se da je najstarija zapisana potvrda toga frazema u članku Roberta Wilsona Lynda A Defence of Superstition (1921.) u kojemu autor govori o konjskim utrkama, tj. ljudima koji se klade na konjskim utrkama i koji zaziru od toga da im tko poželi sreću u klađenju, pa im je bolje poželjeti da slome nogu. Dvadesetak godina nakon toga Edna Ferber u svojoj autobiografiji A Peculiar Treasure frazem break a leg povezuje s kazalištem i smatra da njegov nastanak počiva na činjenici da su zamjenski glumci u kazalištu pri izvedbama sjedili u zadnjim redovima i pristojno čekali da glavni glumci doslovno slome nogu i da tako dobiju priliku da pokažu svoj talent. Iako se dvije motivacije nastanka frazema slomiti nogu čine najvjerojatnijima, postoje i neka druga objašnjenja koja povezuju njegov nastanak sa slikom svijanja koljenja pri naklonu na kraju kazališne izvedbe ili s praksom pretjeranoga tapkanja u izvedbama starogrčkoga kazališta, pri čemu se u zanosu mogla doslovce slomiti noga. Kad kažemo Slomi nogu!, znači da sugovorniku želimo sreću u životnoj situaciji u kojoj mu je potrebna sreća (npr. polaganje ispita, umjetnička izvedba).

  • španska sela

    Supostoji nekoliko mogućih motivacijskih podloga ovoga frazema. Jedna je utemeljena na homonimnim pridjevima različitoga normativnoga statusa špȃnskī1 ‘koji se odnosi na špana’ i špȃnskī2 ‘španjolski’, dok se druga oslanja na jezično posredovanje i prevođenje tekstova s njemačkoga jezika s obzirom na činjenicu da u njemačkome jeziku postoje frazemi böhmische Dörfer (doslovno: češka sela) i das kommt mir spanisch vor (doslovno: to je za mene španjolski u značenju ‘to je za mene nerazumljivo’). Frazem böhmische Dörfer pojavio se prema nekim izvorima u njemačkome jeziku najvjerojatnije u drugoj polovici 17. stoljeća nakon Tridesetogodišnjega rata (1618. – 1648.), kad su njemačkim vojnicima pri prolasku kroz Češku imena slavenskih sela zvučala čudno, nerazumljivo i neprikladno. Također, koliko je poznato, frazem spanische Dörfer prvi je zapisao njemački romantičarski pisac Johann Wolfgang von Goethe (1749. – 1832.) u svojemu romanu Patnje mladoga Werthera, te je on vjerojatno zaslužan za nastanak novoga frazema spajanjem dvaju postojećih. Pri prevođenju njegova romana početkom 20. stoljeća na južnoslavenskim prostorima frazem je doslovno preveden kao španska sela i kao takav se ustalio u upotrebi. Kad kažemo da su što za nas španska sela, znači da nam je što nepoznato ili nerazumljivo.

  • Tantalove muke

    Frazem je utemeljen na mitu o bogatome lidijskom kralju Tantalu, Zeusovu sinu, koji je kao ljubimac bogova živio u obilju i bio čest gost na olimpskim gozbama. Međutim, iznevjerio je bogove i izazvao njihov bijes jer je odnosio božansku hranu (nektar i ambroziju) i dijelio je smrtnicima. U stanju pijanstva odavao je božanske tajne i odluke. Bogovi su ga za to primjereno kaznili: u podzemnome je svijetu, stojeći u vodi do vrata, ispod drveta bogatoga raznovrsnim plodovima, morao vječno trpjeti glad i žeđ. Kad kažemo da tko podnosi Tantalove muke, želimo reći da prolazi kroz velike ili nepremostive poteškoće, najteže ili nesnosne patnje.

  • trojanski konj

    Frazem je utemeljen na jednoj epizodi iz Trojanskoga rata. Nakon desetogodišnjega ratovanja u kojemu su živote s obiju strana izgubili najveći grčki i trojanski junaci, Grci su napravili velikoga drvenog konja, skrili u njega svoje ratnike i poklonili ga Trojancima. Trojanci su dovukli konja unutar gradskih zidina. Noću su se ratnici unutar zidina iskrali iz drvenoga konja, otvorili gradska vrata svojim vojnicima, zapalili grad i pobijedili Trojance. Kad kažemo da je što trojanski konj, znači da smatramo da je to skrivena opasnost ili čije lukavo uvlačenje u neku zajednicu da bi je iznutra oslabio i uništio.

  • uhvatiti Kairosa za čuperak kose

    Frazem je utemeljen na priči iz klasične mitologije o najmlađemu Zeusovu sinu Kairosu. On je alegorična personifikacija sudbonosnoga trenutka koji je kod Grka bio iznimno važan. Kairos se po svojoj ulozi i važnosti izjednačuje s Fortunom i obožavan je kao božanstvo na Olimpu. Prikazivan je kao užurbani mladić s dugim pramenom (čuperkom) na čelu i ogoljenim zatiljkom te simbolizira sretnu priliku koju pojedinac treba zgrabiti u pravi čas, tj. prije nego što ona nepovratno nestane. Kad kažemo da je tko uhvatio Kairosa za čuperak kose, mislimo da je iskoristio povoljan ili pravi trenutak, da je djelovao brzo i odlučno.

  • vaditi (izvlačiti) kestene (kestenje) iz vatre

    Frazem je nastao na temelju La Fontaineove basne Majmun i mačak, u kojoj je majmun, u želji da se domogne pečenih kestena i pritom ne opeče, nagovorio mačka da za njega svojim šapama vadi vruće kestene iz vatre. Kad kažemo da tko vadi kestene ili kestenje iz vatre, to znači da se izlaže neugodnostima umjesto koga ili snosi posljedice njegovih postupaka.

  • zabiti/zabijati (gurnuti/gurati i sl.) glavu u pijesak

    Frazem je utemeljen na drevnoj priči o plašljivim nojevima koji u opasnosti guraju glavu u pijesak misleći da su tako nevidljivi neprijatelju. Kad kažemo da tko zabija glavu u pijesak, to znači da smatramo da se tko ne želi suočiti s neugodnom stvarnošću.

  • zakopati sjekiru

    Frazem vuče podrijetlo iz indijanskih mirovnih običaja. Kad su se sjevernoamerička domorodačka plemena mirila nakon sukoba ili borbi, ceremonijalno su zakopavala bojnu sjekiru, tj. tomahavk, ili koje drugo oružje u zemlju te tako obilježila novonastalo primirje. Kad kažemo da je ratna sjekira zakopana, to znači da je prekinuto neprijateljstvo, da su se dvije osobe pomirile, sklopile primirje.

  • žuta štampa

    Frazem je nastao u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 19. stoljeća, kad su se u medijskom prostoru vodile borbe za tržišnu dominaciju između poznatih novinskih magnata Josepha Pulitzera i Williama Randolpha Hearsta. Oni su u svojim novinama počeli objavljivati stripove, a jedan je od najpoznatijih likova iz stripa Hogan's Alley bio Žuti Dječak (The Yellow Kid). Kad za novine kažemo da su žuta štampa, želimo reći da su to jeftine tračerske dnevne ili periodične novine koje donose vijesti na neetičan ili bombastičan način.

  • ​Potemkinova sela​

    Frazem je motiviran stvarnom povijesnom ličnošću ruskoga političara i diplomata te general-feldmaršala Grigorija Aleksandroviča Potemkina (1739. – 1791.). On je u dvorskome prevratu 1762. godine pomogao je Katarini II. da preotme carsku vlast svojemu suprugu Petru III. Fjodoroviču, a kao njezin intimus imao je velikoga utjecaja na državničke odluke te je do svoje smrti bio jedan od najmoćnijih ljudi u Ruskome Carstvu. Nakon pripojenja Krima i sjeverne obale Crnoga mora Potemkin je provodio kolonizaciju novoosvojenih područja i osnovao nekoliko gradova. U želji da zadivi Katarinu II. te joj predstavi brz i uspješan razvoj pripojenih područja tijekom njezina putovanja na Krim (1787.) poslužio se varkom. Duž puta kojim je carica prolazila sa svojom uglednom pratnjom, u kojoj su se nalazili i poslanici europskih velesila, dao je izgraditi lažna sela, svojevrsne kulise pred kojima su statirali lažni seljaci dovedeni iz različitih krajeva zemlje i dočekivali je svečano obučeni s buketima poljskoga cvijeća. Kad bi svečana povorka prošla, raskošne kulise i pretjerano uređeni statisti premještani su na druga mjesta na kojima su nastavljali glumiti iste uloge. Kad kažemo da su što za nas Potemkinova sela, znači da nam se što pokušava prikazati uljepšano, a zapravo je riječ o lažnoj slici ili uljepšanim činjenicama.