Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Savjeti

  • Ahilova peta

    Izraz je utemeljen na grčkome mitu o neustrašivome borcu Ahileju, kojega je njegova majka Tetida, u želji da ga učini neranjivim, nakon rođenja umočila u rijeku Stiks. Pritom ga je držala za petu, koja je ostala suha. Tako je peta postala jedino ranjivo mjesto na njegovu tijelu. Kad kažemo da je što čija Ahilova peta, želimo reći da je to njegovo ranjivo mjesto ili slaba strana.

  • Arijadnina nit

    Izraz je utemeljen na antičkoj priči o Arijadni, kćeri kretskoga kralja Minosa, koja je s pomoću klupka konca iz labirinta spasila junaka Tezeja, sina atenskoga kralja Egeja. Minos je zaratio s Atenjanima da bi osvetio smrt svojega sina Androgeja i tražio je od njih da svake godine žrtvuju atenske mladiće i djevojake Minotauru, kretskomu čudovištu s ljudskim tijelom i glavom bika. Tezej, sin atenskoga kralja Egeja, dobrovoljno se prijavio za žrtvovanje s namjerom da ubije Minotaura i spasi Atenjane od daljnjega žrtvovanja. Minosova kći Arijadna čuvala je ulaz u veliki labirint palače u Knososu u kojemu je živio njezin polubrat Minotaur i u kojemu su se prinosile žrtve. Arijadna se na prvi pogled zaljubila u Tezeja i odlučila mu pomoći te mu je podarila mač i veliko klupko vune. Kad kažemo da je što Arijadnina nit, želimo reći da je to spasonosno sredstvo, sredstvo koje pomaže komu da se izvuče iz teškoga položaja.

  • Augijine štale

    Izraz je utemeljen na mitološkoj priči o Augiji, mitološkome kralju Elide, Helijevu sinu, koji je imao staje s tri tisuće grla stoke. Uza sve svoje bogatstvo i mogućnosti Augija ih nije tridesetak godina čistio i iz njih se širio strašan smrad, što je bila velika prijetnja za zdravlje i život. Da bi postao besmrtan i došao na Olimp, Zeusov je sin, polubog Heraklo, morao ispuniti dvanaest zadataka, a jedan od njih bio je da u jednome danu očisti Augijine štale. Lukavi je Heraklo srušio dva suprotna zida i preusmjerio tokove dviju rijeka te tako isprao i doveo u red zapuštene staje. Kad za što kažemo da su Augijine štale, želimo reći da je to prljavo i zapušteno mjesto.

  • baciti bisere pred svinje

    Izraz je utemeljen na biblijskoj priči iz Matejeva evanđelja u kojoj Isus Krist poučava svoje učenike kako prenositi njegove riječi i njegovo učenje te da se ne smiju razočarati kad vide da ih neće svi ljudi prihvatiti i razumjeti. Kad kažemo da smo bacili bisere pred svinje, znači da smatramo da smo dali, pokazali, pružili ili rekli štogod lijepo ili vrijedno onomu koji to ne shvaća.

  • crna ovca

    Iznimna je rijetkost da se rodi crna ovca koja se po boji ističe u svojemu stadu. Stočari je smatraju manje vrijednom jer njezina vuna nije pogodna za bojenje. Kad za koga kažemo da je crna ovca, znači da ga smatramo osobom koja se svojim ponašanjem, stavovima ili izgledom razlikuje od svoje sredine.

  • Damoklov mač

    Izraz je utemeljen na mitskoj priči o Damoklu, laskavome i zavidnome dvoraninu sirakuškoga vladara Dionizija Starijega (4. st. prije Krista). Dionizije je bio svjestan da je sreća nestalna i da pred njim kao vladarom stoje brojne opasnosti. Da bi to pokazao Damoklu, ponudio mu je da zamijene mjesta na jedan dan. Održao je gozbu na kojoj je Damoklo uživao u tome što ga dvore kao kralja. Na kraju obroka podignuo je pogled i ugledao iznad svoje glave, tj. iznad trona, oštar mač koji visi na vlasi konjskoga repa. Mač koji visi nad glavom simbol je opasnosti kojoj je izložen svaki vladar koji želi zadržati svoj položaj. Kad za što kažemo da je Damoklov mač, želimo reći da je to prijeteća opasnost, velika pogibelj ili prijetnja koja može imati ozbiljne posljedice.

  • jabuka razdora

    Izraz je utemeljen na grčkome mitu o božici svađe i razdora Eridi te jabuci koju je bacila na vjenčanju Ahilovih roditelja, morske nimfe Tetide i smrtnika kralja Peleja. Na to su vjenčanje bili pozvani svi bogovi i božice osim božice Eride, koja nije bila pozvana da ne bi pokvarila svečanost i raspoloženje uzvanika svojom nazočnošću jer je bila poznata po tomu da je uvijek, gdje god bi se pojavila, širila raznorazne glasine, raspirivala ljubomoru i izazivala svađu. Erida se ipak pojavila nepozvana na vjenčanju te je bacila pred božice Heru, Afroditu i Atenu zlatnu jabuku s natpisom Najljepšoj! Tako je izazvala žestoku svađu među taštim božicama jer si je svaka od njih umislila da baš ona zaslužuje titulu najljepše. Kad za što kažemo da je jabuka razdora, želimo reći da je to povod za svađu ili nesuglasice.

  • kocka je bačena

    Ta se izreka upotrebljava pri donošenju važnih odluka i pripisuje se Gaju Juliju Cezaru. On ju je izrekao pri prelaženju rijeke Rubikon 49. godine prije Krista. Tako je započeo građanski rat. Kad kažemo da je kocka bačena, to znači da je donesena konačna odluka o čemu, da je što riješeno.

  • krokodilske suze

    Izraz je utemeljen na staroj legendi prema kojoj krokodili plaču kako bi namamili plijen ili plaču za svojim žrtvama dok ih proždiru. Međutim, te suze nisu izraz tuge ili žaljenja, nego pomažu u probavljanju hrane. Kad kažemo da su čije suze krokodilske, znači da smatramo da su neiskrene ili lažne.

  • kupiti mačka u vreći

    Izraz je nastao još u davna vremena kad su lukavi prodavači na srednovjekovnim tržnicama umjesto vrlo skupih životinja, svinje ili zeca, u vreću ili torbu stavljali mačke i tako varali kupce. Kad kažemo da smo kupili mačka u vreći, znači da smo kupili što naslijepo ili bez prethodne provjere.

  • labuđi pjev

    Izraz je utemeljen na legendi prema kojoj labudovi pred smrt ispuštaju glasove koji podsjećaju na tužnu i lijepu pjesmu. Kad kažemo da je što labuđi pjev kojega znanstvenika ili umjetnika, znači da smatramo da je to njegovo posljednje važno djelo.

  • Midin dodir

    Izraz je utemeljen na priči o frigijskome kralju Midi, koji je svoj zlatni dodir stekao kad je od napada svojih radnika vinogradara spasio Dionizova pomoćnika, satira Silena. Dioniz mu je pokazao zahvalnost tako što mu je obećao ispuniti svaku želju, a Mida je poželio da sve što dotakne pretvori u zlato. Iako je želja bila čudna, Dioniz ju je ispunio. Midu su novostečene moći neko vrijeme veselile, ali kad je vlastitu kćer pretvorio u zlatni kip, sve mu je prisjelo. Kad kažemo da tko ima Midin dodir, želimo reći mu sve polazi za rukom, da mnogo i lako zarađuje ili jednostavno ima sreće u životu.

  • novinska (novinarska) patka

    Prema jednome objašnjenju izraz potječe od latinske pokrate NT, kojom su se u novinskim redakcijama označivale neprovjerene ili nepotvrđene vijesti. Pokrata NT (prema latinskom non testatum) izgovorno se podudara s njemačkom riječju koja označuje patku (die Ente).

    Prema drugome objašnjenju izraz je nastao 1870. godine u Bruxellesu kad je mladi novinar u listu Le matin u nedostatku vijesti izmislio priču o naredniku Cornelissenu, koji je imao dvadeset pataka koje je klao jednu za drugom hraneći preostale. Na kraju je ispalo da posljednja, dvadeseta patka pojela svojih devetnaest rođakinja. Najvjerojatnije je izraz nastao u francuskome jeziku, gdje je riječ canard (patka) izvedena od glagola caner, što znači gakati ili kvakati, a značenje lažna vijest povezuje se s izrazom vendre des canards à moitié u značenju ‘obećati nemoguće’, a poslije i s izrazom donner des canards à quelqu’un sa značenjem ‘iznevjeriti čija očekivanja’. Kad za koju vijest kažemo da je novinska (novinarska) patka, želimo reći da je to neistinita ili izmišljena novinska priča

  • otići u vječna lovišta

    Izraz je utemeljen na vjerovanju američkih domorodaca prema kojemu duše hrabrih lovaca i vještih ratnika nakon njihove smrti nastanjuju sretna lovišta (happy hunting ground), tj. mjesto na kojemu mogu obilno uživati i slaviti. Kad kažemo da je tko otišao u vječna lovišta, želimo reći da je umro, preminuo.

  • Pandorina kutija

    Izraz je utemeljen na grčkome mitu. Vrhovni bog Zeus poslao je Pandoru na zemlju s kutijom u kojoj su bila zatvorena sva svjetska zla. Iako joj je bilo rečeno da ne smije otvoriti kutiju, ona ju je otvorila i iz nje su izletjela sva zla, nesreće i bolesti. Ipak, na dnu kutije ostala je nada. Kad kažemo da je što Pandorina kutija, znači da smatramo da je to mogući izvor skrivenih nevolja koje mogu naglo izbiti na površinu.

  • pasja vrućina

    Izraz se ne dovodi u vezu s omiljenim kućnim ljubimcem, nego sa zviježđem Velikoga psa, u kojemu se nalazi najsjajnija zvijezda Sirius, koja je vidljiva krajem srpnja i početkom kolovoza, kad je iznimno sunčano i toplo. Kad za vrućinu kažemo da je pasja, znači da je smatramo nepodnošljivom.

  • pijan kao deva

    Izraz je potaknut činjenicom da je deva životinja koja može odjednom popiti veliku količinu vode. Kad za koga kažemo da je pijan kao deva, znači da je jako pijan.

  • pijan kao majka

    Izraz je potaknut starim običajima da se rodiljama, u doba kad su još rađale kod kuće, pri porodu daju jaka alkoholna pića kako bi lakše podnijele bol. Kad za koga kažemo da je pijan kao majka, znači da je jako pijan.

  • pijan kao zemlja

    Izraz je utemeljen na starim narodnim vjerovanjima da je majka zemlja roditeljica svega živoga, a da bi ispunila svoju reprodukcijsku ulogu, mora biti obilno natopljena tekućinom, tj. kišom. Kad za koga kažemo da je pijan kao zemlja, znači da je jako pijan.

  • Pirova pobjeda

    Izraz je utemeljen na priči o pobjedi velikoga vojskovođe, epirskoga kralja Pira nad Rimljanima u 3. st. prije Krista. Prihvatio je poziv svojih sunarodnjaka iz grčke kolonije u Italiji (grad Tarento) i odlučio im je pomoći u borbi protiv Rimljana. Pir je u ljudstvu, opremi i oružju bio nadmoćniji, a protivnike je iznenadio vojnicima koji su jahali slonove. Lukavi su se Rimljani brzo snašli i gađali slonove zapaljenim strijelama te tako omeli Pirovu vojsku. Iako je Pir pobijedio u toj bitci kraj Auskula (279. godine prije Krista), istodobno je pretrpio goleme gubitke u ljudstvu te nije mogao nastaviti daljnje ratovanje. Kad za što kažemo da je Pirova pobjeda, želimo reći da je to pobjeda s mnogo gubitaka, pobjeda koja se ne smatra uspješnom zbog pretjeranih žrtava, pobjeda koja je lažna ili besmislena.

  • popušiti lulu mira

    Izraz vuče svoje podrijetlo iz indijanskih mirovnih običaja. Indijanci Sjeverne Amerike smatrali su lulu mira darom Velikoga Duha, tj. Manitua, koji je obvezivao ljude da budu miroljubivi. Nuđenje lule mira strancima bio je znak dobrodošlice, gostoljubivosti i dobre volje. Kad kažemo da je tko s kim popušio lulu mira, želimo reći da se s njim pomirio, sklopio primirje.

  • posljednji Mohikanac

    Izraz je motiviran nazivom djela Jamesa Fenimorea Coopera (1789. – 1851.) Posljednji Mohikanac (The Last of the Mohicans) iz 1826. godine. U tome su djelu opisani posljednji dani dvojice mohikanskih vođa bez naroda – mudroga starog poglavice Chingachgooka te njegova hrabrog i stasitog sina Uncasa, a radnja se odvija tijekom sedmogodišnjega Francusko-indijanskog rata. Kad za koga kažemo da je posljednji Mohikanac, želimo reći da je posljednji ili jedan od rijetkih preostalih pripadnika ili predstavnika neke skupine, pokreta ili pravca, jedan od posljednjih pobornika neke ideje.

  • prijeći Rubikon

    Izraz je utemeljen na događaju koji je bio presudan u životu Gaja Julija Cezara, ali i u povijesti Rimske Republike. Rubikon (latinski Rubico) antičko je ime za rječicu na sjeveru Italije (vjerojatno je to rječica Fiumicino u talijanskoj povijesnoj pokrajini Romagni), koja je u Cezarovo doba bila prirodna granica između rimskih provincija i Cisalpinske Galije. Imala je posebnu važnost u rimskome pravu jer je nijedan vojskovođa nije smio prijeći sa svojim jedinicama. Cezar je pri povratku iz Galije trebao raspustiti svoje legije, što nije učinio te je tako izazvao građanski rat. Kad kažemo da je tko prešao Rubikon, želimo reći da je donio veliku ili sudbinsku odluku, učinio odlučan korak.

  • Sizifov posao

    Izraz je utemeljen na antičkome mitu o mudrome i lukavome, ali pokvarenome kralju Sizifu, koji je za sve svoje prijevare i podvale smrtnicima i bogovima dobio kaznu da uz brdo gura golem kamen. Kad bi došao do vrha, kamen bi skliznuo iz njegovih ruku i otkotrljao se u podnožje brda, pa bi njegov posao počinjao iznova. Kad kažemo da tko radi Sizifov posao, znači da smatramo da radi neprekidan, zamoran i uzaludan posao koji ne dovodi do rezultata

  • slijepi putnik

    Izraz se dovodi u vezu s tim da su u davna vremena slijepe osobe putovale besplatno ili s tim da su se putnici bez karte skrivali u mračnim i skučenim dijelovima prijevoznoga sredstva (obično broda) te da su, kad bi izišli na svjetlo dana, bili zaslijepljeni svjetlošću. Stoga slijepim putnikom nazivamo putnika bez vozne karte ili putnika koji je skriven u kojemu prijevoznom sredstvu i želi tajno kamo otputovati.

  • Tantalove muke

    Izraz je utemeljen na mitu o bogatome lidijskom kralju Tantalu, Zeusovu sinu, koji je kao ljubimac bogova živio je u obilju i bio čest gost na olimpskim gozbama. Međutim, iznevjerio je bogove i izazvao njihov bijes jer je odnosio božansku hranu (nektar i ambroziju) i dijelio je smrtnicima. U stanju pijanstva odavao je božanske tajne i odluke. Bogovi su ga za to primjereno kaznili: u podzemnome je svijetu, stojeći u vodi do vrata, ispod drveta bogatoga raznovrsnim plodovima, morao vječno trpjeti glad i žeđ. Kad kažemo da tko podnosi Tantalove muke, želimo reći da prolazi kroz velike ili nepremostive poteškoće, najteže ili nesnosne patnje.

  • trojanski konj

    Izraz je utemeljen na jednoj epizodi iz Trojanskoga rata. Nakon desetogodišnjega ratovanja u kojemu su živote s obiju strana izgubili najveći grčki i trojanski junaci, Grci su napravili velikoga drvenog konja, skrili u njega svoje ratnike i poklonili ga Trojancima. Trojanci su dovukli konja unutar gradskih zidina. Noću su se ratnici unutar zidina iskrali iz konja, otvorili gradska vrata svojim vojnicima, zapalili grad i pobijedili Trojance. Kad kažemo da je što trojanski konj, znači da smatramo da je to skrivena opasnost ili čije lukavo uvlačenje u neku zajednicu da bi je iznutra oslabio i uništio.

  • učiniti (napraviti) medvjeđu uslugu

    Izraz je utemeljen na La Fontaineovoj basni Medvjed i vrtlar, u kojoj je medvjed, u želji da obrani usnuloga prijatelja od dosadne muhe, kamenom ubio i muhu i prijatelja. Kad kažemo da je tko komu napravio medvjeđu uslugu, to znači da mu je, želeći mu pomoći ili napraviti uslugu, nanio kakvu štetu ili u čemu odmogao.

  • vaditi kestenje iz vatre

    Izraz je nastao na temelju La Fontaineove basne Majmun i mačak, u kojoj je majmun, u želji da se domogne pečenih kestena i pritom ne opeče, nagovorio mačka da za njega svojim šapama vadi vruće kestene iz vatre. Kad kažemo da tko vadi kestenje iz vatre, to znači da se izlaže neugodnostima umjesto koga ili snosi posljedice njegovih postupaka.

  • zabiti (gurnuti) glavu u pijesak (kao noj)

    Izraz je utemeljen na drevnoj priči o plašljivim nojevima koji u opasnosti guraju glavu u pijesak misleći da su tako nevidljivi neprijatelju. Kad kažemo da tko zabija glavu u pijesak (kao noj), to znači da smatramo da se ne želi se suočiti s neugodnom stvarnošću.

  • zakopati ratnu sjekiru

    Izraz vuče svoje podrijetlo iz indijanskih mirovnih običaja. Kad su se sjevernoamerička domorodačka plemena mirila nakon sukoba ili borbe, ceremonijalno su zakopavala bojnu sjekiru, tj. tomahavk, ili koje drugo oružje u zemlju te tako obilježila novonastalo primirje. Kad kažemo da je ratna sjekira zakopana, to znači da je prekinuto neprijateljstvo, da su se dvije osobe ili strane pomirile, sklopile primirje.

  • žuta štampa

    Izraz je nastao u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 19. stoljeća, kad su se u medijskome prostoru vodile borbe za tržišnu dominaciju između poznatih novinskih magnata Josepha Pulitzera i Williama Randolpha Hearsta. Oni su u svojim novinama počeli objavljivati stripove, a jedan je od najpoznatijih likova iz stripa Hogan's Alley bio Žuti Dječak (The Yellow Kid). Kad za novine kažemo da su žuta štampa, želimo reći da su to jeftine tračerske dnevne ili periodične novine koje donose vijesti na neetičan ili bombastičan način.