-
Afganistan, Afganistanac, Afganistanka, afganistanski
Afganìstān, G Afganistána, D Afganistánu, A Afganìstān, L u Afganistánu, I Afganistánom
Afganistánac, GA Afganistánca, DL Afganistáncu, V Afganìstānče, I Afganistáncem; mn. NV Afganistánci, G Afganìstānācā, DLI Afganistáncima, A Afganistánce
Afganìstānka, G Afganìstānkē, DL Afganìstānki, A Afganìstānku, V Afganìstānko, I Afganìstānkōm; mn. NAV Afganìstānke, G Afganìstānkā/Afganìstānkī, DLI Afganìstānkama
afganìstānskī
Napomena: Afganistan je dobio ime po Afganima. Àfgān i Àfgānka su etnonimi, tj. njima se imenuju pripadnici naroda, a likovi se Afganistanac i Afganistanka odnose na državljane. Ktetik koji se odnosi na državljane glasi afganìstānskī, a onaj koji se odnosi na pripadnike naroda àfgānskī.
-
Afrika, Afrikanac, Afrikanka, afrički
Àfrika, G Àfrikē, D Àfrici, A Àfriku, L u Àfrici, I Àfrikōm
Afrikánac, GA Afrikánca, DL Afrikáncu, V Afrìkānče, I Afrikáncem; mn. NV Afrikánci, G Afrìkānācā, DLI Afrikáncima, A Afrikánce
Afrìkānka, G Afrìkānkē, DL Afrìkānki, A Afrìkānku, V Afrìkānko, I Afrìkānkōm; mn. NAV Afrìkānke, G Afrìkānkā/Afrìkānkī, DLI Afrìkānkama
àfričkī
-
Albanija, Albanac, Albanka, albanski
Àlbānija, G Àlbānijē, D Àlbāniji, A Àlbāniju, L u Àlbāniji, I Àlbānijōm
Albánac, GA Albánca, DL Albáncu, V Àlbānče, I Albáncem; mn. NV Albánci, G Àlbānācā, DLI Albáncima, A Albánce
Àlbānka, G Àlbānkē, DL Àlbānki, A Àlbānku, V Àlbānko, I Àlbānkōm; mn. NAV Àlbānke, G Àlbānkā/Àlbānkī, DLI Àlbānkama
àlbānskī
Napomena: Od XII. stoljeća potvrđeno je ime Arbanija, etnonimi Arbanas(in) i Arban(ij)ka te ktetik arbanaški. Egzonim Arbanija odrazio se u imenu naselja Arbanija na Čiovu, a množinski lik muškoga etnonima u ojkonimu Arbanasi, nekoć samostalnomu naselju, a danas zadarskoj četvrti. U XVII. stoljeću potvrđeni su etnonimi Arnaut(in) i Arnatuk(inj)a te egzonim Arnautluk nastali prema turskome etnonimu Arnaut, koji se odrazio i u prezimenima Arnaut i Arnautović. U Dubrovniku je u XIII. stoljeću zapisan etnonim Skapadur, koji se dovodi u vezu s temeljnim albanskim likom Shqiptar.
-
Alžir, Alžirac, Alžirka, alžirski
Àlžīr, G Alžíra, D Alžíru, A Àlžīr, L u Alžíru, I Alžírom
Alžírac, GA Alžírca, DL Alžírcu, V Àlžīrče, I Alžírcem; mn. NV Alžírci, G Àlžīrācā, DLI Alžírci, A Alžírce
Àlžīrka, G Àlžīrkē, DL Àlžīrki, A Àlžīrku, V Àlžīrko, I Àlžīrkōm; mn. NAV Àlžīrke, G Àlžīrkā/Àlžīrkī, DLI Àlžīrkama
àlžīrskī
-
Amerika, Amerikanac, Amerikanka, američki
Amèrika, G Amèrikē, D Amèrici, A Amèriku, L u Amèrici, I Amèrikōm
Amerikánac, GA Amerikánca, DL Amerikáncu, V Amerìkānče, I Amerikáncem; mn. NV Amerikánci, G Amerìkānācā, DLI Amerikáncima, A Amerikánce
Amerìkānka, G Amerìkānkē, DL Amerìkānki, A Amerìkānku, V Amerìkānko, I Amerìkānkōm; mn. NAV Amerìkānke, G Amerìkānkā/Amerìkānkī, DLI Amerìkānkama
amèričkī
Napomena: U vrelima su zabilježeni etnici Američanin i Američanka te ktetici amerikanski i američanski, koji ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Mjesno je na dubrovačkome području zabilježen i etnik Amerikan, a u hrvatskim primorskim krajevima množinski lik Amerike, koji se odnosi na Sjevernu i Južnu Ameriku.
-
Amsterdam, Amsterdamac, Amsterdamka, amsterdamski
Àmsterdam, G Àmsterdama, D Àmsterdamu, A Àmsterdam, L u Àmsterdamu, I Àmsterdamom
Amsterdámac, GA Amsterdámca, DL Amsterdámcu, V Àmsterdāmče, I Amsterdámcem; mn. NV Amsterdámci, G Amstèrdāmācā, DLI Amsterdámcima, A Amsterdámce
Amstèrdāmka, G Amstèrdāmkē, DL Amstèrdāmki, A Amstèrdāmku, V Amstèrdāmko, I Amstèrdāmkōm; mn. NAV Amstèrdāmke, G Amstèrdāmkā/Amstèrdāmkī, DLI Amstèrdāmkama
àmsterdamskī
-
Angola, Angolac, Angolka, angolski
Angóla, G Angólē, D Angóli, A Angólu, L u Angóli, I Angólōm
Angólac, GA Angólca, DL Angólcu, V Àngōlče, I Angólcem; mn. NV Angólci, G Àngōlācā, DLI Angólcima, A Angólce
Àngōlka, G Àngōlkē, DL Àngōlki, A Àngōlku, V Àngōlko, I Àngōlkōm; mn. NAV Àngōlke, G Àngōlkā/Àngōlkī, DLI Àngōlkama
àngōlskī
-
Arabija, Arapin, Arapkinja, arapski
Àrābija, G Àrābijē, D Àrābiji, A Àrābiju, L u Àrābiji, I Àrābijōm
Àrapin, GA Àrapina, DL Àrapinu, V Àrapine, I Àrapinom; mn. NV Àrapi, G Ȁrāpā, DLI Àrapima, A Àrape
Àrapkinja, G Àrapkinjē, DL Àrapkinji, A Àrapkinju, V Àrapkinjo, I Àrapkinjōm; mn. NAV Àrapkinje, G Àrapkīnjā, DLI Àrapkinjama
àrapskī
-
Argentina, Argentinac, Argentinka, argentinski
Argentína, G Argentínē, D Argentíni, A Argentínu, L u Argentíni, I Argentínōm
Argentínac, GA Argentínca, DL Argentíncu, V Argèntīnče, I Argentíncem; mn. NV Argentínci, G Àrgentīnācā, DLI Argentínci, A Argentínce
Argèntīnka, G Argèntīnkē, DL Argèntīnki, A Argèntīnku, V Argèntīnko, I Argèntīnkōm; mn. NAV Argèntīnke, G Argèntīnkā/Argèntīnkī, DLI Argèntīnkama
argèntīnskī
-
Armenija, Armenac, Armenka, armenski
Àrmēnija, G Àrmēnijē, D Àrmēniji, A Àrmēniju, L u Àrmēniji, I Àrmēnijōm
Arménac, GA Arménca, DL Arméncu, V Àrmēnče, I Arméncem; mn. NV Arménci, G Àrmēnācā, DLI Arméncima, A Arménce
Àrmēnka, G Àrmēnkē, DL Àrmēnki, A Àrmēnku, V Àrmēnko, I Àrmēnkōm; mn. NAV Àrmēnke, G Àrmēnkā/Àrmēnkī, DLI Àrmēnkama
àrmēnskī
-
Atena, Atenjanin, Atenjanka, atenski
Aténa, G Aténē, D Aténi, A Aténu, L u Aténi, I Aténōm
Aténjanin, GA Aténjanina, DL Aténjaninu, V Aténjanine, I Aténjaninom; mn. NV Aténjani, G Aténjānā, DLI Aténjanima, A Aténjane
Aténjānka, G Aténjānkē, DL Aténjānki, A Aténjānku, V Aténjānko, I Aténjānkōm; mn. NAV Aténjānke, G Aténjānkā/Aténjānkī, DLI Aténjānkama
àtēnskī
-
Austrija, Austrijanac, Austrijanka, austrijski
Aùstrija, G Aùstrijē, D Aùstriji, A Aùstriju, L u Aùstriji, I Aùstrijōm
Austrijánac, GA Austrijánca, DL Austrijáncu, V Austrìjānče, I Austrijáncem; mn. NV Austrijánci, G Austrìjānācā, DLI Austrijáncima, A Austrijánce
Austrìjānka, G Austrìjānkē, DL Austrìjānki, A Austrìjānku, V Austrìjānko, I Austrìjānkōm; mn. NAV Austrìjānke, G Austrìjānkā/Austrìjānkī, DLI Austrìjānkama
àustrijskī
-
Azija, Azijac, Azijka, azijski
Ȃzija, G Ȃzijē, D Ȃziji, A Ȃziju, L u Ȃziji / ù Āziji, I Ȃzijōm
Azíjac, GA Azíjca, DL Azíjcu, V Àzījče, I Azíjcem; mn. NV Azíjci, G Àzījācā, DLI Azíjci, A Azíjce
Àzījka, G Àzījkē, DL Àzījki, A Àzījku, V Àzījko, I Àzījkōm; mn. NAV Àzījke, G Àzījkā/Àzījkī, DLI Àzījkama
ȃzījskī
-
Bačka, Bačvanin, Bačvanka, bački
Bȃčkā, G Bȃčkē, D Bȃčkōj, A Bȃčkū, L u Bȃčkōj / ù Bāčkōj, I Bȃčkōm
Báčvanin, GA Báčvanina, DL Báčvaninu, V Báčvanine, I Báčvaninom; mn. NV Báčvani, G Báčvānā, DLI Báčvanima, A Báčvane
Báčvānka, G Báčvānkē, DL Báčvānki, A Báčvānku, V Báčvānko, I Báčvānkōm; mn. NAV Báčvānke, G Báčvānkā/ Báčvānkī, DLI Báčvānkama
bȃčkī
-
Bagdad, Bagdađanin, Bagdađanka, bagdadski
Bàgdad, G Bàgdada, D Bàgdadu, A Bàgdad, L u Bàgdadu, I Bàgdadom
Bàgdađanin, GA Bàgdađanina, DL Bàgdađaninu, V Bàgdađanine, I Bàgdađaninom; mn. NV Bàgdađani, G Bàgdađānā, DLI Bàgdađanima, A Bàgdađane
Bàgdađānka, G Bàgdađānkē, DL Bàgdađānki, A Bàgdađānku, V Bàgdađānko, I Bàgdađānkōm; mn. NAV Bàgdađānke, G Bàgdađānkā/Bàgdađānkī, DLI Bàgdađānkama
bàgdadskī
-
Balkan, Balkanac, Balkanka, balkanski
Bàlkān, G Balkána, D Balkánu, A Bàlkān, L na Balkánu, I Balkánom
Balkánac, GA Balkánca, DL Balkáncu, V Bàlkānče, I Balkáncem; mn. NV Balkánci, G Bàlkānācā, DLI Balkáncima, A Balkánce
Bàlkānka, G Bàlkānkē, DL Bàlkānki, A Bàlkānku, V Bàlkānko, I Bàlkānkōm; mn. NAV Bàlkānke, G Bàlkānkā/Bàlkānkī, DLI Bàlkānkama
bàlkānskī
-
Banat, Banaćanin, Banaćanka, banatski
Bànāt, G Banáta, D Banátu, A Banát, L na Banátu, I Banátom
Banáćanin, GA Banáćanina, DL Banáćaninu, V Banáćanine, I Banáćaninom; mn. NV Banáćani, G Banáćānā, DLI Banáćanima, A Banáćane
Banáćānka, G Banáćānkē, DL Banáćānki, A Banáćānku, V Banáćānko, I Banáćānkōm; mn. NAV Banáćānke, G Banáćānkā/ Banáćānkī, DLI Banáćānkama
bànātskī
-
Bangkok, Bangkočanin, Bangkočanka, bangkoški
Bàngkok, G Bàngkoka, D Bàngkoku, A Bàngkok, L u Bàngkoku, I Bàngkokom
Bàngkočanin, GA Bàngkočanina, DL Bàngkočaninu, V Bàngkočanine, I Bàngkočaninom; mn. NV Bàngkočani, G Bàngkočānā, DLI Bàngkočanima, A Bàngkočane
Bàngkočānka, G Bàngkočānkē, DL Bàngkočānki, A Bàngkočānku, V Bàngkočānko, I Bàngkočānkōm; mn. NAV Bàngkočānke, G Bàngkočānkā/Bàngkočānkī, DLI Bàngkočānkama
bàngkoškī
-
Bangladeš, Bangladešanin, Bangladešanka, bangladeški
Bȁngladeš, G Bȁngladeša, D Bȁngladešu, A Bȁngladeš, L u Bȁngladešu / ù Bangladešu, I Bȁngladešom
Bȁngladešanin, GA Bȁngladešanina, DL Bȁngladešaninu, V Bȁngladešanine, I Bȁngladešaninom; mn. NV Bȁngladešani, G Bȁngladešānā, DLI Bȁngladešanima, A Bȁngladešane
Bȁngladešānka, G Bȁngladešānkē, DL Bȁngladešānki, A Bȁngladešānku, V Bȁngladešānko, I Bȁngladešānkōm; mn. NAV Bȁngladešānke, G Bȁngladešānkā/Bȁngladešānkī, DLI Bȁngladešānkama
bȁngladeškī
-
Banovina, Banovinac, Banovinka, banovinski
Bánovina, G Bánovinē, D Bánovini, A Bánovinu, L na Bánovini, I Bánovinōm
Banovínac, GA Banovínca, DL Banovíncu, V Banòvīnče, I Banovíncem; mn. NV Banovínci, G Banòvīnācā, DLI Banovínci, A Banovínce
Banòvīnka, G Banòvīnkē, DL Banòvīnki, A Banòvīnku, V Banòvīnko, I Banòvīnkōm; mn. NAV Banòvīnkē, G Banòvīnkā/Banòvīnkī, DLI Banòvīnkama
bánovīnskī
Napomena: U prvoj je polovici XX. stoljeća prevladalo novije ime Banija, ali je nakon osamostaljenja Republike Hrvatske u uporabu vraćeno izvorno i povijesno te do početka XX. stoljeća mjesno najpotvrđenije ime Banovina.
-
Banja Luka, Banjolučanin, Banjolučanka, banjolučki
Bȃnjā Lúka, G Bȃnjē Lúkē, D Bȃnjōj Lúci, A Bȃnjū Lúku, L u Bȃnjōj Lúci / ù Bānjōj Lúci, I Bȃnjōm Lúkōm
Banjolúčanin, GA Banjolúčanina, DL Banjolúčaninu, V Banjolúčanine, I Banjolúčaninom; mn. NV Banjolúčani, G Banjolúčānā, DLI Banjolúčanima, A Banjolúčane
Banjolúčānka, G Banjolúčānkē, DL Banjolúčānki, A Banjolúčānku, V Banjolúčānko, I Banjolúčānkōm; mn. NAV Banjolúčānke, G Banjolúčānkā/Banjolúčānkī, DLI Banjolúčānkama
banjòlūčkī
Napomena: Ime je Banja Luka službeno te se od njega tvore etnici Banjolučanin i Banjolučanka te ktetik banjolučki (npr. Banjolučka biskupija). Etnici Banjalučanin i Banjalučanka te ktetik banjalučki (npr. banjalučki ćevapi) tvore se od također potvrđenoga, ali neslužbenoga imenskog lika Banjaluka.
-
Bar, Baranin, Baranka, barski
Bȁr, G Bȁra, DL Bȁru, A Bȁr, L u Bȁru / ù Baru, I Bȁrom
Bȁranin, GA Bȁranina, DL Bȁraninu, V Bȁranine, I Bȁraninom; mn. NV Bȁrani, G Bȁrānā, DLI Bȁranima, A Bȁrane
Bȁrānka, G Bȁrānkē, DL Bȁrānki, A Bȁrānku, V Bȁrānko, I Bȁrānkōm; mn. NAV Bȁrānke, G Bȁrānkā/Bȁrānkī, DLI Bȁrānkama
bȁrskī
Napomena: U obližnjim je Zupcima u uporabi mjesni ženski etnik Barkinja.
-
Baranja, Baranjac, Baranjka, baranjski
Bàranja, G Bàranjē, D Bàranji, A Bàranju, L u Bàranji, I Bàranjōm
Baránjac, GA Baránjca, DL Baránjcu, V Bàrānjče, I Baránjcem; mn. NV Baránjci, G Bàrānjācā, DLI Baránjcima, A Baránjce
Bàrānjka, G Bàrānjkē, DL Bàrānjki, A Bàrānjku, V Bàrānjko, I Bàrānjkōm; mn. NAV Bàrānjke, G Bàrānjkā/Bàrānjkī, DLI Bàrānjkama
bàranjskī
-
Barcelona, Barcelonjanin, Barcelonjanka, barcelonski
Barcelóna, G Barcelónē, D Barcelóni, A Barcelónu, L u Barcelóni, I Barcelónōm
Barcelónjanin, GA Barcelónjanina, DL Barcelónjaninu, V Barcelónjanine, I Barcelónjaninom; mn. NV Barcelónjani, G Barcelónjānā, DLI Barcelónjanima, A Barcelónjane
Barcelónjānka, G Barcelónjānkē, DL Barcelónjānki, A Barcelónjānku, V Barcelónjānko, I Barcelónjānkōm; mn. NAV Barcelónjānke, G Barcelónjānkā/Barcelónjānkī, DLI Barcelónjānkama
barcèlōnskī
-
Baskija, Bask, Baskijka, baskijski
Bàskija, G Bàskijē, D Bàskiji, A Bàskiju, L u Bàskiji, I Bàskijōm
Bȁsk, GA Bȁska, DL Bȁsku, V Bȁšče, I Bȁskom; mn. NV Bȁski, G Bȃskā, DLI Bȁskima, A Bȁske
Bàskījka, G Bàskījkē, DL Bàskījki, A Bàskījku, V Bàskījko, I Bàskījkōm; mn. NAV Bàskījkē, G Bàskījkā/Bàskījkī, DLI Bàskījkama
bàskījskī
-
Baška, Bašćanin, Bašćanka, bašćanski
Baška, Bašćanin, Bašćanka, bašćanski
Bȁška, G Bȁškē, D Bȁški, A Bȁšku, L u Bȁški / ù Baški, I Bȁškōm
Bàšćanin, GA Bàšćanina, DL Bàšćaninu, V Bàšćanine, I Bàšćaninom; mn. NV Bàšćani, G Bȁšćānā, DLI Bàšćanima, A Bàšćane
Bàšćānka, G Bàšćānkē, DL Bàšćānki, A Bàšćānku, V Bàšćānko, I Bàšćānkōm; mn. NAV Bàšćānke, G Bàšćānkā/Bàšćānkī, DLI Bàšćānkama
bàšćānskī
Napomena: Zemljopisna imena koja završavaju na -čka, -ska, -ška u kojima je završni samoglasnik a kratak sklanjaju se po imeničkoj sklonidbi (npr. Učka, L. na Učki; Aljaska, L. na Aljaski/Aljasci; Gradiška, L. u Gradiški/Gradišci; Baška, L. u Baški), a po pridjevskoj ako je završni samoglasnik a dug (npr. Grčka, L. u Grčkoj; Hrvatska, L. u Hrvatskoj; Češka, L. u Češkoj). Ktetik je bašćanski prihvaćen u hrvatski standardni jezik u mjesnome liku (bašćanski, a ne baški po modelu: Gradiška – gradiški). Lik baščanski, koji dosadašnja pravopisna praksa dopušta uz bašćanski, temelji se na odnosu k > č, ali je u pismenoj praksi slabo prihvaćen te stoga dajemo prednost liku bašćanski. Pridjev bašćanski nestandardnojezična je izvedenica te stoga nema smisla intervenirati u riječ nastalu nestandardnojezičnom tvorbom na glasovnoj razini. Razlog zašto je u standardni jezik prihvaćen taj pridjev svakako je i u tome što se nalazi u imenu Bašćanska ploča, imenu jednoga od najstarijih spomenika hrvatske pismenosti u kojemu se čuva mjesni izgovor toga ktetika.
-
Bavarska, Bavarac, Bavarka, bavarski
Bȁvarskā, G Bȁvarskē, D Bȁvarskōj, A Bȁvarskū, L u Bȁvarskōj / ù Bavarskōj, I Bȁvarskōm
Bavárac, GA Bavárca, DL Bavárcu, V Bȁvārče, IBavárcem; mn. NV Bavárci, G Bàvārācā, DLI Bavárcima, A Bavárce
Bàvārka, G Bàvārkē, DL Bàvārki, A Bàvārku, V Bàvārko, I Bàvārkōm; mn. NAV Bàvārke, G Bàvārkā/Bàvārkī, DLI Bàvārkama
bȁvarskī
-
Beč, Bečanin, Bečanka, bečki
Bȇč, G Béča, D Béču, A Bȇč, L u Béču, I Béčom
Béčanin, GA Béčanina, DL Béčaninu, V Béčanine, I Béčaninom; mn. NV Béčani, G Béčānā, DLI Béčanima, A Béčane
Béčānka, G Béčānkē, DL Béčānki, A Béčānku, V Béčānko, I Béčānkōm; mn. NAV Béčānke, G Béčānkā/Béčānkī, DLI Béčānkama
bȇčkī
Napomena: U nekim starijim tekstovima i pravopisima s početka XX. stoljeća zapisan je i muški etnik Bečlija. Na kajkavskome području Beč se nekoć nazivao i Dunaj.
-
Belgija, Belgijac, Belgijka, belgijski
Bèlgija, G Bèlgijē, D Bèlgiji, A Bèlgiju, L u Bèlgiji, I Bèlgijōm
Belgíjac, GA Belgíjca, DL Belgíjcu, V Bèlgījče, I Belgíjcem; mn. NV Belgíjci, G Bèlgījācā, DLI Belgíjcima, A Belgíjce
Bèlgījka, G Bèlgījkē, DL Bèlgījki, A Bèlgījku, V Bèlgījko, I Bèlgījkōm; mn. NAV Bèlgījkē, G Bèlgījkā/Bèlgījkī, DLI Bèlgījkama
bèlgījskī
-
Beli Manastir, Belomanastirac, Belomanastirka, belomanastirski
Bȇlī Mȁnastīr, G Bȇlōg(a) Mȁnastīra, D Bȇlōm(u) Mȁnastīru, A Bȇlī Mȁnastīr, L u Bȇlōm(e) Mȁnastīru / ù Bēlōm(e/u) Mȁnastīru, I Bȇlīm Mȁnastīrom
Belomanastírac, GA Belomanastírca, DL Belomanastírcu, V Belomanàstīrče, IBelomanastírcem; mn. NV Belomanastírci, G Belomanàstīrācā, DLI Belomanastírcima, A Belomanastírce
Belomanàstīrka, G Belomanàstīrkē, DL Belomanàstīrki, A Belomanàstīrku, V Belomanàstīrko, I Belomanàstīrkōm; mn. NAV Belomanàstīrke, G Belomanàstīrkā/Belomanàstīrkī, DLI Belomanàstīrkama
belomanàstīrskī
Napomena: U mjesnoj su uporabi uz standardnojezični lik mjesni likovi Monoštor i Beli.
-
Bengal, Bengalac, Bengalka, bengalski
Bèngāl, G Bengála, D Bengálu, A Bèngāl, L u Bengálu, I Bengálom
Bengálac, GA Bengálca, DL Bengálcu, V Bȅngālče, I Bengálcem; mn. NV Bengálci, G Bèngālācā, DLI Bengálcima, A Bengálce
Bèngālka, G Bèngālkē, DL Bèngālki, A Bèngālku, V Bèngālko, I Bèngālkōm; mn. NAV Bèngālke, G Bèngālkā/Bèngālkī, DLI Bèngālkama
bèngālskī
-
Benkovac, Benkovčanin, Benkovčanka, benkovački
Bénkovac, G Bénkōvca, D Bénkōvcu, A Bénkovac, L u Bénkōvcu, I Bénkōvcem
Bénkovčanin, GA Bénkovčanina, DL Bénkovčaninu, V Bénkovčanine, I Bénkovčaninom; mn. NV Bénkovčani, G Bénkovčānā, DLI Bénkovčanima, A Bénkovčane
Bénkovčānka, G Bénkovčānkē, DL Bénkovčānki, A Bénkovčānku, V Bénkovčānko, I Bénkovčānkōm; mn. NAV Bénkovčānke, G Bénkovčānkā/Bénkovčānkī, DLI Bénkovčānkama
bénkovačkī
-
Beograd, Beograđanin, Beograđanka, beogradski
Bȅogrād, G Bȅogrāda, D Bȅogrādu, A Bȅogrād, L u Bȅogrādu / ù Beogrādu, I Bȅogrādom
Bȅograđanin, GA Bȅograđanina, DL Bȅograđaninu, V Bȅograđanine, I Bȅograđaninom; mn. NV Bȅograđani, G Bȅograđānā, DLI Bȅograđanima, A Bȅograđane
Bȅograđānka, G Bȅograđānkē, DL Bȅograđānki, A Bȅograđānku, V Bȅograđānko, I Bȅograđānkōm; mn. NAV Bȅograđānke, G Bȅograđānkā/Bȅograđānkī, DLI Bȅograđānkama
bȅogradskī
-
Berlin, Berlinčanin, Berlinčanka, berlinski
Bèrlīn, G Berlína, D Berlínu, A Bèrlīn, L u Berlínu, I Berlínom
Berlínčanin, GA Berlínčanina, DL Berlínčaninu, V Berlínčanine, I Berlínčaninom; mn. NV Berlínčani, G Berlínčānā, DLI Berlínčanima, A Berlínčane
Berlínčānka, G Berlínčānkē, DL Berlínčānki, A Berlínčānku, V Berlínčānko, I Berlínčānkōm; mn. NAV Berlínčānke, G Berlínčānkā/Berlínčānkī, DLI Berlínčānkama
bèrlīnskī
-
Biograd na Moru, Biograđanin, Biograđanka, biogradski
Bȉogrād nȁ Mōru, G Bȉogrāda nȁ Mōru, D Bȉogrādu nȁ Mōru, A Bȉogrād nȁ Mōru, L u Bȉogrādu nȁ Mōru / ù Biogrādu nȁ Mōru, I Bȉogrādom nȁ Mōru
Bȉograđanin, GA Bȉograđanina, DL Bȉograđaninu, V Bȉograđanine, I Bȉograđaninom; mn. NV Bȉograđani, G Bȉograđānā, DLI Bȉograđanima, A Bȉograđane
Bȉograđānka, G Bȉograđānkē, DL Bȉograđānki, A Bȉograđānku, V Bȉograđānko, I Bȉograđānkōm; mn. NAV Bȉograđānke, G Bȉograđānkā/Bȉograđānkī, DLI Bȉograđānkama
bȉogradskī
Napomena: U mjesnoj su uporabi etnici Biogradac i Biograjka te ktetik biograjski. Mjesno stanovništvo naselje zove Biograd. To je bilo službeno ime do popisa stanovništva 1971.
-
Bizant, Bizantinac, Bizantinka, bizantski
Bìzant, G Bìzanta, D Bìzantu, A Bìzant, L u Bìzantu, I Bìzantom
Bizantínac, GA Bizantínca, DL Bizantíncu, V Bizàntīnče, I Bizantíncem; mn. NV Bizantínci, G Bizàntīnācā, DLI Bizantíncima, A Bizantínce
Bizàntīnka, G Bizàntīnkē, DL Bizàntīnki, A Bizàntīnku, V Bizàntīnko, I Bizàntīnkōm; mn. NAV Bizàntīnke, G Bizàntīnkā/Bizàntīnkī, DLI Bizàntīnkama
bìzantskī
-
Bjelokosna Obala, Bjelokošćanin, Bjelokošćanka, bjelokošćanski
Bjelòkosnā Ȍbala, G Bjelòkosnē Ȍbalē, D Bjelòkosnōj Ȍbali, A Bjelòkosnū Ȍbalu, L u Bjelòkosnōj Ȍbali, I Bjelòkosnōm Ȍbalōm
Bjelokóšćanin, GA Bjelokóšćanina, DL Bjelokóšćaninu, V Bjelokóšćanine, I Bjelokóšćaninom; mn. NV Bjelokóšćani, G Bjelokóšćānā, DLI Bjelokóšćanima, A Bjelokóšćane
Bjelokóšćānka, G Bjelokóšćānkē, DL Bjelokóšćānki, A Bjelokóšćānku, V Bjelokóšćānko, I Bjelokóšćānkōm; mn. NAV Bjelokóšćānke, G Bjelokóšćānkā/Bjelokóšćānkī, DLI Bjelokóšćānkama
bjelokóšćanskī
Napomena: U diplomaciji se upotrebljava službeno francusko ime Côte d’lvoire, no u općoj je uporabi egzonim Bjelokosna Obala.
-
Bjelorusija, Bjelorus, Bjeloruskinja, bjeloruski
Bjelorùsija, G Bjelorùsijē, D Bjelorùsiji, A Bjelorùsiju, L u Bjelorùsiji, I Bjelorùsijōm
Bjelòrus, GA Bjelòrusa, DL Bjelòrusu, V Bjȅloruse, I Bjelòrusom; mn. NV Bjelòrusi, G Bjelòrūsā, DLI Bjelòrusima, A Bjelòruse
Bjelòruskinja, G Bjelòruskinjē, DL Bjelòruskinji, A Bjelòruskinju, V Bjelòruskinjo, I Bjelòruskinjōm; mn. NAV Bjelòruskinje, G Bjelòruskīnjā, DLI Bjelòruskinjama
bjelòruskī
Napomena: U diplomaciji se upotrebljava službeno bjelorusko ime Belarus, no u općoj je uporabi egzonim Bjelorusija.
-
Blato, Blaćanin, Blaćanka, blatski
Blȁto, G Blȁta, D Blȁtu, A Blȁto, L u Blȁtu / ù Blatu, I Blȁtom
Blȁćanin, GA Blȁćanina, DL Blȁćaninu, V Blȁćanine, I Blȁćaninom; mn. NV Blȁćani, G Blȁćānā, DLI Blȁćanima, A Blȁćane
Blȁćānka, G Blȁćānkē, DL Blȁćānki, A Blȁćānku, V Blȁćānko, I Blȁćānkōm; mn. NAV Blȁćānke, G Blȁćānkā/Blȁćānkī, DLI Blȁćānkama
blȁtskī
Napomena: Riječ je o vrlo rasprostranjenome ojkonimu. Stanovnica se Blata na Korčuli mjesno naziva Blajka, a mjesni je ktetik blajski. Blaćka je, pak, stanovnica Blata na Mljetu.
-
Boka kotorska, Bokelj, Bokeljka, bokeljski
Bȍka kòtorskā, G Bȍkē kòtorskē, D Bȍki kòtorskōj, A Bȍku kòtorskū, L u Bȍki kòtorskōj / ù Boki kòtorskōj, I Bȍkōm kòtorskōm
Bòkēlj, GA Bokélja, D Bokélju, V Bȍkēlju, I Bokéljom; mn. NV Bokélji, G Bokéljā, DLI Bokéljima, A Bokélje
Bòkēljka, G Bòkēljkē, DL Bòkēljki, A Bòkēljku, V Bòkēljko, I Bòkēljkōm; mn. NAV Bòkēljke, G Bòkēljkā/Bòkēljkī, DLI Bòkēljkama
bòkēljskī
Napomena: U starijim je tekstovima zabilježen dativ i lokativ Boci kotorskoj. Zabilježen je ujedno muški etnik Bokez te ktetik bokeški.
-
Bolivija, Bolivijac, Bolivijka, bolivijski
Bòlīvija, G Bòlīvijē, D Bòlīviji, A Bòlīviju, L u Bòlīviji, I Bòlīvijōm
Bolivíjac, GA Bolivíjca, DL Bolivíjcu, V Bòlīvījče, I Bolivíjcem; mn. NV Bolivíjci, G Bolìvījācā, DLI Bolivíjcima, A Bolivíjce
Bolìvījka, G Bolìvījkē, DL Bolìvījki, A Bolìvījku, V Bolìvījko, I Bolìvījkōm; mn. NAV Bolìvījke, G Bolìvījkā/Bolìvījkī, DLI Bolìvījkama
bòlīvījskī
-
Bosna, Bosanac, Bosanka, bosanski
Bȍsna, G Bȍsnē, D Bȍsni, A Bȍsnu, L u Bȍsni / ù Bosni, I Bȍsnōm
Bosánac, GA Bosánca, DL Bosáncu, V Bòsānče, I Bosáncem; mn. NV Bosánci, G Bòsānācā, DLI Bosáncima, A Bosánce
Bòsānka, G Bòsānkē, DL Bòsānki, A Bòsānku, V Bòsānko, I Bòsānkōm; mn. NAV Bòsānke, G Bòsānkā/Bòsānkī, DLI Bòsānkama
bòsanskī
Napomena: Povijesni su etnici Bošnjak i Bošnjakinja 90-ih godina XX. stoljeća postali etnonimima koji se odnose na većinu južnoslavenskih muslimana, ponajprije u Bosni i Hercegovini, ali i u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji (gdje su autohtono stanovništvo) te Hrvatskoj, Sloveniji i drugdje u iseljeništvu. U hrvatskome i srpskome jeziku jezik se Bošnjakâ naziva bošnjačkim, a u bošnjačkome bosanskim.
-
Brač, Bračanin, Bračanka, brački
Brȃč, G Bráča, DL Bráču, A Brȃč, I Bráčem
Bráčanin, GA Bráčanina, DL Bráčaninu, V Bráčanine, I Bráčaninom; mn. NV Bráčani, G Bráčānā, DLI Bráčanima, A Bráčane
Bráčānka, G Bráčānkē, DL Bráčānki, A Bráčānku, V Bráčānko, I Bráčānkōm; mn. NAV Bráčānke, G Bráčānkā/Bráčānkī, DLI Bráčānkama
brȃčkī
Napomena: Mjesno se ime otoka različito izgovara. Uz standardnojezični su lik (potvrđen u Sumartinu, jedinomu štokavskom naselju na otoku) potvrđeni različiti čakavski likovi (npr. Brac, Broc i Broč) te etnici tvoreni od tih likova (npr. Bracanin, Brocanin, Bročanin, Bračka, Broško).
-
Bratislava, Bratislavljanin, Bratislavljanka, bratislavski
Bràtislava, G Bràtislavē, D Bràtislavi, A Bràtislavu, L u Bràtislavi, I Bràtislavōm
Bràtislavljanin, GA Bràtislavljanina, DL Bràtislavljaninu, V Bràtislavljanine, I Bràtislavljaninom; mn. NV Bràtislavljani, G Bràtislavljānā, DLI Bràtislavljanima, A Bràtislavljane
Bràtislavljānka, G Bràtislavljānkē, DL Bràtislavljānki, A Bràtislavljānku, V Bràtislavljānko, I Bràtislavljānkōm; mn. NAV Bràtislavljānke, G Bràtislavljānkā/Bràtislavljānkī, DLI Bràtislavljānkama
bràtislavskī
Napomena: Ime je Bratislava u Slovačkoj postalo službenim 1919. Dotad su tijekom austrougarske vlasti u uporabi bila imena motivirana osobnim imenom Poson, koje je nosio prvi upravitelj bratislavske tvrđave. Od navedenoga osobnog imena potječe i hrvatski povijesni egzonim Požun.
-
Brazil, Brazilac, Brazilka, brazilski
Bràzīl, G Brazíla, D Brazílu, A Bràzīl, L u Brazílu, A Brazílom
Brazílac, GA Brazílca, DL Brazílcu, V Bràzīlče, I Brazílcem; mn. NV Brazílci, G Bràzīlācā, DLI Brazílcima, A Brazílce
Bràzīlka, G Bràzīlkē, DL Bràzīlki, A Bràzīlku, V Bràzīlko, I Bràzīlkōm; mn. NAV Bràzīlke, G Bràzīlkā/Bràzīlkī, DLI Bràzīlkama
bràzīlskī
-
Bretonija, Bretonac, Bretonka, bretonski
Brètōnija, G Brètōnijē, D Brètōniji, A Brètōniju, L u Brètōniji, I Brètōnijōm
Bretónac, GA Bretónca, DL Bretóncu, V Brètōnče, I Bretóncem; mn. NV Bretónci, G Brètōnācā, DLI Bretóncima, A Bretónce
Brètōnka, G Brètōnkē, DL Brètōnki, A Brètōnku, V Brètōnko, I Brètōnkōm; mn. NAV Brètōnke, G Brètōnkā/Brètōnkī, DLI Brètōnkama
brètōnskī
-
Britanija, Britanac, Britanka, britanski
Brìtānija, G Brìtānijē, D Brìtāniji, A Brìtāniju, L u Brìtāniji, I Brìtānijōm
Británac, GA Británca, DL Británcu, V Brìtānče, I Británcem; mn. NV Británci, G Brìtānācā, DLI Británcima, A Británce
Brìtānka, G Brìtānkē, DL Brìtānki, A Brìtānku, V Brìtānko, I Brìtānkōm; mn. NAV Brìtānke, G Brìtānkā/Brìtānkī, DLI Brìtānkama
brìtānskī
-
Bruxelles, Briselac, Briselka, briselski
Bruxelles, G Bruxellesa, D Bruxellesu, A Bruxelles, L u Bruxellesu, I Bruxellesom
Brìselac, GA Brìsēlca, DL Brìsēlcu, V Brìsēlče, I Brìsēlcem; mn. NV Brìsēlci, G Brìselācā, DLI Brìsēlcima, A Brìsēlce
Brìsēlka, G Brìsēlkē, DL Brìsēlki, A Brìsēlku, V Brìsēlko, I Brìsēlkōm; mn. NAV Brìsēlke, G Brìsēlkā/Brìsēlkī, DLI Brìsēlkama
brìselskī
Napomena: Rijetko je u uporabi i hrvatski egzonim Bruselj.
-
Budimpešta, Budimpeštanac, Budimpeštanka, budimpeški
Bùdimpešta, G Bùdimpeštē, D Bùdimpešti, A Bùdimpeštu, L u Bùdimpešti, I Bùdimpeštōm
Budimpeštánac, GA Budimpeštánca, DL Budimpeštáncu, V Budimpèštānče, I Budimpeštáncem; mn. NV Budimpeštánci, G Budimpèštānācā, DLI Budimpeštáncima, A Budimpeštánce
Budimpèštānka, G Budimpèštānkē, DL Budimpèštānki, A Budimpèštānku, V Budimpèštānko, I Budimpèštānkōm; mn. NAV Budimpèštānke, G Budimpèštānkā/Budimpèštānkī, DLI Budimpèštānkama
bùdimpeškī
-
Budva, Budvanin, Budvanka, budvanski
Bȗdva, G Bȗdvē, D Bȗdvi, A Bȗdvu, L u Bȗdvi / ù Budvi, I Bȗdvōm
Bùdvanin, GA Bùdvanina, DL Bùdvaninu, V Bùdvanine, I Bùdvaninom; mn. NV Bùdvani, G Bȕdvānā, DLI Bùdvanima, A Bùdvane
Bùdvānka, G Bùdvānkē, DL Bùdvānki, A Bùdvānku, V Bùdvānko, I Bùdvānkōm; mn. NAV Bùdvānke, G Bùdvānkā/Bùdvānkī, DLI Bùdvānkama
bùdvanskī
Napomena: Do sredine XX. stoljeća u uporabi su bili etnici Budljanin i Budljanka te ktetik budljanski (katkad su zapisani kao Budvljanin, Budvljanka i budvljanski). U XVI. stoljeću potvrđen je i ktetik budaljski
-
Bugarska, Bugarin, Bugarka, bugarski
Bȕgarskā, G Bȕgarskē, D Bȕgarskōj, A Bȕgarskū, L u Bȕgarskōj / ù Bugarskōj, I Bȕgarskōm
Bȕgarin, GA Bȕgarina, DL Bȕgarinu, V Bȕgarine, I Bȕgarinom; mn. NV Bȕgāri, G Bȕgārā, DLI Bȕgārima, A Bȕgāre
Bȕgārka, G Bȕgārkē, DL Bȕgārki, A Bȕgārku, V Bȕgārko, I Bȕgārkōm; mn. NAV Bȕgārke, G Bȕgārkā/Bȕgārkī, DLI Bȕgārkama
bȕgarskī
-
Bugojno, Bugojanac, Bugojanka, bugojanski
Bȕgōjno, G Bȕgōjna, D Bȕgōjnu, A Bȕgōjno, L u Bȕgōjnu / ù Bugōjnu, I Bȕgōjnom
Bugojánac, GA Bugojánca, DL Bugojáncu, V Bùgojānče, I Bugojáncem; mn. NV Bugojánci, G Bugòjānācā, DLI Bugojáncima, A Bugojánce
Bùgojānka, G Bùgojānkē, DL Bùgojānki, A Bùgojānku, V Bùgojānko, I Bùgojānkōm; mn. NAV Bùgojānke, G Bùgojānkā/Bùgojānkī, DLI Bùgojānkama
bȕgojanskī
-
Buje, Bujanin, Bujanka, bujski
Bȕje, G Bȗjā, DI Bȕjama, A Bȕje, L u Bȕjama / ù Bujama
Bȕjanin, GA Bȕjanina, DL Bȕjaninu, V Bȕjanine, I Bȕjaninom; mn. NV Bȕjani, G Bȕjānā, DLI Bȕjanima, A Bȕjane
Bȕjānka, G Bȕjānkē, DL Bȕjānki, A Bȕjānku, V Bȕjānko, I Bȕjānkōm; mn. NAV Bȕjānke, G Bȕjānkā/Bȕjānkī, DLI Bȕjānkama
bȕjskī
Napomena: U mjesnoj su uporabi muški etnik Bujež te ženski Buješka i Buježa.
-
Bukovica, Bukovičanin, Bukovičanka, bukovički
Bȕkovica, G Bȕkovicē, D Bȕkovici, A Bȕkovicu, L u Bȕkovici / ù Bukovici, I Bȕkovicōm
Bȕkovičanin, GA Bȕkovičanina, DL Bȕkovičaninu, V Bȕkovičanine, I Bȕkovičaninom; mn. NV Bȕkovičani, G Bȕkovičānā, DLI Bȕkovičanima, A Bȕkovičane
Bȕkovičānka, G Bȕkovičānkē, DL Bȕkovičānki, A Bȕkovičānku, V Bȕkovičānko, I Bȕkovičānkōm; mn. NAV Bȕkovičānke, G Bȕkovičānkā/Bȕkovičānkī, DLI Bȕkovičānkama
bȕkovičkī
-
Bukurešt, Bukureštanin, Bukureštanka, bukureštanski
Bùkurešt, G Bùkurešta, D Bùkureštu, A Bùkurešt, L u Bùkureštu, I Bùkureštom
Bùkureštanin, GA Bùkureštanina, DL Bùkureštaninu, V Bùkureštanine, I Bùkureštaninom; mn. NV Bùkureštani, G Bùkureštānā, DLI Bùkureštanima, A Bùkureštane
Bùkureštānka, G Bùkureštānkē, DL Bùkureštānki, A Bùkureštānku, V Bùkureštānko, I Bùkureštānkōm; mn. NAV Bùkureštānke, G Bùkureštānkā/Bùkureštānkī, DLI Bùkureštānkama
bùkureštanskī
-
Busovača, Busovčanin, Busovčanka, busovački
Bùsovača, G Bùsovačē, D Bùsovači, A Bùsovaču, L u Bùsovači, I Bùsovačōm
Bùsōvčanin, GA Bùsōvčanina, DL Bùsōvčaninu, V Bùsōvčanine, I Bùsōvčaninom; mn. NV Bùsōvčani, G Bùsōvčānā, DLI Bùsōvčanima, A Bùsōvčane
Bùsōvčānka, G Bùsōvčānkē, DL Bùsōvčānki, A Bùsōvčānku, V Bùsōvčānko, I Bùsōvčānkōm; mn. NAV Bùsōvčānke, G Bùsōvčānkā/Bùsōvčānkī, DLI Bùsōvčānkama
bùsovačkī
-
Calcutta, Kalkućanin, Kalkućanka, kalkutski
Calcutta, G Calcutte, D Calcutti, A Calcuttu, L u Calcutti, I Calcuttom
Kàlkućanin, GA Kàlkućanina, DL Kàlkućaninu, V Kàlkućanine, I Kàlkućaninom; mn. NV Kàlkućani, G Kàlkućānā, DLI Kàlkućanima, A Kàlkućane
Kàlkućānka, G Kàlkućānkē, DL Kàlkućānki, A Kàlkućānku, V Kàlkućānko, I Kàlkućānkōm; mn. NAV Kàlkućānke, G Kàlkućānkā/Kàlkućānkī, DLI Kàlkućānkama
kàlkutskī
Napomena: Zabilježen je egzonim Kalkuta (prema engleskome Calcutta), a u novije se vrijeme pojavljuju i egzonimi Kolkata (prema hindskome imenu) i Kalikata (prema bengalskome imenu).
-
Cambridge, Kembridžanin, Kembridžanka, kembrički
Cambridge, G Cambridgea, D Cambridgeu, A Cambridge, L u Cambridgeu, I Cambridgeom
Kèmbridžanin, GA Kèmbridžanina, DL Kèmbridžaninu, V Kèmbridžanine, I Kèmbridžaninom; mn. NV Kèmbridžani, G Kèmbridžānā, DLI Kèmbridžanima, A Kèmbridžane
Kèmbridžānka, G Kèmbridžānkē, DL Kèmbridžānki, A Kèmbridžānku, V Kèmbridžānko, I Kèmbridžānkōm; mn. NAV Kèmbridžānke, G Kèmbridžānkā/Kèmbridžānkī, DLI Kèmbridžānkama
kèmbričkī
-
Cetinska krajina, Cetinjanin, Cetinjanka, cetinski
Cètinskā krȁjina, G Cètinskē krȁjinē, D Cètinskōj krȁjini, A Cètinskū krȁjinu, L u Cètinskōj krȁjini, I Cètinskōm krȁjinōm
Cètinjanin, GA Cètinjanina, DL Cètinjaninu, V Cètinjanine, I Cètinjaninom; mn. NV Cètinjani, G Cètinjānā, DLI Cètinjanima, A Cètinjane
Cètinjānka, G Cètinjānkē, DL Cètinjānki, A Cètinjānku, V Cètinjānko, I Cètinjānkōm; mn. NAV Cètinjānke, G Cètinjānkā/Cètinjānkī, DLI Cètinjānkama
cètinskī
Napomena: Mjesno je u uporabi i lik Cetinjska krajina, koji je nastao analogijom prema etnicima.
-
Cetinje, Cetinjanin, Cetinjanka, cetinjski
Cètinje, G Cètinja, D Cètinju, A Cètinje, L na Cètinju, I Cètinjem
Cètinjanin, GA Cètinjanina, DL Cètinjaninu, V Cètinjanine, I Cètinjaninom; mn. NV Cètinjani, G Cètinjānā, DLI Cètinjanima, A Cètinjane
Cètinjānka, G Cètinjānkē, DL Cètinjānki, A Cètinjānku, V Cètinjānko, I Cètinjānkōm; mn. NAV Cètinjānke, G Cètinjānkā/Cètinjānkī, DLI Cètinjānkama
cètinjskī
Napomena: S obzirom na to da se izvorno na crnogorskome jeziku toponim izgovara Cetȉnje, hrvatski bismo lik Cètinje mogli nazvati naglasnim egzonimom.
-
Chicago, Čikažanin, Čikažanka, čikaški
Chicago, G Chicaga, D Chicagu, A Chicago, L u Chicagu, I Chicagom
Čikážanin, GA Čikážanina, DL Čikážaninu, V Čikážanine, I Čikážaninom; mn. NV Čikážani, G Čikážānā, DLI Čikážanima, A Čikážane
Čikážānka, G Čikážānkē, DL Čikážānki, A Čikážānku, V Čikážānko, I Čikážānkōm; mn. NAV Čikážānke, G Čikážānkā/Čikážānkī, DLI Čikážānkama
čìkāškī
-
Cipar, Cipranin, Cipranka, ciparski
Cȉpar, G Cȉpra, D Cȉpru, A Cȉpar, L na Cȉpru / nà Cipru // u Cȉpru / ù Cipru, I Cȉprom
Cȉpranin, GA Cȉpranina, DL Cȉpraninu, V Cȉpranine, I Cȉpraninom; mn. NV Cȉprani, G Cȉprānā, DLI Cȉpranima, A Cȉprane
Cȉprānka, G Cȉprānkē, DL Cȉprānki, A Cȉprānku, V Cȉprānko, I Cȉprānkōm; mn. NAV Cȉprānke, G Cȉprānkā/Cȉprānkī, DLI Cȉprānkama
cȉparskī
Napomena: Kad se misli na otok, lokativ dolazi isključivo uz prijedlog na, a kad se misli na državu, uz prijedloge u i na.
-
Cres, Crešanin, Crešanka, creški
Crȅs, G Crȅsa, D Crȅsu, A Crȅs, L na Crȅsu / u Crȅsu // nà Cresu / ù Cresu, I Crèsom
Crȅšanin, GA Crȅšanina, DL Crȅšaninu, V Crȅšanine, I Crȅšaninom; mn. NV Crȅšani, G Crȅšānā, DLI Crȅšanima, A Crȅšane
Crȅšānka, G Crȅšānkē, DL Crȅšānki, A Crȅšānku, V Crȅšānko, I Crȅšānkōm; mn. NAV Crȅšānke, G Crȅšānkā/Crȅšānkī, DLI Crȅšānkama
crȅškī
Napomena: Kad se misli na otok, lokativ dolazi isključivo uz prijedlog na, a kad se misli na istoimeno naselje, isključivo uz prijedlog u. Creški je mjesni govor cakavski, pa su mjesni etnici Cresan i Creskinja, a ktetik creski.
-
Crikvenica, Crikveničanin, Crikveničanka, crikvenički
Crikvènica, G Crikvènicē, D Crikvènici, A Crikvènicu, L u Crikvènici, I Crikvènicōm
Crikvèničanin, GA Crikvèničanina, DL Crikvèničaninu, V Crikvèničanine, I Crikvèničaninom; mn. NV Crikvèničani, G Crikvèničānā, DLI Crikvèničanima, A Crikvèničane
Crikvèničānka, G Crikvèničānkē, DL Crikvèničānki, A Crikvèničānku, V Crikvèničānko, I Crikvèničānkōm; mn. NAV Crikvèničānke, G Crikvèničānkā/Crikvèničānkī, DLI Crikvèničānkama
crikvèničkī
Napomena: Mjesno se ojkonim izgovara i Crkvenica. Mjesni su etnici Crkveničan i Crkveniškinja, a ktetik crkveniški. Stanovnici otoka Krka Crikveničane nazivaju Gorinci (po naselju Gorica). Bribirci ih nazivaju Kotorci, a Dramaljci Kotorani (i jedni i drugi po naselju Kotor). Crikveničke starosjedioce stanovnici Novoga Vinodolskog nazivaju Saragari (usp. sarag 'papalina'). Stanovnici Senja i okolice područje od Novoga Vinodolskog do Rijeke nazivaju Kiradija, a Bakrani i Krčani područje od Novoga Vinodolskoga do Kraljevice Kirija. Etnici su u oba slučaju Kirac i Kirica, a ktetik kirski.
-
Crna Gora, Crnogorac, Crnogorka, crnogorski
Cȓnā Gòra, G Cȓnē Gòrē, D Cȓnōj Gȍri, A Cȓnū Gȍru, L u Cȓnōj Gòri / ù Cr̄nōj Gòri, I Cȓnōm Gòrōm
Crnogórac, GA Crnogórca, DL Crnogórcu, V Crnògōrče, I Crnogórcem; mn. NV Crnogórci, G Crnògōrācā, DLI Crnogórcima, A Crnogórce
Crnògōrka, G Crnògōrkē, DL Crnògōrki, A Crnògōrku, V Crnògōrko, I Crnògōrkōm; mn. NAV Crnògōrke, G Crnògōrkā/Crnògōrkī, DLI Crnògōrkama
crnògorskī
-
Čad, Čađanin, Čađanka, čadski
Čȃd, G Čȃda, D Čȃdu, A Čȃd, L u Čádu, I Čȃdom
Čáđanin, GA Čáđanina, DL Čáđaninu, V Čáđanine, I Čáđaninom; mn. NV Čáđani, G Čáđānā, DLI Čáđanima, A Čáđane
Čáđānka, G Čáđānkē, DL Čáđānki, A Čáđānku, V Čáđānko, I Čáđānkōm; mn. NAV Čáđānke, G Čáđānkā/Čáđānkī, DLI Čáđānkama
čȃdskī
-
Čakovec, Čakovčanin, Čakovčānka, čakovečki
Čȁkovec, G Čȁkōvca, D Čȁkōvcu, A Čȁkovec, L u Čȁkōvcu / ù Čakōvcu, I Čȁkōvcem
Čȁkovčanin, GA Čȁkovčanina, DL Čȁkovčaninu, V Čȁkovčanine, I Čȁkovčaninom; mn. NV Čȁkovčani, G Čȁkovčānā, DLI Čȁkovčanima, A Čȁkovčane
Čȁkovčānka, G Čȁkovčānkē, DL Čȁkovčānki, A Čȁkovčānku, V Čȁkovčānko, I Čȁkovčānkōm; mn. NAV Čȁkovčānke, G Čȁkovčānkā/Čȁkovčānkī, DLI Čȁkovčānkama
čȁkovečkī
-
Čapljina, Čapljinac, Čapljinka, čapljinski
Čȁpljina, G Čȁpljinē, D Čȁpljini, A Čȁpljinu, L u Čȁpljini / ù Čapljini, I Čȁpljinōm
Čapljínac, GA Čapljínca, DL Čapljíncu, V Čȁpljīnče, I Čapljíncem; mn. NV Čapljínci, G Čàpljīnācā, DLI Čapljíncima, A Čapljínce
Čàpljīnka, G Čàpljīnkē, DL Čàpljīnki, A Čàpljīnku, V Čàpljīnko, I Čàpljīnkōm; mn. NAV Čàpljīnke, G Čàpljīnkā/Čàpljīnkī, DLI Čàpljīnkama
čȁpljinskī
-
Čečenija, Čečen, Čečenka, čečenski
Čèčēnija, G Čèčēnijē, D Čèčēniji, A Čèčēniju, L u Čèčēniji, I Čèčēnijōm
Čèčēn, GA Čečéna, DL Čečénu, V Čȅčēnu, I Čečénom; mn. NV Čečéni, G Čečénā, DLI Čečénima, A Čečéne
Čèčēnka, G Čèčēnkē, DL Čèčēnki, A Čèčēnku, V Čèčēnko, I Čèčēnkōm; mn. NAV Čèčēnke, G Čèčēnkā/Čèčēnkī, DLI Čèčēnkama
čèčēnskī
-
Češka, Čeh, Čehinja, češki
Čȅškā, G Čȅškē, D Čȅškōj, A Čȅškū, L u Čȅškōj / ù Češkōj, I Čȅškōm
Čȅh, GA Čȅha, DLV Čȅhu, I Čȅhom; mn. NV Čȅsi, G Čȇhā, DLI Čȅsima, A Čȅhe
Čȅhinja, G Čȅhinjē, DL Čȅhinji, A Čȅhinju, V Čȅhinjo, I Čȅhinjōm; mn. NAV Čȅhinje, G Čȅhīnja, DLI Čȅhinjama
čȅškī
Napomena: U diplomaciji se upotrebljava ime Češka Republika, no u općoj je uporabi egzonim Češka.
-
Čile, Čileanac, Čileanka, čileanski
Čȋle, G Čȋlea, D Čȋleu, A Čȋle, L u Čȋleu / ù Čīleu, I Čȋleom
Čileánac, GA Čileánca, DL Čileáncu, V Čilèānče, I Čileáncem; mn. NV Čileánci, G Čilèānācā, DLI Čileáncima, A Čileánce
Čilèānka, G Čilèānkē, DL Čilèānki, A Čilèānku, V Čilèānko, I Čilèānkōm; mn. NAV Čilèānke, G Čilèānkā/Čilèānkī, DLI Čilèānkama
čilèānskī
Napomena: U uporabi je nekoć bio i ktetik čilski okamenjen u nazivu čilska salitra.
-
Čitluk, Čitlučanin, Čitlučanka, čitlučki
Čìtluk, G Čìtluka, D Čìtluku, A Čìtluk, L u Čìtluku, I Čìtlukom
Čìtlučanin, GA Čìtlučanina, DL Čìtlučaninu, V Čìtlučanine, I Čìtlučaninom; mn. NV Čìtlučani, G Čìtlučānā, DLI Čìtlučanima, A Čìtlučane
Čìtlučānka, G Čìtlučānkē, DL Čìtlučānki, A Čìtlučānku, V Čìtlučānko, I Čìtlučānkōm; mn. NAV Čìtlučānke, G Čìtlučānkā/Čìtlučānkī, DLI Čìtlučānkama
čìtlučkī
Napomena: Više naselja nosi ime Čitluk. U Cetinskoj krajini i Promini uz standardnojezične je etnike u uporabi muški etnik Čitlučanac. Ženski su etnici Čitlučkinja i Čitlučka zabilježeni u Cetinskoj krajini. Čitlučkom se (i Čitlučankom) zove i stanovnica Čitluka u zapadnoj Hercegovini. Ktetik je čitlucki u uporabi u Cetinskoj krajini i Promini, a čitluski isključivo u Cetinskoj krajini.
-
Dalmacija, Dalmatinac, Dalmatinka, dalmatinski
Dàlmācija, G Dàlmācijē, D Dàlmāciji, A Dàlmāciju, L u Dàlmāciji, I Dàlmācijōm
Dalmatínac, GA Dalmatínca, DL Dalmatíncu, V Dalmàtīnče, I Dalmatíncem; mn. NV Dalmatínci, G Dalmàtīnācā, DLI Dalmatíncima, A Dalmatínce
Dalmàtīnka, G Dalmàtīnkē, DL Dalmàtīnki, A Dalmàtīnku, V Dalmàtīnko, I Dalmàtīnkōm; mn. NAV Dalmàtīnke, G Dalmàtīnkā/Dalmàtīnkī, DLI Dalmàtīnkama
dalmàtīnskī
-
Danska, Danac, Dankinja, danski
Dȃnskā, G Dȃnskē, D Dȃnskōj, A Dȃnskū, L u Dȃnskōj / ù Dānskōj, I Dȃnskōm
Dánac, GA Dánca, DL Dáncu, V Dȃnče, I Dáncem; mn. NV Dánci, G Dȃnācā, DLI Dáncima, A Dánce
Dȁnkinja, G Dȁnkinjē, DL Dȁnkinji, A Dȁnkinju, V Dȁnkinjo, I Dȁnkinjōm; mn. NAV Dȁnkinje, G Dȁnkīnja, DLI Dȁnkinjama
dȃnskī
-
Dayton, Dejtonac, Dejtonka, dejtonski
Dayton, G Daytona, D Daytonu, A Dayton, L u Daytonu, I Daytonom
Dejtónac, GA Dejtónca, DL Dejtóncu, V Dèjtōnče, I Dejtóncem; mn. NV Dejtónci, G Dèjtōnācā, DLI Dejtóncima, A Dejtónce
Dèjtōnka, G Dèjtōnkē, DL Dèjtōnki, A Dèjtōnku, V Dèjtōnko, I Dèjtōnkōm; mn. NAV Dèjtōnke, G Dèjtōnkā/Dèjtōnkī, DLI Dèjtōnkama
dèjtōnskī
-
Delhi, Delhijac, Delhijka, delhijski
Dȅlhi, G Dȅlhija, D Dȅlhiju, A Dȅlhi, L u Dȅlhiju / ù Delhiju, I Dȅlhijem
Delhíjac, GA Delhíjca, DL Delhíjcu, V Dèlhījče, I Delhíjcem; mn. NV Delhíjci, G Dèlhījācā, DLI Delhíjcima, A Delhíjce
Dèlhījka, G Dèlhījkē, DL Dèlhījki, A Dèlhījku, V Dèlhījko, I Dèlhījkōm; mn. NAV Dèlhījke, G Dèlhījka, DLI Dèlhījkama
dȅlhījskī
-
Delnice, Delničanin, Delničanka, delnički
Délnice, G Délnīcā, DI Délnicama, A Délnice, L u Délnicama
Délničanin, GA Délničanina, DL Délničaninu, V Délničanine, I Délničaninom; mn. NV Délničani, G Délničānā, DLI Délničanima, A Délničane
Délničānka, G Délničānkē, DL Délničānki, A Délničānku, V Délničānko, I Délničānkōm; mn. NAV Délničānke, G Délničānkā/Délničānkī, DLI Délničānkama
délničkī
-
Dijon, Dižonac, Dižonka, dižonski
Dijon, G Dijona, D Dijonu, A Dijon, L u Dijonu, I Dijonom
Dižónac, GA Dižónca, DL Dižóncu, V Dìžōnče, I Dižóncem; mn. NV Dižónci, G Dìžōnācā, DLI Dižóncima, A Dižónce
Dìžōnka, G Dìžōnkē, DL Dìžōnki, A Dìžōnku, V Dìžōnko, I Dìžōnkōm; mn. NAV Dìžōnke, G Dìžōnkā/Dìžōnkī, DLI Dìžōnkama
dìžōnskī
-
Donji Miholjac, (Donjo)miholjčanin, (Donjo)miholjčanka, (donjo)miholjački
Dȏnjī Mihóljac, G Dȏnjēg(a) Mihóljca, D Dȏnjēm(u) Mihóljcu, A Dȏnjī Mihóljac, L u Dȏnjēm(u) Mihóljcu / ù Dōnjēm(u) Mihóljcu, I Dȏnjīm Mihóljcem
(Donjo)mihóljčanin, GA (Donjo)mihóljčanina, DL (Donjo)mihóljčaninu, V (Donjo)mihóljčanine, I (Donjo)mihóljčaninom; mn. NV (Donjo)mihóljčani, G (Donjo)mihóljčānā, DLI (Donjo)mihóljčanima, A (Donjo)mihóljčane
(Donjo)mihóljčānka, G (Donjo)mihóljčānkē, DL (Donjo)mihóljčānki, A (Donjo)mihóljčānku, V (Donjo)mihóljčānko, I (Donjo)mihóljčānkōm; mn. NAV (Donjo)mihóljčānke, G (Donjo)mihóljčānkā/(Donjo)mihóljčānkī, DLI (Donjo)mihóljčānkama
(donjo)mihòljačkī
Napomena: U općoj je uporabi uputnije upotrebljavati etnike Donjomiholjčanin i Donjomiholjčanka te ktetik donjomiholjački kako bi se razlikovali od etnika i ktetika za Gornji Miholjac. Mjesni su etnici Mioljčan i Mioljkinja, a ktetik mioljački.
-
Drač, Dračanin, Dračanka, drački
Drȃč, G Dráča, D Dráču, A Drȃč, L u Dráču, I Dráčem
Dráčanin, GA Dráčanina, DL Dráčaninu, V Dráčanine, I Dráčaninom; mn. NV Dráčani, G Dráčānā, DLI Dráčanima, A Dráčane
Dráčānka, G Dráčānkē, DL Dráčānki, A Dráčānku, V Dráčānko, I Dráčānkōm; mn. NAV Dráčānke, G Dráčānkā/Dráčānkī, DLI Dráčānkama
drȃčkī
-
Dramalj, Dramaljac, Dramaljka, dramaljski
Drȁmalj, G Drȁmlja, D Drȁmlju, A Drȁmalj, L u Drȁmlju / ù Dramlju, I Drȁmljem
Drȁmaljac, G Drȁmāljca, DL Drȁmāljcu, V Drȁmāljče, I Drȁmāljcem; mn. NV Drȁmāljci, G Drȁmāljācā, DLI Drȁmāljcima, A Drȁmāljce
Drȁmāljka, G Drȁmāljkē, DL Drȁmāljki, A Drȁmāljku, V Drȁmāljko, I Drȁmāljkōm; mn. NAV Drȁmāljke, G Drȁmāljkā/Drȁmāljkī, DLI Drȁmāljkama
Napomena: Nakon gradnje crkve svete Jelene 1813. naselje je prozvano Sveta Jelena, a u službenim popisima stanovništva 1857. – 1953. nosilo je ime Sveta Jelena Dramalj ili Sveta Jelena Dramaljska. Mjesni su etnici prema imenu Sveta Jelena Svetojelenac i Svetojelenka, a ktetik svetojelenski. Katkad se u okolici Dramalja rabi i množinski lik Udramaljci.
-
Drezden, Drezdenac, Drezdenka, drezdenski
Drèzden, G Drèzdena, D Drèzdenu, A Drèzden, L u Drèzdenu, I Drèzdenom
Drezdénac, GA Drezdénca, DL Drezdéncu, V Drèzdēnče, I Drezdéncem; mn. NV Drezdénci, G Drèzdēnācā, DLI Drezdéncima, A Drezdénce
Drèzdēnka, G Drèzdēnkē, DL Drèzdēnki, A Drèzdēnku, V Drèzdēnko, I Drèzdēnkōm; mn. NAV Drèzdēnke, G Drèzdēnkā/Drèzdēnkī, DLI Drèzdēnkama
drèzdenskī
Napomena: U uporabi je nekoć bio egzonim Draždani.
-
Drniš, Drnišanin, Drnišanka, drniški
Dr̀nīš, G Drníša, D Drníšu, A Dr̀nīš, L u Drníšu, I Drníšem
Drníšanin, GA Drníšanina, DL Drníšaninu, V Drníšanine, I Drníšaninom; mn. NV Drníšani, G Drníšānā, DLI Drníšanima, A Drníšane
Drníšānka, G Drníšānkē, DL Drníšānki, A Drníšānku, V Drníšānko, I Drníšānkōm; mn. NAV Drníšānke, G Drníšānkā/Drníšānkī, DLI Drníšānkama
dr̀nīškī
Napomena: U mjesnoj je uporabi u jednini lik Drnišanac, a u množini Drnišani. U Drniškoj su krajini česti slični primjeri.
-
Dublin, Dablinac, Dablinka, dablinski
Dublin, G Dublina, D Dublinu, A Dublin, L u Dublinu, I Dublinom
Dablínac, GA Dablínca, DL Dablíncu, V Dàblīnče, I Dablíncem; mn. NV Dablínci, G Dàblīnācā, DLI Dablíncima, A Dablínce
Dàblīnka, Dàblīnkē, DL Dàblīnki, A Dàblīnku, V Dàblīnko, I Dàblīnkōm; mn. NAV Dàblīnke, G Dàblīnkā/Dàblīnkī, DLI Dàblīnkama
dàblinskī
-
Dubrovnik, Dubrovčanin, Dubrovčanka/Dubrovkinja, dubrovački
Dùbrōvnīk, G Dùbrōvnīka, D Dùbrōvnīku, A Dùbrōvnīk, L u Dùbrōvnīku, I Dùbrōvnīkom
Dùbrovčanin, GA Dùbrovčanina, DL Dùbrovčaninu, V Dùbrovčanine, I Dùbrovčaninom; mn. NV Dùbrovčani, G Dùbrovčānā, DLI Dùbrovčanima, A Dùbrovčane
Dùbrovčānka/Dùbrovkinja, Dùbrovčānkē/Dùbrovkinjē, DL Dùbrovčānki/Dùbrovkinji, A Dùbrovčānku/Dùbrovkinju, V Dùbrovčānko/Dùbrovkinjo, I Dùbrovčānkōm/Dùbrovkinjōm; mn. NAV Dùbrovčānke/Dùbrovkinje, G Dùbrovčānkā/Dùbrovčānkī/Dùbrovkīnjā, DLI Dùbrovčānkama/Dùbrovkinjama
dùbrovačkī
Napomena: U dubrovačkoj su široj okolici u uporabi etnici Dubróvčanin i Dubróvčānka.
-
Duga Resa, Dugorešanin, Dugorešanka, dugoreški
Dùgā Résa, G Dùgē Résē, D Dùgōj Rési, A Dùgū Résu, L u Dùgōj Rési, I Dùgōm Résōm
Dugoréšanin, GA Dugoréšanina, DL Dugoréšaninu, V Dugoréšanine, I Dugoréšaninom; mn. NV Dugoréšani, G Dugoréšānā, DLI Dugoréšanima, A Dugoréšane
Dugoréšānka, G Dugoréšānkē, DL Dugoréšānki, A Dugoréšānku, V Dugoréšānko, I Dugoréšānkōm; mn. NAV Dugoréšānke, G Dugoréšānkā/Dugoréšānkī, DLI Dugoréšānkama
dugòrēškī
Napomena: U mjesnoj su uporabi muški etnici Dugorešan i Dugorešćan, a uz standardnojezični ženski etnik u uporabi je i mjesni Dugorešćanka.
-
Dugi otok, Dugootočanin, Dugootočanka, dugootočki
Dùgī òtok, G Dùgōg(a) òtoka, D Dùgōm(u) òtoku, A Dùgī òtok, L na Dùgōm(e) òtoku, I Dùgīm òtokom
Dugoòtočanin, GA Dugoòtočanina, DL Dugoòtočaninu, V Dugoòtočanine, I Dugoòtočaninom; mn. NV Dugoòtočani, G Dugoòtočānā, DLI Dugoòtočanima, A Dugoòtočane
Dugoòtočānka, G Dugoòtočānkē, DL Dugoòtočānki, A Dugoòtočānku, V Dugoòtočānko, I Dugoòtočānkōm; mn. NAV Dugoòtočānke, G Dugoòtočānkā/Dugoòtočānkī, DLI Dugoòtočānkama
dugoòtočkī
Napomena: Prvo je potvrđeno ime otoka Pyzech. Ono se odrazilo u hrvatskome toponimu Čuh. Ime je Dugi otok potvrđeno tek u drugoj polovici XIX. stoljeća na zemljovidima.
-
Dugi Rat, Dugoraćanin, Dugoraćanka, dugoratski
Dùgī Rȃt, G Dùgōg(a) Rȃta, D Dùgōm(u) Rȃtu, A Dùgī Rȃt, L u Dùgōm(e) Rátu, I Dùgīm Rȃtom
Dugoráćanin, GA Dugoráćanina, DL Dugoráćaninu, V Dugoráćanine, I Dugoráćaninom; mn. NV Dugoráćani, G Dugoráćānā, DLI Dugoráćanima, A Dugoráćane
Dugoráćānka, G Dugoráćānkē, DL Dugoráćānki, A Dugoráćānku, V Dugoráćānko, I Dugoráćānkōm; mn. NAV Dugoráćānke, G Dugoráćānkā/Dugoráćānkī, DLI Dugoráćānkama
dugòrātskī
Napomena: Mjesni je ktetik dugorački.
-
Dugo Selo, Dugoselac, Dugoselka, dugoselski
Dùgō Sèlo, G Dùgōg(a) Sèla, D Dùgōm(u) Sèlu, A Dùgō Sèlo, L u Dùgōm(e) Sèlu, I Dùgīm Sèlom
Dugosélac, GA Dugosélca, DL Dugosélcu, V Dugòsēlče, I Dugosélcem; mn. NV Dugosélci, G Dugòsēlācā, DLI Dugosélcima, A Dugosélce
Dugòsēlka, G Dugòsēlkē, DL Dugòsēlki, A Dugòsēlku, V Dugòsēlko, I Dugòsēlkōm; mn. NAV Dugòsēlke, G Dugòsēlkā/Dugòsēlkī, DLI Dugòsēlkama
dugòsēlskī
Napomena: Izvorni je muški kajkavski etnik Dugoselec.
-
Dvor, Dvoranin, Dvoranka, dvorski
Dvȏr, G Dvóra, D Dvóru, A Dvȏr, L u Dvóru, I Dvórom
Dvòranin, GA Dvòranina, DL Dvòraninu, V Dvòranine, I Dvòraninom; mn. NV Dvòrani, G Dvȍrānā, DLI Dvòranima, A Dvòrane
Dvòrānka, G Dvòrānkē, DL Dvòrānki, A Dvòrānku, V Dvòrānko, I Dvòrānkōm; mn. NAV Dvòrānke, G Dvòrānkā/Dvòrānkī, DLI Dvòrānkama
dvòrskī
Napomena: Mjesni su etnici Dvorljanin i Dvorljanka. Naselje se od 1921. do 1995. službeno najčešće nazivalo Dvor na Uni.
-
Đakovo, Đakovčanin, Đakovčanka, đakovački
Đȁkovo, G Đȁkova, D Đȁkovu,A Đȁkova, L u Đȁkovu / ù Đakovu, I Đȁkovom
Đȁkovčanin, GA Đȁkovčanina, DL Đȁkovčaninu, V Đȁkovčanine, I Đȁkovčaninom; mn. NV Đȁkovčani, G Đȁkovčānā, DLI Đȁkovčanima, A Đȁkovčane
Đȁkovčānka, G Đȁkovčānkē, DL Đȁkovčānki, A Đȁkovčānku, V Đȁkovčānko, I Đȁkovčānkōm; mn. NAV Đȁkovčānke, G Đȁkovčānkā/Đȁkovčānkī, DLI Đȁkovčānkama
đȁkovačkī
Napomena: Mjesni je muški etnik Đakovčan.
-
Đurđevac, Đurđevčanin, Đurđevčanka, đurđevački
Đúrđevac, G Đúrđēvca, D Đúrđēvcu, A Đúrđevac, L u Đúrđēvcu, I Đúrđēvcom
Đúrđevčanin, GA Đúrđevčanina, DL Đúrđevčaninu, V Đúrđevčanine, I Đúrđevčaninom; mn. NV Đúrđevčani, G Đúrđevčānā, DLI Đúrđevčanima, A Đúrđevčane
Đúrđevčānka, G Đúrđevčānkē, DL Đúrđevčānki, A Đúrđevčānku, V Đúrđevčānko, I Đúrđevčānkōm; mn. NAV Đúrđevčānke, G Đúrđevčānkā/Đúrđevčānkī, DLI Đúrđevčānkama
đúrđevačkī
Napomena: Izvorno je mjesno kajkavsko ime grada Đurđevec. Mjesni su kajkavski etnici Đurđevčan i Đurđevica, a ktetik đurđevečki.
-
Edinburgh, Edinburžanin, Edinburžanka, edinburški
Edinburgh, G Edinburgha, D Edinburghu, A Edinburgh, L u Edinburghu, I Edinburghom
Edinbúržanin, GA Edinbúržanina, DL Edinbúržaninu, V Edinbúržanine, I Edinbúržaninom; mn. NV Edinbúržani, G Edinbúržānā, DLI Edinbúržanima, A Edinbúržane
Edinbúržānka, G Edinbúržānkē, DL Edinbúržānki, A Edinbúržānku, V Edinbúržānko, I Edinbúržānkōm; mn. NAV Edinbúržānke, G Edinbúržānkā/Edinbúržānkī, DLI Edinbúržānkama
èdinbūrškī
-
Egipat, Egipćanin, Egipćanka, egipatski
Ègipat, G Ègipta, D Ègiptu, A Ègipat, L u Ègiptu, I Ègiptom
Ègipćanin, GA Ègipćanina, DL Ègipćaninu, V Ègipćanine, I Ègipćaninom; mn. NV Ègipćani, G Ègipćānā, DLI Ègipćanima, A Ègipćane
Ègipćānka, G Ègipćānkē, DL Ègipćānki, A Ègipćānku, V Ègipćānko, I Ègipćānkōm; mn. NAV Ègipćānke, G Ègipćānkā/Ègipćānkī, DLI Ègipćānkama
ègipatskī
Napomena: Od povijesnoga egzonima Jeđip(a)t nastali su etnonimi Jeđup(in) i Jeđupka, česti u djelima starije hrvatske književnosti.
-
Ekvador, Ekvadorac, Ekvadorka, ekvadorski
Èkvādor, G Èkvādora, D Èkvādoru, A Èkvādor, L u Èkvādoru, I Èkvādorom
Ekvadórac, GA Ekvadórca, DL Ekvadórcu, V Èkvādorče, I Ekvadórcem; mn. NV Ekvadórci, G Ekvàdōrācā, DLI Ekvadórcima, A Ekvadórce
Ekvàdōrka, G Èkvādorkē, DL Èkvādorki, A Èkvādorku, V Èkvādorko, I Èkvādorkōm; mn. NAV Èkvādorke, G Èkvādōrkā/Èkvādōrkī, DLI Èkvādorkama
èkvādorskī
-
Engleska, Englez, Engleskinja, engleski
Ènglēskā, G Ènglēskē, D Ènglēskōj, A Ènglēskū, L u Ènglēskōj, I Ènglēskōm
Ènglēz, GA Engléza, DL Englézu, V Ȅnglēzu, I Englézom; mn. NV Englézi, G Englézā, DLI Englézima, A Engléze
Ènglēskinja, G Ènglēskinjē, DL Ènglēskinji, A Ènglēskinju, V Ènglēskinjo, I Ènglēskinjōm; mn. NAV Ènglēskinje, G Ènglēskīnja, DLI Ènglēskinjama
ènglēskī
-
Eritreja, Eritrejac, Eritrejka, eritrejski
Eritrèja, G Eritrèjē, D Eritrèji, A Eritrèju, L u Eritrèji, I Eritrèjōm
Eritréjac, GA Eritréjca, DL Eritréjcu, V Erìtrējče, I Eritréjcem; mn. NV Eritréjci, G Erìtrējācā, DLI Eritréjcima, A Eritréjce
Erìtrējka, G Erìtrējkē, DL Erìtrējki, A Erìtrējku, V Erìtrējko, I Erìtrējkōm; mn. NAV Erìtrējke, G Erìtrējkā/Erìtrējkī, DLI Erìtrējkama
erìtrējskī -
Estonija, Estonac, Estonka, estonski
Èstōnija, G Èstōnijē, D Èstōniji, A Èstōniju, L u Èstōniji, I Èstōnijōm
Estónac, GA Estónca, DL Estóncu, V Èstōnče, I Estóncem; mn. NV Estónci, G Èstōnācā, DLI Estóncima, A Estónce
Èstōnka, G Èstōnkē, DL Èstōnki, A Èstōnku, V Èstōnko, I Èstōnkōm; mn. NAV Èstōnke, G Èstōnkā/Èstōnkī, DLI Èstōnkama
èstōnskī
-
Esvatini, Esvatinijac, Esvatinijka, esvatinijski
Esvatíni, G Esvatínija, D Esvatíniju, A Esvatíni, I Esvatínijem
Esvatínijac, GA Esvatínijca, DL Esvatínijcu, V Esvatìnījče, I Esvatínijcem; mn. NV Esvatínijci, G Esvatìnījācā, DLI Esvatínijcima, A Esvatínijce
Esvatìnījka, G Esvatìnījkē, DL Esvatìnījki, A Esvatìnījku, V Esvatìnījko, I Esvatìnījkōm; mn. NAV Esvatìnījke, G Esvatìnījkā/Esvatìnījkī, DLI Esvatìnījkama
esvatìnījskī
Napomena: Kraljevina Svazi promijenila je 19. travnja 2018. službeno englesko ime Kingdom of Swaziland (Kraljevina Svazi) u Kingdom of Eswatini (Kraljevina Esvatini) u povodu 50. obljetnice proglašenja neovisnosti.
-
Etiopija, Etiopljanin, Etiopljanka, etiopski
Etiòpija, G Etiòpijē, D Etiòpiji, A Etiòpiju, L u Etiòpiji, I Etiòpijōm
Etiòpljanin, GA Etiòpljanina, DL Etiòpljaninu, V Etiòpljanine, I Etiòpljaninom; mn. NV Etiòpljani, G Etiòpljānā, DLI Etiòpljanima, A Etiòpljane
Etiòpljānka, G Etiòpljānkē, DL Etiòpljānki, A Etiòpljānku, V Etiòpljānko, I Etiòpljānkōm; mn. NAV Etiòpljānke, G Etiòpljānkā/Etiòpljānkī, DLI Etiòpljānkama
etiòpskī
-
Europa, Europljanin, Europljānka, europski
Európa, G Európē, D Európi, A Európu, L u Európi, I Európōm
Európljanin, GA Európljanina, DL Európljaninu, V Európljanine, I Európljaninom; mn. NV Európljani, G Európljānā, DLI Európljanima, A Európljane
Európljānka, G Európljānkē, DL Európljānki, A Európljānku, V Európljānko, I Európljānkōm; mn. NAV Európljānke, G Európljānkā/Európljānkī, DLI Európljānkama
èurōpskī
-
Fidži, Fidžijac, Fidžijka, fidžijski
Fȉdži, G Fìdžija, D Fìdžiju, A Fȉdži, L u/na Fìdžiju, I Fìdžijem
Fidžíjac, GA Fidžíjca, DL Fidžíjcu, V Fìdžījče, I Fidžíjcem; mn. NV Fidžíjci, G Fìdžījācā, DLI Fidžíjcima, A Fidžíjce
Fìdžījka, G Fìdžījkē, DL Fìdžījki, A Fìdžījku, V Fìdžījko, I Fìdžījkōm; mn. NAV Fìdžījke, G Fìdžījkā/Fìdžījkī, DLI Fìdžījkama
fȉdžījskī
Napomena: Kad se misli na otočje, lokativ dolazi isključivo uz prijedlog na, a kad se misli na državu, uz prijedlog u.
-
Filipini, Filipinac, Filipinka, filipinski
Filipíni, G Filipínā, DI Filipínima, A Filipíne, L u/na Filipínima
Filipínac, GA Filipínca, DL Filipíncu, V Fìlipīnče, I Filipíncem; mn. NV Filipínci, G Fìlipīnācā, DLI Filipíncima, A Filipínce
Filìpīnka, G Fìlipīnkē, DL Fìlipīnki, A Fìlipīnku, V Fìlipīnko, I Fìlipīnkōm; mn. NAV Fìlipīnke, G Fìlipīnkā/Fìlipīnkī, DLI Fìlipīnkama
filìpīnskī
Napomena: Kad se misli na otočje, lokativ dolazi isključivo uz prijedlog na, a kad se misli na državu, uz prijedloge u i na.
-
Finska, Finac, Finkinja, finski
Fȋnskā, G Fȋnskē, D Fȋnskōj, A Fȋnskū, L u Fȋnskōj / ù Fīnskōj, I Fȋnskōm
Fínac, GA Fínca, DL Fíncu, V Fȋnče, I Fíncem; mn. NV Fínci, G Fȋnācā, DLI Fíncima, A Fínce
Fȉnkinja, G Fȉnkinjē, DL Fȉnkinji, A Fȉnkinju, V Fȉnkinjo, I Fȉnkinjōm; mn. NAV Fȉnkinje, G Fȉnkīnjā, DLI Fȉnkinjama
fȋnski
-
Firenca, Firentinac, Firentinka, firentinski
Fìrēnca, G Fìrēncē, D Fìrēnci, A Fìrēncu, L u Fìrēnci, I Fìrēncōm
Firentínac, GA Firentínca, DL Firentíncu, V Firèntīnče, I Firentíncem; mn. NV Firentínci, G Firèntīnācā, DLI Firentíncima, A Firentínce
Firèntīnka, G Firèntīnkē, DL Firèntīnki, A Firèntīnku, V Firèntīnko, I Firèntīnkōm; mn. NAV Firèntīnke, G Firèntīnkā/Firèntīnkī, DLI Firèntīnkama
firèntīnskī
Napomena: U starijim su hrvatskim književnim djelima i rječnicima potvrđeni egzonimi Fjerenca, Fiorenca, F(i)jorenca i Fijurenca, muški etnici Fijorentin i Fijurentin, ženski etnik Fijurentinka te ktetici fijorenski, fijorentinski i fijurentinski.
-
Francuska, Francuz, Francuskinja, francuski
Fràncūskā, G Fràncūskē, D Fràncūskōj, A Fràncūskū, L u Fràncūskōj, I Fràncūskōm
Fràncūz, GA Francúza, DL Francúzu, V Frȁncūze, I Francúzem; mn. NV Francúzi, G Francúzā, DLI Francúzima, A Francúze
Fràncūskinja, G Fràncūskinjē, DL Fràncūskinji, A Fràncūskinju, V Fràncūskinjo, I Fràncūskinjōm; mn. NAV Fràncūskinje, G Fràncūskīnjā, DLI Fràncūskinjama
fràncūskī
Napomena: U djelima je dubrovačkih hrvatskih književnika potvrđen egzonim Franča (prema tal. Francia), a u rječnicima i Francija. Ujedno su zabilježeni povijesni muški etnonimi Francez, Frančez, Francoz, Frances i Francus i ženski Franceskinja te ktetici franceski, frančeški, francki, francoski i francuški.
-
Frankfurt, Frankfurćanin, Frankfurćanka, frankfurtski
Frànkfūrt, G Frànkfūrta, D Frànkfūrtu, A Frànkfūrt, L u Frànkfūrtu, I Frànkfūrtom
Frànkfūrćanin, GA Frànkfūrćanina, DL Frànkfūrćaninu, V Frànkfūrćanine, I Frànkfūrćaninom; mn. NV Frànkfūrćani, G Frànkfūrćānā, DLI Frànkfūrćanima, A Frànkfūrćane
Frànkfūrćānka, G Frànkfūrćānkē, DL Frànkfūrćānki, A Frànkfūrćānku, V Frànkfūrćānko, I Frànkfūrćānkōm; mn. NAV Frànkfūrćānke, G Frànkfūrćānkā/Frànkfūrćānkī, DLI Frànkfūrćānkama
frànkfūrtskī
-
Fukušima, Fukušimac, Fukušimka, fukušimski
Fukušìma, G Fukušìmē, D Fukušìmi, A Fukušìmu, L u Fukušìmi, I Fukušìmōm
Fukušímac, GA Fukušímca, DL Fukušímcu, V Fukùšīmče, I Fukušímcem; mn. NV Fukušímci, G Fukùšīmācā, DLI Fukušímcima, A Fukušímce
Fukùšīmka, G Fukùšīmkē, DL Fukùšīmki, A Fukùšīmku, V Fukùšīmko, I Fukùšīmkōm; mn. NAV Fukùšīmke, G Fukùšīmkā/Fukùšīmkī, DLI Fukùšīmkama
fukùšimskī
-
Furlanija, Furlanac, Furlanka, furlanski
Fùrlānija, G Fùrlānijē, D Fùrlāniji, A Furlániju, L u Fùrlāniji, I Fùrlānijōm
Furlánac, GA Furlánca, DL Furláncu, V Fùrlānče, I Furláncem; mn. NV Furlánci, G Fùrlānācā, DLI Furláncima, A Furlánce
Fùrlānka, G Fùrlānkē, DL Fùrlānki, A Fùrlānku, V Fùrlānko, I Fùrlānkōm; mn. NAV Fùrlānke, G Fùrlānkā/Fùrlānkī, DLI Fùrlānkama
fùrlānskī
Napomena: Područni se etnonim Furlan odrazio u hrvatskome prezimenskom fondu.
-
Gabela, Gabeljanin, Gabeljanka, gabeoski
Gàbela, G Gàbelē, D Gàbeli, A Gàbelu, L u Gàbeli, I Gàbelōm
Gàbeljanin, GA Gàbeljanina, DL Gàbeljaninu, V Gàbeljanine, I Gàbeljaninom; mn. NV Gàbeljani, G Gàbeljānā, DLI Gàbeljanima, A Gàbeljane
Gàbeljānka, G Gàbeljānkē, DL Gàbeljānki, A Gàbeljānku, V Gàbeljānko, I Gàbeljānkōm; mn. NAV Gàbeljānke, G Gàbeljānkā/Gàbeljānkī, DLI Gàbeljānkama
gàbeoskī
Napomena: Zabilježeni su povijesni etnici Gabeljak i Gabeoka te ktetik gabelski.
-
Galapagos, Galapagošanin, Galapagošanka, galapagoški
Galàpāgos, G Galàpāgosa, D Galàpāgosu, A Galàpāgos, L na Galàpāgosu, I Galàpāgosom
Galapagóšanin, GA Galapagóšanina, DL Galapagóšaninu, V Galapagóšanine, I Galapagóšaninom; mn. NV Galapagóšani, G Galapagóšānā, DLI Galapagóšanima, A Galapagóšane
Galapagóšānka, G Galapagóšānkē, DL Galapagóšānki, A Galapagóšānku, V Galapagóšānko, I Galapagóšānkōm; mn. NAV Galapagóšānke, G Galapagóšānkā/Galapagóšānkī, DLI Galapagóšānkama
galàpāgoškī
-
Galicija, Galicijac, Galicijka, galicijski
Gàlīcija, G Gàlīcijē, D Gàlīciji, A Gàlīciju, L u Gàlīciji, I Gàlīcijōm
Galicíjac, GA Galicíjca, DL Galicíjcu, V Galìcījče, I Galicíjcem; mn. NV Galicíjci, G Galìcījācā, DLI Galicíjcima, A Galicíjce
Galìcījka, G Galìcījkē, DL Galìcījki, A Galìcījku, V Galìcījko, I Galìcījkōm; mn. NAV Galìcījke, G Galìcījkā/Galìcījkī, DLI Galìcījkama
gàlīcījskī
Napomena: Galicija je pokrajina u istočnome dijelu srednje Europe, koja je dijelom Poljske i Ukrajine, ali i pokrajina u sjeverozapadnoj Španjolskoj.
-
Galija, Gal, Galkinja, galski
Gȃlija, G Gȃlijē, D Gȃliji, A Gȃliju, L u Gȃliji / ù Gāliji, I Gȃlijōm
Gȃl, GA Gȃla, DL Gȃlu, V Gȃle, I Gȃlom; mn. NV Gȃli, G Gȃlā, DLI Gȃlima, A Gȃle
Gȃlkinja, G Gȃlkinjē, DL Gȃlkinji, A Gȃlkinju, V Gȃlkinjo, I Gȃlkinjōm; mn. NAV Gȃlkinje, G Gȃlkīnjā, DLI Gȃlkinjama
gȃlskī
-
Galileja, Galilejac, Galilejka, galilejski
Galilèja, G Galilèjē, D Galilèji, A Galilèju, L u Galilèji, I Galilèjōm
Galiléjac, GA Galiléjca, DL Galiléjcu, V Galìlējče, I Galiléjcem; mn. NV Galiléjci, G Galìlējācā, DLI Galiléjcima, A Galiléjce
Galìlējka, G Galìlējkē, DL Galìlējki, A Galìlējku, V Galìlējko, I Galìlējkōm; mn. NAV Galìlējke, G Galìlējkā/Galìlējkī, DLI Galìlējkama
galìlējskī
-
Gana, Ganac, Gankinja, ganski
Gȁna, G Gȁnē, D Gȁni, A Gȁnu, L u Gȁni / ù Gani, I Gȁnōm
Gánac, GA Gánca, DL Gáncu, V Gȃnče, I Gáncem; mn. NV Gánci, G Gȃnācā, DLI Gáncima, A Gánce
Gȁnkinja, G Gȁnkinjē, DL Gȁnkinji, A Gȁnkinju, V Gȁnkinjo, I Gȁnkinjōm; mn. NAV Gȁnkinje, G Gȁnkīnjā, DLI Gȁnkinjama
gȃnskī
-
Garešnica, Gareščanin, Gareščanka, garešnički
Gàrešnica, G Gàrešnicē, D Gàrešnici, A Gàrešnicu, L u Gàrešnici, I Gàrešnicōm
Gàreščanin, GA Gàreščanina, DL Gàreščaninu, V Gàreščanine, I Gàreščaninom; mn. NV Gàreščani, G Gàreščānā, DLI Gàreščanima, A Gàreščane
Gàreščānka, G Gàreščānkē, DL Gàreščānki, A Gàreščānku, V Gàreščānko, I Gàreščānkōm; mn. NAV Gàreščānke, G Gàreščānkā/Gàreščānkī, DLI Gàreščānkama
gàrešničkī
Napomena: Mjesno je u uporabi i muški etnik Gareščan.
-
Gdanjsk, Gdanjščanin, Gdanjščanka, gdanjski
Gdȁnjsk, G Gdȁnjska, D Gdȁnjsku, A Gdȁnjsk, L u Gdȁnjsku / ù Gdanjsku, I Gdȁnjskom
Gdȁnjščanin, GA Gdȁnjščanina, DL Gdȁnjščaninu, V Gdȁnjščanine, I Gdȁnjščaninom; mn. NV Gdȁnjščani, G Gdȁnjščānā, DLI Gdȁnjščanima, A Gdȁnjščane
Gdȁnjščānka, G Gdȁnjščānkē, DL Gdȁnjščānki, A Gdȁnjščānku, V Gdȁnjščānko, I Gdȁnjščānkōm; mn. NAV Gdȁnjščānke, G Gdȁnjščānkā/Gdȁnjščānkī, DLI Gdȁnjščānkama
gdȁnjskī
Napomena: U Šulekovu je rječniku zabilježen egzonim Gdansko, etnici Gdanštanin i Gdanštanka te ktetik gdanski. Prema njemačkome liku Danzig nastao je povijesni egzonim Dancik(a) zapisan koncem XVIII. stoljeća.
-
Gibraltar, Gibraltarac, Gibraltarka, gibraltarski
Gȉbraltār, G Gȉbraltāra, D Gȉbraltāru, A Gȉbraltār, L na Gȉbraltāru / nà Gibraltāru, I Gȉbraltārom/ Gȉbraltārem
Gibraltárac, GA Gibraltárca, DL Gibraltárcu, V Gȉbraltārče, I Gibraltárcem; mn. NV Gibraltárci, G Gibràltārācā, DLI Gibraltárcima, A Gibaltárce
Gibràltārka, G Gibràltārkē, DL Gibràltārki, A Gibràltārku, V Gibràltārko, I Gibràltārkōm; mn. NAV Gibràltārke, G Gibràltārkā/Gibràltārkī, DLI Gibràltārkama
gȉbraltārskī
-
Glina, Glinjanin, Glinjanka, glinski
Glína, G Glínē, D Glíni, A Glínu, L u Glíni, I Glínōm
Glínjanin, GA Glínjanina, DL Glínjaninu, V Glínjanine, I Glínjaninom; mn. NV Glínjani, G Glínjānā, DLI Glínjanima, A Glínjane
Glínjānka, G Glínjānkē, DL Glínjānki, A Glínjānku, V Glínjānko, I Glínjānkōm; mn. NAV Glínjānke, G Glínjānkā/Glínjānkī, DLI Glínjānkama
glȋnskī
-
Gorski kotar, Goranin, Goranka, goranski
Gòrskī kȍtār, G Gòrskōg(a) kȍtāra, D Gòrskōm(u) kȍtāru, A Gòrskī kȍtār, L u Gòrskōm(e) kȍtāru, I Gòrskīm kȍtārom/kȍtārem
Gòranin, GA Gòranina, DL Gòraninu, V Gòranine, I Gòraninom; mn. NV Gòrani, G Gȍrānā, DLI Gòranima, A Gòrane
Gòrānka, G Gòrānkē, DL Gòrānki, A Gòrānku, V Gòrānko, I Gòrānkōm; mn. NAV Gòrānke, G Gòrānkā/Gòrānkī, DLI Gòrānkama
gòranskī
Napomena: Mjesni je muški etnik Goran, što je razvidno i po nadimku hrvatskoga književnika Ivana Gorana Kovačića (1913. – 1943.).
-
Gospić, Gospićanin, Gospićanka, gospićki
Góspić, G Góspića, D Góspiću, A Góspić, L u Góspiću, I Góspićem
Góspićanin, GA Góspićanina, DL Góspićaninu, V Góspićanine, I Góspićaninom; mn. NV Góspićani, G Góspićānā, DLI Góspićanima, A Góspićane
Góspićānka, G Góspićānkē, DL Góspićānki, A Góspićānku, V Góspićānko, I Góspićānkōm; mn. NAV Góspićānke, G Góspićānkā/Góspićānkī, DLI Góspićānkama
góspićkī
Napomena: Mjesni je muški etnik Gospićan.
-
Gračac, Gračanin, Gračanka, gračački
Gràčac, G Gračàca, D Gračàcu, A Gràčac, L u Gračàcu, I Gračàcem
Gràčanin, GA Gràčanina, DL Gràčaninu, V Gràčanine, I Gràčaninom; mn. NV Gràčani, G Grȁčānā, DLI Gràčanima, A Gràčane
Gràčānka, G Gràčānkē, DL Gràčānki, A Gràčānku, V Gràčānko, I Gràčānkōm; mn. NAV Gràčānke, G Gràčānkā/Gràčānkī, DLI Gràčānkama
gràčačkī
Napomena: Uz standardnojezični je etnik Gračanin u uporabi i mjesni Gračan.
-
Gradac, Gračanin, Gračanka, gradački
Grádac, G Grádca, D Grádca, A Grádac, L u Grádcu, I Grádcem
Gráčanin, GA Gráčanina, DL Gráčaninu, V Gráčanine, I Gráčaninom; mn. NV Gráčani, G Gráčānā, DLI Gráčanima, A Gráčane
Gráčānka, G Gráčānkē, DL Gráčānki, A Gráčānku, V Gráčānko, I Gráčānkōm; mn. NAV Gráčānke, G Gráčānkā/Gráčānkī, DLI Gráčānkama
gràdačkī
Napomena: U Hrvatskoj je mnogo naselja koja nose ime Gradac te su mjesni etnici vrlo raznoliki. Primjerice, stanovnik se Gradca u Drniškoj krajini naziva Gračanac ili Gračoljac, a stanovnica Gračanka i Gračoljka. Stanovnica se Gradca u Makarskome primorju naziva Gračka, a ktetik je grački.
-
Gradišće, Gradišćanac, Gradišćanka, gradišćanski
Gràdīšće, G Gràdīšća, D Gràdīšću, A Gràdīšće, L u Gràdīšću, I Gràdīšćem
Gràdišćanin, GA Gràdišćanina, DL Gràdišćaninu, V Gràdišćanine, I Gràdišćaninom; mn. NV Gràdišćani, G Gràdišćānā, DLI Gràdišćanima, A Gràdišćane
Gràdišćānka, G Gràdišćānkē, DL Gràdišćānki, A Gràdišćānku, V Gràdišćānko, I Gràdišćānkōm; mn. NAV Gràdišćānke, G Gràdišćānkā/Gràdišćānkī, DLI Gràdišćānkama
gràdišćanskī
Napomena: Mjesno je potvrđen muški etnik Gradišćanac.
-
Graz, Gračanin, Gračanka, grački
Graz, G Graza, D Grazu, A Graz, L u Grazu, I Grazem
Grȁčanin, GA Grȁčanina, DL Grȁčaninu, V Grȁčanine, I Grȁčaninom; mn. NV Grȁčani, G Grȁčānā, DLI Grȁčanima, A Grȁčane
Grȁčānka, G Grȁčānkē, DL Grȁčānki, A Grȁčānku, V Grȁčānko, I Grȁčānkōm; mn. NAV Grȁčānke, G Grȁčānkā/Grȁčānkī, DLI Grȁčānkama
grȁčkī
Napomena: Nekoć je u uporabi bio egzonim Gradac, a na kajkavskome području Gradec.
-
Grčka, Grk, Grkinja, grčki
Gȑčkā, G Gȑčkē, D Gȑčkōj, A Gȑčkū, L u Gȑčkōj / ù Grčkōj, I Gȑčkōm
Gȑk, GA Gȑka, DL Gȑku, V Gȑče, I Gȑkom; mn. NV Gȑci, G Gȓkā, DLI Gȑcima, A Gȑke
Gȑkinja, G Gȑkinjē, DL Gȑkinji, A Gȑkinju, V Gȑkinjo, I Gȑkinjōm; mn. NAV Gȑkinje, G Gȑkīnja, DLI Gȑkinjama
gȑčkī
Napomena: U XV. stoljeću zabilježen je i povijesni egzonim Grčija.
-
Grenland, Grenlanđanin, Grenlanđanka, grenlandski
Grènlānd, G Grènlānda, D Grènlāndu, A Grènlānd, L na Grènlāndu, I Grènlāndom
Grenlánđanin, GA Grenlánđanina, DL Grenlánđaninu, V Grenlánđanine, I Grenlánđaninom; mn. NV Grenlánđani, G Grenlánđānā, DLI Grenlánđanima, A Grenlánđane
Grenlánđānka, G Grenlánđānkē, DL Grenlánđānki, A Grenlánđānku, V Grenlánđānko, I Grenlánđānkōm; mn. NAV Grenlánđānke, G Grenlánđānkā/Grenlánđānkī, DLI Grenlánđānkama
grènlāndskī
-
Grubišno Polje, Grubišnopoljčanin, Grubišnopoljčanka, grubišnopoljski
Grùbišnō Pȍlje, G Grùbišnōg(a) Pȍlja, D Grùbišnōm(u) Pȍlju, A Grùbišnō Pȍlje, L u Grùbišnōm(e) Pȍlju, I Grùbišnīm Pȍljem
Grubišnopóljčanin, GA Grubišnopóljčanina, DL Grubišnopóljčaninu, V Grubišnopóljčanine, I Grubišnopóljčaninom; mn. NV Grubišnopóljčani, G Grubišnopóljčānā, DLI Grubišnopóljčanima, A Grubišnopóljčane
Grubišnopóljčānka, G Grubišnopóljčānkē, DL Grubišnopóljčānki, A Grubišnopóljčānku, V Grubišnopóljčānko, I Grubišnopóljčānkōm; mn. NAV Grubišnopóljčānke, G Grubišnopóljčānkā/Grubišnopóljčānkī, DLI Grubišnopóljčānkama
grubišnopòljskī
Napomena: U Hrvatskome mjesnom rječniku zabilježeni su etnici Grubiščan i Grubiščanka te ktetik grubiščanski.
-
Gruda, Gruđanin, Gruđanka, grudski
Grȕda, G Grȕdē, D Grȕdi, A Grȕdu, L na Grȕdi / nà Grudi, I Grȕdōm
Grȕđanin, GA Grȕđanina, DL Grȕđaninu, V Grȕđanine, I Grȕđaninom; mn. NV Grȕđani, G Grȕđānā, DLI Grȕđanima, A Grȕđane
Grȕđānka, G Grȕđānkē, DL Grȕđānki, A Grȕđānku, V Grȕđānko, I Grȕđānkōm; mn. NAV Grȕđānke, G Grȕđānkā/Grȕđānkī, DLI Grȕđānkama
grȕdskī
Napomena: Mjesno su potvrđeni ženski etnik Grućka te ktetik grujski.
-
Grude, Gruđanin, Gruđanka, grudski
Grȕde, G Grȗdā, DI Grȕdama, L u Grȕdama / ù Grudama, A Grȕde
Grȕđanin, GA Grȕđanina, DL Grȕđaninu, V Grȕđanine, I Grȕđaninom; mn. NV Grȕđani, G Grȕđānā, DLI Grȕđanima, A Grȕđane
Grȕđānka, G Grȕđānkē, DL Grȕđānki, A Grȕđānku, V Grȕđānko, I Grȕđānkōm; mn. NAV Grȕđānke, G Grȕđānkā/Grȕđānkī, DLI Grȕđānkama
grȕdskī
-
Gruzija, Gruzijac, Gruzijka, gruzijski
Grȗzija, G Grȗzijē, D Grȗziji, A Grȗziju, L u Grȗziji / ù Grūziji, I Grȗzijōm
Gruzíjac, GA Gruzíjca, DL Gruzíjcu, V Grùzījče, I Gruzíjcem; mn. NV Gruzíjci, G Grùzījācā, DLI Gruzíjcima, A Gruzíjce
Grȗzijka, G Grȗzijkē, DL Grȗzijki, A Grȗzijku, V Grȗzijko, I Grȗzijkōm; mn. NAV Grȗzijke, G Grȗzijkā/Grȗzijkī, DLI Grȗzijkama
grȗzijskī
-
Gvatemala, Gvatemalac, Gvatemalka, gvatemalski
Gvatemàla, G Gvatemàlē, D Gvatemàli, A Gvatemàlu, L u Gvatemàli, I Gvatemàlōm
Gvatemálac, GA Gvatemálca, DL Gvatemálcu, V Gvatèmālče, I Gvatemálcem; mn. NV Gvatemálci, G Gvatèmālācā, DLI Gvatemálcima, A Gvatemálce
Gvatèmālka, G Gvatèmālkē, DL Gvatèmālki, A Gvatèmālku, V Gvatèmālko, I Gvatèmālkōm; mn. NAV Gvatèmālke, G Gvatèmālkā/Gvatèmālkī, DLI Gvatèmālkama
gvatèmālskī
-
Gvineja, Gvinejac, Gvinejka, gvinejski
Gvinèja, G Gvinèjē, D Gvinèji, A Gvinèju, L u Gvinèji, I Gvinèjōm
Gvinéjac, GA Gvinéjca, DL Gvinéjcu, V Gvìnējče, I Gvinéjcem; mn. NV Gvinéjci, G Gvìnējācā, DLI Gvinéjcima, A Gvinéjce
Gvìnējka, G Gvìnējkē, DL Gvìnējki, A Gvìnējku, V Gvìnējko, I Gvìnējkōm; mn. NAV Gvìnējke, G Gvìnējkā/Gvìnējkī, DLI Gvìnējkama
gvìnējskī
-
Haag, Hažanin, Hažanka, haški
Haag, G Haaga, D Haagu, A Haag, L u Haagu, I Haagom
Hážanin, GA Hážanina, DL Hážaninu, V Hážanine, I Hážaninom; mn. NV Hážani, G Hážānā, DLI Hážanima, A Hážane
Hážānka, G Hážānkē, DL Hážānki, A Hážānku, V Hážānko, I Hážānkōm; mn. NAV Hážānke, G Hážānkā/Hážānkī, DLI Hážānkama
hȃškī
-
Haiti, Haićanin, Haićanka, haitski
Haìti, G Haìtija, D Haìtiju, A Haìti, L u Haìtiju, I Haìtijem
Haíćanin, GA Haíćanina, DL Haíćaninu, V Haíćanine, I Haíćaninom; mn. NV Haíćani, G Haíćānā, DLI Haíćanima, A Haíćane
Haíćānka, G Haíćānkē, DL Haíćānki, A Haíćānku, V Haíćānko, I Haíćānkōm; mn. NAV Haíćānke, G Haíćānkā/Haíćānkī, DLI Haíćānkama
hàītskī
-
Hamburg, Hamburžanin, Hamburžanka, hamburški
Hàmbūrg, G Hàmbūrga, D Hàmbūrgu, A Hàmbūrg, L u Hàmbūrgu, I Hàmbūrgom
Hambúržanin, GA Hambúržanina, DL Hambúržaninu, V Hambúržanine, I Hambúržaninom; mn. NV Hambúržani, G Hambúržānā, DLI Hambúržanima, A Hambúržane
Hambúržānka, G Hambúržānkē, DL Hambúržānki, A Hambúržānku, V Hambúržānko, I Hambúržānkōm; mn. NAV Hambúržānke, G Hambúržānkā/Hambúržānkī, DLI Hambúržānkama
hàmbūrškī
-
Herceg-Novi, (Herceg)novljanin, (Herceg)novljanka, (herceg)novljanski
Hèrceg-Nȍvī, G Hèrceg-Nȍvōg(a), D Hèrceg-Nȍvōm(u), A Hèrceg-Nȍvī, L Hèrceg-Nȍvōm(e), I Hèrceg-Nȍvīm
(Herceg)nòvljanin, GA (Herceg)nòvljanina, DL (Herceg)nòvljaninu, V (Herceg)nòvljanine, I (Herceg)nòvljaninom; mn. NV (Herceg)nòvljani, G (Herceg)nòvljānā, DLI (Herceg)nòvljanima, A (Herceg)nòvljane
(Herceg)nòvljānka, G (Herceg)nòvljānkē, DL (Herceg)nòvljānki, A (Herceg)nòvljānku, V (Herceg)nòvljānko, I (Herceg)nòvljānkōm; mn. NAV (Herceg)nòvljānke, G (Herceg)nòvljānkā/(Herceg)nòvljānkī, DLI (Herceg)nòvljānkama
(herceg)nòvljanskī
Napomena: Mjesno se upotrebljavaju etnici Novljanin i Novljanka (nekoć i Novkinja) te ktetik novljanski, a i sam se grad u povijesnim vrelima i danas naziva Novi. Budući da se istozvučni etnici i ktetici odnose na Novi Vinodolski, Novigrad (i istarski i dalmatinski) i Novsku, etnici su Hercegnovljanin i Hercegovljanka te ktetik hercegnovljanski razlikovniji. U povijesnim je vrelima zabilježeno starije ime Sveti Stjepan okamenjeno u imenu naselja Sušćepan sjeverozapadno od Herceg-Novoga.
-
Hercegovina, Hercegovac, Hercegovka, hercegovački
Hèrcegovina, G Hèrcegovinē, D Hèrcegovini, A Hèrcegovinu, L u Hèrcegovini, I Hèrcegovinōm
Hèrcegovac, GA Hèrcegōvca, DL Hèrcegōvcu, V Hèrcegōvče, I Hèrcegōvcem; mn. NV Hèrcegōvci, G Hèrcegovācā, DLI Hèrcegōvcima, A Hèrcegōvce
Hèrcegōvka, G Hèrcegōvkē, DL Hèrcegōvki, A Hèrcegōvku, V Hèrcegōvko, I Hèrcegōvkōm; mn. NAV Hèrcegōvke, G Hèrcegōvkā/Hèrcegōvkī, DLI Hèrcegōvkama
hèrcegovačkī
Napomena: Hercegovina je prozvana po naslovu herceg (< mađ. herceg < njem. Herzog 'vojskovođa'), koji je nosio Stjepan Vukčić Kosača (oko 1404. – 1466.). Prethodno se ta pokrajina nazivala Zahumljem i Humom.
-
Hirošima, Hirošimljanin, Hirošimljanka, hirošimski
Hirošíma, G Hirošímē, D Hirošími, A Hirošímu, L u Hirošími, I Hirošímōm
Hirošímljanin, GA Hirošímljanina, DL Hirošímljaninu, V Hirošímljanine, I Hirošímljaninom; mn. NV Hirošímljani, G Hirošímljānā, DLI Hirošímljanima, A Hirošímljane
Hirošímljānka, G Hirošímljānkē, DL Hirošímljānki, A Hirošímljānku, V Hirošímljānko, I Hirošímljānkōm; mn. NAV Hirošímljānke, G Hirošímljānkā/Hirošímljānkī, DLI Hirošímljānkama
hiròšīmskī
-
Hlebine, Hlebinac, Hlebinka, hlebinski
Hlèbine, G Hlȅbīnā, DI Hlèbinama, L u Hlèbinama
Hlebínac, GA Hlebínca, DL Hlebíncu, V Hlèbīnče, I Hlebíncem; mn. NV Hlebínci, G Hlèbīnācā, DLI Hlebíncima, A Hlebínce
Hlèbīnka, G Hlèbīnkē, DL Hlèbīnki, A Hlèbīnku, V Hlèbīnko, I Hlèbīnkōm; mn. NAV Hlèbīnke, G Hlèbīnkā/Hlèbīnkī, DLI Hlèbīnkama
hlèbīnskī
Napomena: Mjesno se ime naselja Lebine. Od mjesnoga se lika izvode etnici Lebinčan i Lebinka te ktetik lebinski.
-
Hong Kong, Hongkonžanin, Hongkonžanka, hongkonški
Hȍng Kȍng, G Hȍng Kȍnga, D Hȍng Kȍngu, A Hȍng Kȍng, L u Hȍng Kȍngu, I Hȍng Kȍngom
Hongkónžanin, GA Hongkónžanina, DL Hongkónžaninu, V Hongkónžanine, I Hongkónžaninom; mn. NV Hongkónžani, G Hongkónžānā, DLI Hongkónžanima, A Hongkónžane
Hongkónžānka, G Hongkónžānkē, DL Hongkónžānki, A Hongkónžānku, V Hongkónžānko, I Hongkónžānkōm; mn. NAV Hongkónžānke, G Hongkónžānkā/Hongkónžānkī, DLI Hongkónžānkama
hòngkonškī
-
Hrvace, Hrvatačanin, Hrvatačanka, hrvatački
Hr̀vace, G Hȑvācā, DI Hr̀vacama, A Hr̀vace, L u Hr̀vacama
Hrvàtačanin, GA Hrvàtačanina, DL Hrvàtačaninu, V Hrvàtačanine, I Hrvàtačaninom; mn. NV Hrvàtačani, G Hrvàtačānā, DLI Hrvàtačanima, A Hrvàtačane
Hrvàtačānka, G Hrvàtačānkē, DL Hrvàtačānki, A Hrvàtačānku, V Hrvàtačānko, I Hrvàtačānkōm; mn. NAV Hrvàtačānke, G Hrvàtačānkā/Hrvàtačānkī, DLI Hrvàtačānkama
hrvàtačkī
-
Hrvatska, Hrvat, Hrvatica, hrvatski
Hr̀vātskā, G Hr̀vātskē, D Hr̀vātskōj, A Hr̀vātskū, L u Hr̀vātskōj, I Hr̀vātskōm
Hr̀vāt, GA Hrváta, DL Hrvátu, V Hȑvāte, I Hrvátom; mn. NV Hrváti, G Hrvátā, DLI Hrvátima, A Hrváte
Hrvàtica, G Hrvàticē, DL Hrvàtici, A Hrvàticu, V Hrvàtice, I Hrvàticōm; mn. NAV Hrvàtice, G Hrvàtīcā, DLI Hrvàticama
hr̀vātskī
-
Hrvatsko primorje, Primorac, Primorka, primorski
Hr̀vātskō prímōrje, G Hr̀vātskōg(a) prímōrja, D Hr̀vātskōm(u) prímōrju, A Hr̀vātskō prímōrje, L u Hr̀vātskōm(e) prímōrju, I Hr̀vātskīm prímōrjem
Prímorac, GA Prímōrca, DL Prímōrcu, V Prímōrče, I Prímōrcem; mn. NV Prímōrci, G Prímōrācā, DLI Prímōrcima, A Prímōrce
Prímōrka, G Prímōrkē, DL Prímōrki, A Prímōrku, V Prímōrko, I Prímōrkōm; mn. NAV Prímōrke, G Prímōrkā/Prímōrkī, DLI Prímōrkama
prímorskī
Napomena: Etnici se Primorac i Primorka te ktetik primorski ujedno odnose na stanovnike Dubrovačkoga i Makarskoga primorja.
-
Hrvatsko zagorje, Zagorac, Zagorka, zagorski
Hr̀vātskō zágōrje, G Hr̀vātskōg(a) zágōrja, D Hr̀vātskōm(u) zágōrju, A Hr̀vātskō zágōrje, L u Hr̀vātskōm(e) zágōrju, I Hr̀vātskīm zágōrjem
Zágorac, GA Zágōrca, DL Zágōrcu, V Zágōrče, I Zágōrcem; mn. NV Zágōrci, G Zágorācā, DLI Zágōrcima, A Zágōrce
Zágōrka, G Zágōrkē, DL Zágōrki, A Zágōrku, V Zágōrko, I Zágōrkōm; mn. NAV Zágōrke, G Zágōrkā/Zágōrkī, DLI Zágōrkama
zágorskī
Napomena: Pokrajinski je muški etnik Zagorec.
-
Hutovo, Hutovac, Hutovka, hutovski
Hȕtovo, G Hȕtova, D Hȕtovu, A Hȕtovo, L ù Hutovu, I Hȕtovom
Hȕtovac, GA Hȕtōvca, DL Hȕtōvcu, V Hȕtōvče, I Hȕtōvcem; mn. NV Hȕtōvci, G Hȕtovācā, DLI Hȕtōvcima, A Hȕtōvce
Hȕtōvka, G Hȕtōvkē, DL Hȕtōvki, A Hȕtōvku, V Hȕtōvko, I Hȕtōvkōm; mn. NAV Hȕtōvke, G Hȕtōvkā/Hȕtōvkī, DLI Hȕtōvkama
hȕtovskī
-
Hvar, Hvaranin, Hvaranka, hvarski
Hvȃr, G Hvára, D Hváru, A Hvȃr, L u/na Hváru, I Hvárom
Hváranin, GA Hváranina, DL Hváraninu, V Hváranine, I Hváraninom; mn. NV Hvárani, G Hvárānā, DLI Hváranima, A Hvárane
Hvárānka, G Hvárānkē, DL Hvárānki, A Hvárānku, V Hvárānko, I Hvárānkōm; mn. NAV Hvárānke, G Hvárānkā/Hvárānkī, DLI Hvárānkama
hvȃrskī
Napomena: Kad se misli na otok, lokativ dolazi isključivo uz prijedlog na, a kad se misli na istoimeno naselje, isključivo uz prijedlog u. Današnje je mjesno čakavsko ime otoka i istoimenoga grada Fõr, a štokavsko Fȃr. Najčešće su potvrđeni čakavski etnici Forãnin i Fõrka te ktetik fõrski, a štokavski Fáranin i Fȃrka te fȃrskī. Zabilježen je ujedno povijesni ženski ktetik Hvarkinja. U prezimenima su okamenjeni etnici Hvarac i Farac.
-
Ilok, Iločanin, Iločanka, iločki
Ìlok, G Ilòka, D Ilòku, A Ìlok, L u Ilòku, I Ilòkom
Ìločanin, GA Ìločanina, DL Ìločaninu, V Ìločanine, I Ìločaninom; mn. NV Ìločani, G Ìločānā, DLI Ìločanima, A Ìločane
Ìločānka, G Ìločānkē, DL Ìločānki, A Ìločānku, V Ìločānko, I Ìločānkōm; mn. NAV Ìločānke, G Ìločānkā/Ìločānkī, DLI Ìločānkama
ìločkī
Napomena: Zabilježeni su ujedno mjesni etnici Iločan i Iločkinja.
-
Imotski, Imoćanin, Imoćanka, imotski
Ìmotskī, G Ìmotskōg(a), D Ìmotskōm(u), A Ìmotskī, L u Ìmotskōm(e), I Ìmotskīm
Ìmoćanin, GA Ìmoćanina, DL Ìmoćaninu, V Ìmoćanine, I Ìmoćaninom; mn. NV Ìmoćani, G Ìmoćānā, DLI Ìmoćanima, A Ìmoćane
Ìmoćānka, G Ìmoćānkē, DL Ìmoćānki, A Ìmoćānku, V Ìmoćānko, I Ìmoćānkōm; mn. NAV Ìmoćānke, G Ìmoćānkā/Ìmoćānkī, DLI Ìmoćānkama
ìmotskī
Napomena: Ktetik imotski odnosi se i na grad Imotski i na cjelokupnu Imotsku krajinu. Rjeđe je u uporabi i muški etnik Imoćanac.
-
Indija, Indijac, Indijka, indijski
Ìndija, G Ìndijē, D Ìndiji, A Ìndiju, L u Ìndiji, I Ìndijōm
Indíjac, GA Indíjca, DL Indíjcu, V Ìndījče, I Indíjcem; mn. NV Indíjci, G Ìndījācā, DLI Indíjcima, A Indíjce
Ìndījka, G Ìndījkē, DL Ìndījki, A Ìndījku, V Ìndījko, I Ìndījkōm; mn. NAV Ìndījke, G Ìndījkā/Ìndījkī, DLI Ìndījkama
ìndījskī
Napomena: U starijim su vrelima zabilježeni etnonimi Indijan(in) i Indijanac te ktetici indijanski i indijotski, koji su se odnosili i na američko starosjedilačko stanovništvo. Zbog mnogobrojnih se pomoraca koji su plovili preko Atlantskoga oceana etnonim Indijan(in) već u XVI. stoljeću počeo odnositi na Indijance te se na dubrovačkome području često nadijevao kao nadimak i poslije prezime.
-
Indonezija, Indonezijac, Indonezijka, indonezijski
Indònēzija, G Indònēzijē, D Indònēziji, A Indònēziju, L u Indònēziji, I Indònēzijōm
Indonezíjac, GA Indonezíjca, DL Indonezíjcu, V Indonèzījče, I Indonezíjcem; mn. NV Indonezíjci, G Indonèzījācā, DLI Indonezíjcima, A Indonezíjce
Indonèzījka, G Indonèzījkē, DL Indonèzījki, A Indonèzījku, V Indonèzījko, I Indonèzījkōm; mn. NAV Indonèzījke, G Indonèzījkā/Indonèzījkī, DLI Indonèzījkama
indonèzījskī
-
Irak, Iračanin, Iračanka, irački
Ìrāk, G Iráka, D Iráku, A Ìrāk, L u Iráku, I Irákom
Iráčanin, GA Iráčanina, DL Iráčaninu, V Iráčanine, I Iráčaninom; mn. NV Iráčani, G Iráčānā, DLI Iráčanima, A Iráčane
Iráčānka, G Iráčānkē, DL Iráčānki, A Iráčānku, V Iráčānko, I Iráčānkōm; mn. NAV Iráčānke, G Iráčānkā/Iráčānkī, DLI Iráčānkama
ìrāčkī
-
Iran, Iranac, Iranka, iranski
Ìrān, G Irána, D Iránu, A Ìrān, L u Iránu, I Iránom
Iránac, GA Iránca, DL Iráncu, V Ìrānče, I Iráncem; mn. NV Iránci, G Ìrānācā, DLI Iráncima, A Iránce
Ìrānka, G Ìrānkē, DL Ìrānki, A Ìrānku, V Ìrānko, I Ìrānkōm; mn. NAV Ìrānke, G Ìrānkā/Ìrānkī, DLI Ìrānkama
ìrānskī
-
Irska, Irac, Irkinja, irski
Ȋrskā, G Ȋrskē, D Ȋrskōj, A Ȋrskū, L u Ȋrskōj / ù Īrskōj, I Ȋrskōm
Írac, GA Írca, DL Írcu, V Ȋrče, I Írcem; mn. NV Írci, G Ȋrācā, DLI Írcima, A Írce
Ìrkinja, G Ìrkinjē, DL Ìrkinji, A Ìrkinju, V Ìrkinje, I Ìrkinjōm; mn. NAV Ìrkinje, G Ȉrkīnjā, DLI Ìrkinjama
ȋrskī
-
Island, Islanđanin, Islanđanka, islandski
Ìslānd, G Ìslānda, D Ìslāndu, A Ìslānd, L u/na Ìslāndu, I Ìslāndom
Islánđanin, GA Islánđanina, DL Islánđaninu, V Islánđanine, I Islánđaninom; mn. NV Islánđani, G Islánđānā, DLI Islánđanima, A Islánđane
Islánđānka, G Islánđānkē, DL Islánđānki, A Islánđānku, V Islánđānko, I Islánđānkōm; mn. NAV Islánđānke, G Islánđānkā/Islánđānkī, DLI Islánđānkama
ìslāndskī
Napomena: Kad se misli na otok, lokativ dolazi isključivo uz prijedlog na, a kad se misli na državu, uz prijedloge u i na.
-
Istanbul, Istanbulčanin, Istanbulčanka, istanbulski
Ìstanbul, G Ìstanbula, D Ìstanbulu, A Ìstanbul, L u Ìstanbulu, I Ìstanbulom
Istanbúlčanin, GA Istanbúlčanina, DL Istanbúlčaninu, V Istanbúlčanine, I Istanbúlčaninom; mn. NV Istanbúlčani, G Istanbúlčānā, DLI Istanbúlčanima, A Istanbúlčane
Istanbúlčānka, G Istánbulčānkē, DL Istánbulčānki, A Istánbulčānku, V Istánbulčānko, I Istánbulčānkōm; mn. NAV Istánbulčānke, G Istánbulčānkā/Istánbulčānkī, DLI Istánbulčānkama
ìstanbulskī
Napomena: Povijesni su egzonimi Carigrad (s pripadnim etnicima Carigrađanin i Carigrađanka te ktetikom carigradski) te Stambol (s pripadnim muškim etnicima Stambolac, Stambolija i Stamboljanin, ženskim etnicima Stambolka i Stambolkinja te ktetikom stambolski) i Stambul (zabilježeni su samo muški etnici Stambuldžija i Stambulija).
-
Istra, Istranin, Istranka, istarski
Ȉstra, G Ȉstrē, D Ȉstri, A Ȉstru, L u Ȉstri / ù Istri, I Ȉstrōm
Ȉstranin, GA Ȉstranina, DL Ȉstraninu, V Ȉstranine, I Ȉstraninom; mn. NV Ȉstrani, G Ȉstrānā, DLI Ȉstranima, A Ȉstrane
Ȉstrānka, G Ȉstrānkē, DL Ȉstrānki, A Ȉstrānku, V Ȉstrānko, I Ȉstrānkōm; mn. NAV Ȉstrānke, G Ȉstrānkā/Ȉstrānkī, DLI Ȉstrānkama
ȉstarskī
Napomena: Suvremeni su mjesni etnici Istrijan i Istrijanka.
-
Italija, Talijan, Talijanka, talijanski
Ìtālija, G Ìtālijē, D Ìtāliji, A Ìtāliju, L u Ìtāliji, I Ìtālijōm
Talìjān, GA Talijána, DL Talijánu, V Tȁlijāne, I Talijánom; mn. NV Talijáni, G Talijánā, DLI Talijánima, A Talijáne
Talìjānka, G Talìjānkē, DL Talìjānki, A Talìjānku, V Talìjānko, I Talìjānkōm; mn. NAV Talìjānke, G Talìjānkā/Talìjānkī, DLI Talìjānkama
talìjānskī
Napomena: Suvremeni su standardnojezični etnici i ktetik te područni etnik Talijanac nastali prema povijesnome egzonimu Talija. U Hrvatskome su primorju zabilježeni područni etnici Taljani Taljanka te ktetik taljanski. Prema liku Italija nastali su etnici Italijan, Italijanac, Italijanin i Italijanka te ktetik italijanski potvrđeni uglavnom u starijim književnim i leksikografskim djelima. Danas etnici Italijan i Italijanka te ktetik italijanski pripadaju srpskomu standardnom jeziku.
-
Ivanec, Ivančanin, Ivančanka, ivanečki
Ivànec, Ivánca, D Iváncu, A Ivànec, L u Iváncu, I Iváncem
Ivánčanin, GA Ivánčanina, DL Ivánčaninu, V Ivánčanine, I Ivánčaninom; mn. NV Ivánčani, G Ivánčānā, DLI Ivánčanima, A Ivánčane
Ivánčānka, G Ivánčānkē, DL Ivánčānki, A Ivánčānku, V Ivánčānko, I Ivánčānkōm; mn. NAV Ivánčānke, G Ivánčānkā/Ivánčānkī, DLI Ivánčānkama
ivànečkī
-
Ivanić-Grad, Ivanićanin, Ivanićanka, ivanić(grads)ki
Ìvanić-Grȃd, Ìvanić-Grȃda, D Ìvanić-Grȃdu, A Ìvanić-Grȃd, L u Ìvanić-Grádu, I Ìvanić-Grȃdom
Ìvanićanin, GA Ìvanićanina, DL Ìvanićaninu, V Ìvanićanine, I Ìvanićaninom; mn. NV Ìvanićani, G Ìvanićānā, DLI Ìvanićanima, A Ìvanićane
Ìvanićānka, G Ìvanićānkē, DL Ìvanićānki, A Ìvanićānku, V Ìvanićānko, I Ìvanićānkōm; mn. NAV Ìvanićānke, G Ìvanićānkā/Ìvanićānkī, DLI Ìvanićānkama
ìvanić(grads)kī
Napomena: Budući da se ktetik ivanićki odnosi još na Ivanić Desinićki, Ivanić Košnički i Ivanić Miljanski, ktetik je ivanićgradski razlikovniji.
-
Izrael, Izraelac, Izraelka, izraelski
Ìzraēl, G Ìzraēla, D Ìzraēlu, A Ìzraēl, L u Ìzraēlu, I Ȉzraēlom
Izraélac, GA Izraélca, DL Izraélcu, V Ȉzraēlče, I Izraélcem; mn. NV Izraélci, G Izràēlācā, DLI Izraélcima, A Izraélce
Izràēlka, G Izràēlkē, DL Izràēlki, A Izràēlku, V Izràēlko, I Izràēlkōm; mn. NAV Izràēlke, G Izràēlkā/Izràēlkī, DLI Izràēlkama
ìzraēlskī
Napomena: Potvrđeni su povijesni etnonimi Izraelit(a), Izraelićanin, Izraelitanac, Izraeljanin i Izraelkinja. U još starijim vrelima zabilježeni su egzonimi Israil, Izdrael, Izrailj, Izrail, Izdravilj i Ižrael s pripadnim etnonimima i kteticima.
-
Jajce, Jajačanin, Jajčanka, jajački
Jájce, G Jájca, D Jájcu, A Jájce, L u Jájcu, I Jájcem
Jájčanin, GA Jájčanina, DL Jájčaninu, V Jájčanine, I Jájčaninom; mn. NV Jájčani, G Jájčānā, DLI Jájčanima, A Jájčane
Jájčānka, G Jájčānkē, DL Jájčānki, A Jájčānku, V Jájčānko, I Jájčānkōm; mn. NAV Jájčānke, G Jájčānkā/Jájčānkī, DLI Jájčānkama
jàjačkī
-
Jamajka, Jamajčanin, Jamajčanka, jamajački
Jàmājka, G Jàmājkē, D Jàmājci/Jàmājki, A Jàmājku, L na/u Jàmājci/Jàmājki, I Jàmājkōm
Jamájčanin, GA Jamájčanina, DL Jamájčaninu, V Jamájčanine, I Jamájčaninom; mn. NV Jamájčani, G Jamájčānā, DLI Jamájčanima, A Jamájčane
Jamájčānka, G Jamájčānkē, DL Jamájčānki, A Jamájčānku, V Jamájčānko, I Jamájčānkōm; mn. NAV Jamájčānke, G Jamájčānkā/Jamájčānkī, DLI Jamájčānkama
jamàjačkī
-
Janjevo, Janjevac, Janjevka, janjevački
Jȃnjevo, G Jȃnjeva, D Jȃnjevu, A Jȃnjevo, L u Jȃnjevu / ù Jānjevu, I Jȃnjevom
Jȃnjevac, GA Jȃnjēvca, DL Jȃnjēvcu, V Jȃnjēvče, I Jȃnjēvcem; mn. NV Jȃnjēvci, G Jȃnjevācā, DLI Jȃnjēvcima, A Jȃnjēvce
Jȃnjēvka, G Jȃnjēvkē, DL Jȃnjēvki, A Jȃnjēvku, V Jȃnjēvko, I Jȃnjēvkōm; mn. NAV Jȃnjēvke, G Jȃnjēvkā/Jȃnjēvkī, DLI Jȃnjēvkama
jȃnjevačkī
-
Janjina, Janjinac, Janjinka, janjinski
Jȃnjina, G Jȃnjinē, D Jȃnjini, A Jȃnjinu, L u Jȃnjini / ù Jānjini, I Jȃnjinōm
Jȃnjinac, GA Jȃnjīnca, DL Jȃnjīncu, V Jȃnjīnče, I Jȃnjīncem; mn. NV Jȃnjīnci, G Jȃnjinācā, DLI Jȃnjīncima, A Jȃnjīnce
Jȃnjīnka, G Jȃnjīnkē, DL Jȃnjīnki, A Jȃnjīnku, V Jȃnjīnko, I Jȃnjīnkōm; mn. NAV Jȃnjīnke, G Jȃnjīnkā/Jȃnjīnkī, DLI Jȃnjīnkama
jȃnjinskī
Napomena: Mjesni su muški etnici Janjinar i Janjinarin. Zabilježen je i ktetik janjinarski.
-
Japan, Japanac, Japanka, japanski
Jàpān, G Japána, D Japánu, A Jàpān, L u Japánu, I Japánom
Japánac, GA Japánca, DL Japáncu, V Jàpānče, I Japáncem; mn. NV Japánci, G Jàpānācā, DLI Japáncima, A Japánce
Jàpānka, G Jàpānkē, DL Jàpānki, A Jàpānku, V Jàpānko, I Jàpānkōm; mn. NAV Jàpānke, G Jàpānkā/Jàpānkī, DLI Jàpānkama
jàpānskī
-
Jastrebarsko, Jastrebarščanin, Jastrebarščanka, jastrebarski
Jȁstrebarskō, G Jȁstrebarskōg(a), D Jȁstrebarskōm(u), A Jȁstrebarskō, L u Jȁstrebarskōm(e) / ù Jastrebarskōm(e), I Jȁstrebarskīm
Jastrebárščanin, GA Jastrebárščanina, DL Jastrebárščaninu, V Jastrebárščanine, I Jastrebárščaninom; mn. NV Jastrebárščani, G Jastrebárščānā, DLI Jastrebárščanima, A Jastrebárščane
Jastrebárščānka, G Jastrebárščānkē, DL Jastrebárščānki, A Jastrebárščānku, V Jastrebárščānko, I Jastrebárščānkōm; mn. NAV Jastrebárščānke, G Jastrebárščānkā/Jastrebárščānkī, DLI Jastrebárščānkama
jȁstrebarskī
Napomena: Vladimir Rožić upotrebljava etnike Jastrebarščanin i Jastrebarščanka. Mjesno se najčešće upotrebljava pokraćeno ime Jaska. Od njega se tvore etnici Jaskanac i Jaskanka te ktetik jaskanski.
-
Jeruzalem, Jeruzalemac, Jeruzalemka, jeruzalemski
Jerùzalem, G Jerùzalema, D Jerùzalemu, A Jerùzalem, I Jerùzalemom
Jerùzalemac, GA Jerùzalēmca, DL Jerùzalēmcu, V Jerùzalēmče, I Jerùzalēmcem; mn. NV Jerùzalēmci, G Jerùzalemācā, DLI Jerùzalēmcima, A Jerùzalēmce
Jerùzalēmka, G Jerùzalēmkē, DL Jerùzalēmki, A Jerùzalēmku, V Jerùzalēmko, I Jerùzalēmkōm; mn. NAV Jerùzalēmke, G Jerùzalēmkā/Jerùzalēmkī, DLI Jerùzalēmkama
jerùzalemskī
Napomena: U XIV. stoljeću zabilježen je povijesni egzonim Jerozolim, u XV. Jeruzalim, u XVI. Jerosolim, Jerusolim i Jerosolima, u XVII. stoljeću zapisan je egzonim Jerušalem, a u XVIII. Jersolim, Jerusolem i Jeruzolima. U XIII. stoljeća zabilježen je etnik Jerosolimit, u XVII. Jeruzolimitanin i Jeruzolimljan, a u XVIII. Jerusolomitan. U XV. stoljeću potvrđeni su ktetici jerozolimski, jerušalemski, jeružalemski, jeruzalimski i jeruzalski, u XVI. stoljeću zapisan je ktetik jerosolomitanski, a u XVIII. jersolimski. Današnji su standardnojezični etnici i ktetici potvrđeni od XV. stoljeća.
-
Jordan, Jordanac, Jordanka, jordanski
Jòrdān, G Jordána, D Jordánu, A Jòrdān, L u Jordánu, I Jordánom
Jordánac, GA Jordánca, DL Jordáncu, V Jòrdānče, I Jordáncem; mn. NV Jordánci, G Jòrdānācā, DLI Jordáncima, A Jordánce
Jòrdānka, G Jòrdānkē, DL Jòrdānki, A Jòrdānku, V Jòrdānko, I Jòrdānkōm; mn. NAV Jòrdānke, G Jòrdānkā/Jòrdānkī, DLI Jòrdānkama
jòrdānskī
-
Josipdol, Josipdolac, Josipdolka, josipdolski
Jòsipdōl, G Jòsipdōla, D Jòsipdōlu, A Jòsipdōl, L u Jòsipdōlu, I Jòsipdōlom
Josipdólac, GA Josipdólca, DL Josipdólcu, V Jòsipdōlče, I Josipdólcem; mn. NV Josipdólci, G Josìpdōlācā, DLI Josipdólcima, A Josipdólce
Jòsipdōlka, G Jòsipdōlkē, DL Jòsipdōlki, A Jòsipdōlku, V Jòsipdōlko, I Jòsipdōlkōm; mn. NAV Jòsipdōlke, G Jòsipdōlkā/Jòsipdōlkī, DLI Jòsipdōlkama
jòsipdōlskī
-
Judeja, Judejac, Judejka, judejski
Judèja, G Judèjē, D Judèji, A Judèju, L u Judèji, I Judèjōm
Judéjac, GA Judéjca, DL Judéjcu, V Jùdējče, I Judéjcem; mn. NV Judéjci, G Jùdējācā, DLI Judéjcima, A Judéjce
Jùdējka, G Jùdējkē, DL Jùdējki, A Jùdējku, V Jùdējko, I Jùdējkōm; mn. NAV Jùdējke, G Jùdējkā/Jùdējkī, DLI Jùdējkama
jùdējskī
Napomena: U starijim su vrelima zabilježeni egzonimi Juda, Judejska, Jakudija i Jahudija. Povijesni su etnici Juda, Judejin, Judinac, Judinovac, Žudio, Žudija i Žudit, a ktetici judajski i žudioski. Samo su u Stullijevu rječniku potvrđeni etnici Judajinin, Judajinka i Judejinkinja te ktetik judejinski.
-
Južna Amerika, Južnoamerikanac, Južnoamerikanka, južnoamerički
Jȕžnā Amèrika, G Jȕžnē Amèrikē, D Jȕžnōj Amèrici, A Jȕžnū Amèriku, L u Jȕžnōj / ù Južnōj Amèrici, I Jȕžnōm Amèrikōm
Južnoamerikánac, GA Južnoamerikánca, DL Južnoamerikáncu, V Južnoamerìkānče, I Južnoamerikáncem; mn. NV Južnoamerikánci, G Južnoamerìkānācā, DLI Južnoamerikáncima, A Južnoamerikánce
Južnoamerìkānka, G Južnoamerìkānkē, DL Južnoamerìkānki, A Južnoamerìkānku, V Južnoamerìkānko, I Južnoamerìkānkōm; mn. NAV Južnoamerìkānkē, G Južnoamerìkānkā/Južnoamerìkānkī, DLI Južnoamerìkānkama
južnoamèričkī
-
Južnoafrička Republika, Južnoafrikanac, Južnoafrikanka, južnoafrički
Južnoàfričkā Repùblika, G Južnoàfričkē Repùblikē, D Južnoàfričkōj Repùblici, A Južnoàfričkū Repùbliku, L u Južnoàfričkōj Repùblici, I Južnoàfričkōm Repùblikōm
Južnoafrikánac, GA Južnoafrikánca, DL Južnoafrikáncu, V Južnoafrìkānče, IJužnoafrikáncem; mn. NV Južnoafrikánci, G Južnoafrìkānācā, DLI Južnoafrikáncima, A Južnoafrikánce
Južnoafrìkānka, G Južnoafrìkānkē, DL Južnoafrìkānki, A Južnoafrìkānku, V Južnoafrìkānko, I Južnoafrìkānkōm; mn. NAV Južnoafrìkānkē, G Južnoafrìkānkā/Južnoafrìkānkī, DLI Južnoafrìkānkama
južnoàfričkī
Napomena: U nekim se novijim vrelima pojavljuje i egzonim Južna Afrika nastao prema engleskome liku Republic of South Africa, koji ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku.
-
Kabul, Kabuljanin, Kabuljanka, kabulski
Kȁbul, G Kȁbula, D Kȁbulu, A Kȁbul, L u Kȁbulu / ù Kabulu, I Kȁbulom
Kȁbuljanin, GA Kȁbuljanina, DL Kȁbuljaninu, V Kȁbuljanine, I Kȁbuljaninom; mn. NV Kȁbuljani, G Kȁbuljānā, DLI Kȁbuljanima, A Kȁbuljane
Kȁbuljānka, G Kȁbuljānkē, DL Kȁbuljānki, A Kȁbuljānku, V Kȁbuljānko, I Kȁbuljānkōm; mn. NAV Kȁbuljānke, G Kȁbuljānkā/Kȁbuljānkī, DLI Kȁbuljānkama
kȁbulskī
-
Kairo, Kairac, Kairka, kairski
Kàiro, G Kàira, D Kàiru, A Kàiro, L u Kàiru, I Kàirom
Kàirac, GA Kàīrca, DL Kàīrcu, V Kȁīrče, I Kàīrcem; mn. NV Kàīrci, G Kàīrācā, DLI Kàīrcima, A Kàīrce
Kàīrka, G Kàīrkē, DL Kàīrki, A Kàīrku, V Kàīrko, I Kàīrkōm; mn. NAV Kàīrke, G Kàīrkā/Kàīrkī, DLI Kàīrkama
kàirskī
-
Kalifornija, Kalifornijac, Kalifornijka, kalifonijski
Kalifòrnija, G Kalifòrnijē, D Kalifòrniji, A Kalifòrniju, L u Kalifòrniji, I Kalifòrnijōm
Kaliforníjac, GA Kaliforníjca, DL Kaliforníjcu, V Kalifòrnījče, I Kaliforníjcem; mn. NV Kaliforníjci, G Kalifòrnījācā, DLI Kaliforníjcima, A Kaliforníjce
Kalifòrnījka, G Kalifòrnījkē, DL Kalifòrnījki, A Kalifòrnījku, V Kalifòrnījko, I Kalifòrnījkōm; mn. NAV Kalifòrnījke, G Kalifòrnījkā/Kalifòrnījkī, DLI Kalifòrnījkama
kalifòrnījskī
-
Kambodža, Kamodžanin, Kambodžanka, kambodžanski
Kambòdža, G Kambòdžē, D Kambòdži, A Kambòdžu, L u Kambòdži, I Kambòdžōm
Kambòdžanin, GA Kambòdžanina, DL Kambòdžaninu, V Kambòdžanine, I Kambòdžaninom; mn. NV Kambòdžani, G Kambòdžānā, DLI Kambòdžanima, A Kambòdžane
Kambòdžānka, G Kambòdžānkē, DL Kambòdžānki, A Kambòdžānku, V Kambòdžānko, I Kambòdžānkōm; mn. NAV Kambòdžānke, G Kambòdžānkā/Kambòdžānkī, DLI Kambòdžānkama
kambòdžanskī
-
Kamerun, Kamerunac, Kamerunka, kamerunski
Kȁmerūn, G Kȁmerūna, D Kȁmerūnu, A Kȁmerūn, L u Kȁmerūnu / ù Kamerūnu, I Kȁmerūnom
Kamerúnac, GA Kamerúnca, DL Kamerúncu, V Kamèrūnče, I Kamerúncem; mn. NV Kamerúnci, G Kamèrūnācā, DLI Kamerúncima, A Kamerúnce
Kamèrūnka, G Kamèrūnkē, DL Kamèrūnki, A Kamèrūnku, V Kamèrūnko, I Kamèrūnkōm; mn. NAV Kamèrūnke, G Kamèrūnkā/Kamèrūnkī, DLI Kamèrūnkama
kȁmerūnskī
-
Kanada, Kanađanin, Kanađanka, kanadski
Kȁnada, G Kȁnadē, D Kȁnadi, A Kȁnadu, L u Kȁnadi / ù Kanadi, I Kȁnadōm
Kanáđanin, GA Kanáđanina, DL Kanáđaninu, V Kanáđanine, I Kanáđaninom; mn. NV Kanáđani, G Kanáđānā, DLI Kanáđanima, A Kanáđane
Kanáđānka, G Kanáđānkē, DL Kanáđānki, A Kanáđānku, V Kanáđānko, I Kanáđānkōm; mn. NAV Kanáđānke, G Kanáđānkā/Kanáđānkī, DLI Kanáđānkama
kȁnadskī
-
Karaševo, Karaševac, Karaševka, karaševski
Kàraševo, G Kàraševa, D Kàraševu, A Kàraševo, L u Kàraševu, I Kàraševom
Kàraševac, GA Kàrašēvca, DL Kàrašēvcu, V Kàrašēvče, I Kàrašēvcem; mn. NV Kàrašēvci, G Kàraševācā, DLI Kàrašēvcima, A Kàrašēvce
Kàrašēvka, G Kàrašēvkē, DL Kàrašēvki, A Kàrašēvku, V Kàrašēvko, I Kàrašēvkōm; mn. NAV Kàrašēvke, G Kàrašēvkā/Kàrašēvkī, DLI Kàrašēvkama
kàraševskī
-
Karlovac, Karlovčanin, Karlovčanka, karlovački
Kȃrlovac, G Kȃrlōvca, D Kȃrlōvcu, A Kȃrlovac, L u Kȃrlōvcu / ù Kārlōvcu, I Kȃrlōvcem
Kȃrlovčanin, GA Kȃrlovčanina, DL Kȃrlovčaninu, V Kȃrlovčanine, I Kȃrlovčaninom; mn. NV Kȃrlovčani, G Kȃrlovčānā, DLI Kȃrlovčanima, A Kȃrlovčane
Kȃrlovčānka, G Kȃrlovčānkē, DL Kȃrlovčānki, A Kȃrlovčānku, V Kȃrlovčānko, I Kȃrlovčānkōm; mn. NAV Kȃrlovčānke, G Kȃrlovčānkā/Kȃrlovčānkī, DLI Kȃrlovčānkama
kȃrlovačkī
Napomena: Mjesni je muški etnik Karlovčan.
-
Kaštela, Kaštelanin, Kaštelanka, kaštelanski
Kàštela, G Kȁštēlā, DLI Kàštelima, A Kàštela
Kaštèlanin, GA Kaštèlanina, DL Kaštèlaninu, V Kaštèlanine, I Kaštèlaninom; mn. NV Kaštèlani, G Kaštèlānā, DLI Kaštèlanima, A Kaštèlane
Kaštèlānka, G Kaštèlānkē, DL Kaštèlānki, A Kaštèlānku, V Kaštèlānko, I Kaštèlānkōm; mn. NAV Kaštèlānke, G Kaštèlānkā/Kaštèlānkī, DLI Kaštèlānkama
kaštèlānskī
Napomena: Starije je mjesno ime skupine naselja Kaštila. U prezimenskome se fondu odrazio i negdašnji mjesni muški etnik Kaštelan.
-
Katalonija, Katalonac, Katalonka, katalonski
Katàlōnija, G Katàlōnijē, D Katàlōniji, A Katàlōniju, L u Katàlōniji, I Katàlōnijōm
Katalónac, GA Katalónca, DL Katalóncu, V Katàlōnče, I Katalóncem; mn. NV Katalónci, G Katàlōnācā, DLI Katalóncima, A Katalónce
Katàlōnka, G Katàlōnkē, DL Katàlōnki, A Katàlōnku, V Katàlōnko, I Katàlōnkōm; mn. NAV Katàlōnke, G Katàlōnkā/Katàlōnkī, DLI Katàlōnkama
katàlōnskī
Napomena: U bokeljskome hrvatskom prezimenskom fondu okamenjen je stariji etnonim Katelan, a u Baru Katalan.
-
Katar, Katarac, Katarka, katarski
Kȁtar, G Kȁtra, D Kȁtru, A Kȁtar, L u Kȁtru / ù Katru, I Kȁtrom
Kȁtarac, GA Kȁtārca, DL Kȁtārcu, V Kȁtārče, I Kȁtārcem; mn. NV Kȁtārci, G Kȁtārācā, DLI Kȁtārcima, A Kȁtārce
Kȁtārka, G Kȁtārkē, DL Kȁtārki, A Kȁtārku, V Kȁtārko, I Kȁtārkōm; mn. NAV Kȁtārke, G Kȁtārkā/Kȁtārkī, DLI Kȁtārkama
kȁtarskī
-
Kavkaz, Kavkažanin, Kavkažanka, kavkaski
Kàvkaz, G Kàvkaza, D Kàvkazu, A Kàvkaz, L na Kàvkazu, I Kàvkazom
Kàvkažanin, GA Kàvkažanina, DL Kàvkažaninu, V Kàvkažanine, I Kàvkažaninom; mn. NV Kàvkažani, G Kàvkažānā, DLI Kàvkažanima, A Kàvkažane
Kàvkažānka, G Kàvkažānkē, DL Kàvkažānki, A Kàvkažānku, V Kàvkažānko, I Kàvkažānkōm; mn. NAV Kàvkažānke, G Kàvkažānkā/Kàvkažānkī, DLI Kàvkažānkama
kàvkaskī
-
Kazahstan, Kazahstanac, Kazahstanka, kazahstanski
Kȁzahstān, G Kȁzahstāna, D Kȁzahstānu, A Kȁzahstān, L u Kȁzahstānu / ù Kazahstānu, I Kȁzahstānom
Kazahstánac, GA Kazahstánca, DL Kazahstáncu, V Kȁzahstānče, I Kazahstáncem; mn. NV Kazahstánci, G Kazàhstānācā, DLI Kazahstáncima, A Kazahstánce
Kazàhstānka, G Kazàhstānkē, DL Kazàhstānki, A Kazàhstānku, V Kazàhstānko, I Kazàhstānkōm; mn. NAV Kazàhstānke, G Kazàhstānkā/Kazàhstānkī, DLI Kazàhstānkama
kȁzahstānskī
Napomena: Kazahstan je dobio ime po Kazasima. Kazah i Kazahinja su etnonimi, a likovi se Kazahstanac i Kazahstanka odnose na državljane. Ktetik koji se odnosi na državljane glasi kazahstanski, a onaj koji se odnosi na pripadnike naroda kazaški.
-
Kenija, Kenijac, Kenijka, kenijski
Kȇnija, G Kȇnijē, D Kȇniji, A Kȇniju, L u Kȇniju / ù Kēniju, I Kȇnijōm
Keníjac, GA Keníjca, DL Keníjcu, V Kènījče, I Keníjcem; mn. NV Keníjci, G Kènījācā, DLI Keníjcima, A Keníjce
Kènījka, G Kènījkē, DL Kènījki, A Kènījku, V Kènījko, I Kènījkōm; mn. NAV Kènījke, G Kènījkā/Kènījkī, DLI Kènījkama
kȇnījskī
-
Kijev/Kijiv, Kijevljanin/Kijivljanin, Kijevljanka/Kijivljanka, kijevski/kijivski
Kȉjev/Kȉjiv, G Kȉjeva/Kȉjiva, D Kȉjevu/Kȉjivu, A Kȉjev/Kȉjiv, L u Kȉjevu/Kȉjivu // ù Kijevu/Kijivu, I Kȉjevom/Kȉjivom
Kȉjevljanin/Kȉjivljanin, GA Kȉjevljanina/Kȉjivljanina, DL Kȉjevljaninu/Kȉjivljaninu, V Kȉjevljanine/Kȉjivljanine, I Kȉjevljanina/Kȉjivljaninom; mn. NV Kȉjevljani/Kȉjivljani, G Kȉjevljānā/Kȉjivljānā, DLI Kȉjevljanima/Kȉjivljanima, A Kȉjevljane/Kȉjivljane
Kȉjevljānka/Kȉjivljānka, G Kȉjevljānkē/ Kȉjivljānkē, DL Kȉjevljānki/Kȉjivljānki, A Kȉjevljānku/Kȉjivljānku, V Kȉjevljānko/Kȉjivljānko, I Kȉjevljānkōm/Kȉjivljānkōm; mn. NAV Kȉjevljānke/Kȉjivljānke, G Kȉjevljānkā/Kȉjivljānkā/Kȉjivljānkī/Kȉjivljānkī, DLI Kȉjevljānkama/Kȉjevljānkama
kȉjevskī/kȉjivskī
Napomena: Egzonim je Kijev u hrvatski jezik ušao iz ruskoga jezika, a njemu je normativno istovrijedan egzonim Kijiv nastao prema ukrajinskome izgovoru. Ivan Tomko Mrnavić na prijelazu je iz XVI. u XVII. stoljeću upotrebljavao egzonim Kijevo. U književnim je djelima od XVII. stoljeća potvrđen i povijesni egzonim Kijov (prema poljskome Kijów).
-
Kina, Kinez, Kineskinja, kineski
Kína, G Kínē, D Kíni, A Kínu, L u Kíni, I Kínōm
Kìnēz, G Kinéza, DL Kinézu, V Kȉnēzu, I Kinézom; mn. NV Kinézi, G Kinézā, DLI Kinézima, A Kinéze
Kìnēskinja, G Kìnēskinjē, DL Kìnēskinji, A Kìnēskinju, V Kìnēskinjo, I Kìnēskinjōm; mn. NAV Kìnēskinje, G Kìnēskīnjā, DLI Kìnēskinjama
kìnēskī
Napomena: Prvi je potvrđeni egzonim bio Kitaj. Od njega su tvoreni etnici Kitajac i Kitajka te ktetik kitajski. Rjeđe je potvrđen i egzonim Kitajska.
-
Kirgistan, Kirgistanac, Kirgistanka, kirgistanski
Kȉrgistān, G Kȉrgistāna, D Kȉrgistānu, A Kȉrgistān, L u Kȉrgistānu / ù Kirgistānu, I Kirgistānom
Kirgistánac, GA Kirgistánca, DL Kirgistáncu, V Kȉrgistānče, I Kirgistáncem; mn. NV Kirgistánci, G Kirgìstānācā, DLI Kirgistáncima, A Kirgistánce
Kirgìstānka, G Kirgìstānkē, DL Kirgìstānki, A Kirgìstānku, V Kirgìstānko, I Kirgìstānkōm; mn. NAV Kirgìstānke, G Kirgìstānkā/Kirgìstānkī, DLI Kirgìstānkama
kȉrgistānskī
Napomena: Kirgistan je dobio ime po Kirgizima. Kirgiz i Kirgiskinja su etnonimi, a likovi se Kirgistanac i Kirgistanka odnose na državljane. Ktetik koji se odnosi na državljane glasi kirigistanski, a onaj koji se odnosi na pripadnike naroda kirgiški.
-
Kiseljak, Kiseljačanin, Kiseljačanka, kiseljački
Kisèljāk, G Kiseljáka, D Kiseljáku, A Kisèljāk, L u Kiseljáku, I Kiseljákom
Kiseljáčanin, GA Kiseljáčanina, DL Kiseljáčaninu, V Kiseljáčanine, I Kiseljáčaninom; mn. NV Kiseljáčani, G Kiseljáčānā, DLI Kiseljáčanima, A Kiseljáčane
Kiseljáčānka, G Kiseljáčānkē, DL Kiseljáčānki, A Kiseljáčānku, V Kiseljáčānko, I Kiseljáčānkōm; mn. NAV Kiseljáčānke, G Kiseljáčānkā/Kiseljáčānkī, DLI Kiseljáčānkama
kisèljāčkī
-
Kjoto, Kjoćanin, Kjoćanka, kjotski
Kjȍto, G Kjȍta, D Kjȍtu, A Kjȍto, L u Kjȍtu / ù Kjotu, I Kjȍtom
Kjȍćanin, GA Kjȍćanina, DL Kjȍćaninu, V Kjȍćanine, I Kjȍćaninom; mn. NV Kjȍćani, G Kjȍćānā, DLI Kjȍćanima, A Kjȍćane
Kjȍćānka, G Kjȍćānkē, DL Kjȍćānki, A Kjȍćānku, V Kjȍćānko, I Kjȍćānkōm; mn. NAV Kjȍćānke, G Kjȍćānkā/Kjȍćānkī, DLI Kjȍćānkama
kjȍtskī
-
Klis, Klišanin, Klišanka, kliški
Klȉs, G Klȉsa, D Klȉsu, A Klȉs, L ù/nà Klisu / u/na Klȉsu, I Klȉsom
Klȉšanin, GA Klȉšanina, DL Klȉšaninu, V Klȉšanine, I Klȉšaninom; mn. NV Klȉšani, G Klȉšānā, DLI Klȉšanima, A Klȉšane
Klȉšānka, G Klȉšānkē, DL Klȉšānki, A Klȉšānku, V Klȉšānko, I Klȉšānkōm; mn. NAV Klȉšānke, G Klȉšānkā/Klȉšānkī, DLI Klȉšānkama
klȉškī
Napomena: Stanovnici središta Klisa govore u Klisu, a okolnih naselja na Klisu. Mjesni je ženski etnik Kliška.
-
Klošar-Ivanić, Kloštranac, Kloštranka, kloštarski
Klȍštar-Ìvanić, G Klȍštar-Ìvanića, D Klȍštar-Ìvaniću, A Klȍštar-Ìvanić, L u Klȍštar-Ìvaniću / ù Kloštar-Ìvaniću, I Klȍštar-Ìvanićem
Kloštránac, GA Kloštránca, DL Kloštráncu, V Klòštrānče, I Kloštráncem; mn. NV Kloštránci, G Klòštrānācā, DLI Kloštráncima, A Kloštránce
Klòštrānka, G Klòštrānkē, DL Klòštrānki, A Klòštrānku, V Klòštrānko, I Klòštrānkōm; mn. NAV Klòštrānke, G Klòštrānkā/Klòštrānkī, DLI Klòštrānkama
klòštārskī/ kloštarìvanićkī
Napomena: Mjesni je muški etnik Kloštranec. Budući da se ktetik kloštarski odnosi i na naselja Kloštar u Istri, Kloštar Podravski, Kloštar Šiljevički kod Crikvenice i Kloštar Vojakovački kod Križevaca, ktetik je kloštarivanićki razlikovniji.
-
Knin, Kninjanin, Kninjanka, kninski
Knȋn, G Knína, D Knínu, A Knȋn, L u Knínu, I Knínom
Knínjanin, GA Knínjanina, DL Knínjaninu, V Knínjanine, I Knínjaninom; mn. NV Knínjani, G Knínjānā, DLI Knínjanima, A Knínjane
Knínjānka, G Knínjānkē, DL Knínjānki, A Knínjānku, V Knínjānko, I Knínjānkōm; mn. NAV Knínjānke, G Knínjānkā/Knínjānkī, DLI Knínjānkama
knȋnskī
-
Kolumbija, Kolumbijac, Kolumbijka, kolumbijski
Kòlūmbija, G Kòlūmbijē, D Kòlūmbiji, A Kòlūmbiju, L u Kòlūmbiji, I Kòlūmbijōm
Kolumbíjac, GA Kolumbíjca, DL Kolumbíjcu, V Kolùmbījče, I Kolumbíjcem; mn. NV Kolumbíjci, G Kolùmbījācā, DLI Kolumbíjcima, A Kolumbíjce
Kolùmbījka, G Kolùmbījkē, DL Kolùmbījki, A Kolùmbījku, V Kolùmbījko, I Kolùmbījkōm; mn. NAV Kolùmbījke, G Kolùmbījkā/Kolùmbījkī, DLI Kolùmbījkama
kolùmbījskī
-
Komiža, Komižanin, Komižanka, komiški
Kòmiža, G Kòmižē, D Kòmiži, A Kòmižu, L u Kòmiži, I Kòmižōm
Kòmižanin, GA Kòmižanina, DL Kòmižaninu, V Kòmižanine, I Kòmižaninom; mn. NV Kòmižani, G Kòmižānā, DLI Kòmižanima, A Kòmižane
Kòmižānka, G Kòmižānkē, DL Kòmižānki, A Kòmižānku, V Kòmižānko, I Kòmižānkōm; mn. NAV Kòmižānke, G Kòmižānkā/Kòmižānkī, DLI Kòmižānkama
kòmiškī
Napomena: Mjesni je ženski cakavski etnik Komiśka.
-
Konavle, Konavljanin, Konavljanka, konavoski
Kònāvle, G Kònavālā, DI Kònāvlima, A Kònāvle, L u Kònāvlima
Konávljanin, GA Konávljanina, DL Konávljaninu, V Konávljanine, I Konávljaninom; mn. NV Konávljani, G Konávljānā, DLI Konávljanima, A Konávljane
Konávljānka/Konàvōka, G Konávljānkē/Konàvōkē, DL Konávljānki/Konàvōki, A Konávljānku/Konàvōku, V Konávljānko/Konàvōko, I Konávljānkōm/Konàvōkōm; mn. NAV Konávljānke/Konàvōke, G Konávljānkā/Konávljānkī/Konàvōkā/Konàvōkī, DLI Konávljānkama/Konàvōkama
konàvōskī
Napomena: Prvotno je od XIV. stoljeća potvrđen lik Konavli. Nekoć su se upotrebljavali mjesni ženski etnici Konavaoka i Konavojka te ktetik konavaoski.
-
Kongo, Kongoanac, Kongoanka, kongoanski
Kȍngo, G Kȍnga, D Kȍngu, A Kȍngo, L u Kȍngu / ù Kongu, I Kȍngom
Kongoánac, GA Kongoánca, DL Kongoáncu, V Kongòānče, I Kongoáncem; mn. NV Kongoánci, G Kongòānācā, DLI Kongoáncima, A Kongoánce
Kongòānka, G Kongòānkē, DL Kongòānki, A Kongòānku, V Kongòānko, I Kongòānkōm; mn. NAV Kongòānke, G Kongòānkā/Kongòānkī, DLI Kongòānkama
kongòānskī
Napomena: Ime nose dvije afričke države, od kojih je jedna (negdašnji Zair) bila belgijskom, a druga francuskom kolonijom.
-
Kopenhagen, Kopenhažanin, Kopenhažanka, kopenhaški
Kopenhágen, G Kopenhágena, D Kopenhágenu, A Kopenhágen, L u Kopenhágenu, I Kopenhágenom
Kopenhážanin, GA Kopenhážanina, DL Kopenhážaninu, V Kopenhážanine, I Kopenhážaninom; mn. NV Kopenhážani, G Kopenhážānā, DLI Kopenhážanima, A Kopenhážane
Kopenhážānka, G Kopenhážānkē, DL Kopenhážānki, A Kopenhážānku, V Kopenhážānko, I Kopenhážānkōm; mn. NAV Kopenhážānke, G Kopenhážānkā/Kopenhážānkī, DLI Kopenhážānkama
kòpenhāškī
Napomena: Hrvatski je lik Kopenhagen nastao prema njemačkome izgovoru.
-
Koprivnica, Koprivničanin, Koprivničanka, koprivnički
Kòprīvnica, G Kòprīvnicē, D Kòprīvnici, A Kòprīvnicu, L u Kòprīvnici, I Kòprīvnicōm
Koprivničánac/Kòprīvničanin, GA Koprivničánca/Kòprīvničanina, DL Koprivničáncu/Kòprīvničaninu, V Kòprīvničānče/Kòprīvničanine, I Koprivničáncem/Kòprīvničaninom; mn. NV Koprivničánci/Kòprīvničani, G Kòprīvničānā/Kòprīvničānā, DLI Koprivničáncima/Kòprīvničanima, A Koprivničánce/Kòprīvničane
Kòprīvničānka, G Kòprīvničānkē, DL Kòprīvničānki, A Kòprīvničānku, V Kòprīvničānko, I Kòprīvničānkōm; mn. NAV Kòprīvničānke, G Kòprīvničānkā/Kòprīvničānkī, DLI Kòprīvničānkama
kòprīvničkī
Napomena: Mjesni je muški etnik Koprivničanec.
-
Korčula, Korčulanin, Korčulanka, korčulanski
Kȏrčula, G Kȏrčulē, D Kȏrčuli, A Kȏrčulu, L u/na Kȏrčuli / ù/nà Kōrčuli, I Kȏrčulōm
Korčùlanin, GA Korčùlanina, DL Korčùlaninu, V Korčùlanine, I Korčùlaninom; mn. NV Korčùlani, G Korčùlānā, DLI Korčùlanima, A Korčùlane
Korčùlānka, G Korčùlānkē, DL Korčùlānki, A Korčùlānku, V Korčùlānko, I Korčùlānkōm; mn. NAV Korčùlānke, G Korčùlānkā/Korčùlānkī, DLI Korčùlānkama
korčùlānskī
Napomena: Kad se misli na otok, lokativ dolazi isključivo uz prijedlog na, a kad se misli na istoimeno naselje, isključivo uz prijedlog u. Starije je hrvatsko ime otoka Krkar. Marin Držić zapisao je etnike Krkranin i Krkarka te ktetik krkarski. Rijetko je potvrđen i lik Korčola te ktetik korčularski.
-
Koreja, Korejac, Korejka, korejski
Korèja, G Korèjē, D Korèji, A Korèju, L u Korèji, I Korèjōm
Koréjac, GA Koréjca, DL Koréjcu, V Kòrējče, I Koréjcem; mn. NV Koréjci, G Kòrējācā, DLI Koréjcima, A Koréjce
Kòrējka, G Kòrējkē, DL Kòrējki, A Kòrējku, V Kòrējko, I Kòrējkōm; mn. NAV Kòrējke, G Kòrējkā/Kòrējkī, DLI Kòrējkama
kòrējskī
-
Kosovo, Kosovljanin, Kosovljanka, kosovski
Kȍsovo, G Kȍsova, D Kȍsovu, A Kȍsovo, L na/u Kȍsovu / nà/ù Kosovu, I Kȍsovom
Kȍsovljanin, GA Kȍsovljanina, DL Kȍsovljaninu, V Kȍsovljanine, I Kȍsovljaninom; mn. NV Kȍsovljani, G Kȍsovljānā, DLI Kȍsovljanima, A Kȍsovljane
Kȍsovljānka, G Kȍsovljānkē, DL Kȍsovljānki, A Kȍsovljānku, V Kȍsovljānko, I Kȍsovljānkōm; mn. NAV Kȍsovljānke, G Kȍsovljānkā/Kȍsovljānkī, DLI Kȍsovljānkama
kȍsovskī
Napomena: U srpskome jeziku češći su etnici Kosovac i Kosovka. Etnici Kosovar i Kosovarka te ktetik kosovarski nastali su pod utjecajem albanskoga jezika.
-
Kostarika, Kostarikanac, Kostarikanka, kostarikanski
Kostarìka, G Kostarìkē, D Kostarìki, A Kostarìku, L u Kostarìki, I Kostarìkōm
Kostarikánac, GA Kostarikánca, DL Kostarikáncu, V Kostarìkānče, I Kostarikáncem; mn. NV Kostarikánci, G Kostarìkānācā, DLI Kostarikáncima, A Kostarikánce
Kostarìkānka, G Kostarìkānkē, DL Kostarìkānki, A Kostarìkānku, V Kostarìkānko, I Kostarìkānkōm; mn. NAV Kostarìkānke, G Kostarìkānkā/Kostarìkānkī, DLI Kostarìkānkama
kostarìkānskī
-
Kotor, Kotoranin, Kotoranka, kotorski
Kòtor, G Kòtora, D Kòtoru, A Kòtor, L u Kòtoru, I Kòtorom
Kòtoranin, GA Kòtoranina, DL Kòtoraninu, V Kòtoranine, I Kòtoraninom; mn. NV Kòtorani, G Kòtorānā, DLI Kòtoranima, A Kòtorane
Kòtorānka, G Kòtorānkē, DL Kòtorānki, A Kòtorānku, V Kòtorānko, I Kòtorānkōm; mn. NAV Kòtorānke, G Kòtorānkā/Kòtorānkī, DLI Kòtorānkama
kòtorskī
Napomena: Rijetko su potvrđeni i ženski etnici Kotorkinja i Kotorka, a u djelima Jeronima Kavanjina muški etnik Kotoraš i ktetik kotoraški.
-
Kotoriba, Kotoripčanin, Kotoripčanka, kotoripski
Kotorìba, G Kotorìbē, D Kotorìbi, A Kotorìbu, L u Kotorìbi, I Kotorìbōm
Kotorìpčanin, GA Kotorìpčanina, DL Kotorìpčaninu, V Kotorìpčanine, I Kotorìpčaninom; mn. NV Kotorìpčani, G Kotorìpčānā, DLI Kotorìpčanima, A Kotorìpčane
Kotorìpčānka, G Kotorìpčānkē, DL Kotorìpčānki, A Kotorìpčānku, V Kotorìpčānko, I Kotorìpčānkōm; mn. NAV Kotorìpčānke, G Kotorìpčānkā/Kotorìpčānkī, DLI Kotorìpčānkama
kotòrīpskī
Napomena: Mjesni je muški etnik Kotoripčan, a ženski Kotoripčica.
-
Krakov, Krakovljanin, Krakovljanka, krakovski
Krȁkov, G Krȁkova, D Krȁkovu, A Krȁkov, L u Krȁkovu / ù Krakovu, I Krȁkovom
Krȁkovljanin, GA Krȁkovljanina, DL Krȁkovljaninu, V Krȁkovljanine, I Krȁkovljaninom; mn. NV Krȁkovljani, G Krȁkovljānā, DLI Krȁkovljanima, A Krȁkovljane
Krȁkovljānka, G Krȁkovljānkē, DL Krȁkovljānki, A Krȁkovljānku, V Krȁkovljānko, I Krȁkovljānkōm; mn. NAV Krȁkovljānke, G Krȁkovljānkā/Krȁkovljānkī, DLI Krȁkovljānkama
krȁkovskī
-
Kraljeva Sutjeska, Sutješčanin, Sutješčanka, sutješki
Králjeva Sùtjeska, G Králjevē Sùtjeskē, D Králjevōj Sùtjesci, A Králjeva Sùtjeska, L u Králjevōj Sùtjesci, I Králjevōm Sùtjeskōm
Sùtješčanin, GA Sùtješčanina, DL Sùtješčaninu, V Sùtješčanine, I Sùtješčaninom; mn. NV Sùtješčani, G Sùtješčānā, DLI Sùtješčanima, A Sùtješčane
Sùtješčānka, G Sùtješčānkē, DL Sùtješčānki, A Sùtješčānku, V Sùtješčānko, I Sùtješčānkōm; mn. NAV Sùtješčānke, G Sùtješčānkā/Sùtješčānkī, DLI Sùtješčānkama
sùtješkī
-
Kranjska, Kranjac, Kranjka, kranjski
Krȃnjskā, G Krȃnjskē, D Krȃnjskōj, A Krȃnjskā, L u Krȃnjskōj / ù Krānjskōj, I Krȃnjskōj
Kránjac, GA Kránjca, DL Kránjcu, V Krȃnjče, I Kránjcem; mn. NV Kránjci, G Krȃnjācā, DLI Kránjcima, A Kránjce
Krȃnjka, G Krȃnjkē, DL Krȃnjki, A Krȃnjku, V Krȃnjko, I Krȃnjkōm; mn. NAV Krȃnjke, G Krȃnjkā/Krȃnjkī, DLI Krȃnjkama
krȃnjskī
Napomena: Različite su se inačice muškoga etnika okamenile u hrvatskim prezimenima kao što su Hranjec, Kranjac, Kranjčević i Kranjec. Etnik Kranjac označuje u nekim hrvatskim krajevima Slovenca.
-
Krapina, Krapinac, Krapinka, krapinski
Kràpina, G Kràpinē, D Kràpini, A Kràpinu, L u Kràpini, I Kràpinōm
Krapínac, GA Krapínca, DL Krapíncu, V Kràpīnče, I Krapíncem; mn. NV Krapínci, G Kràpīnācā, DLI Krapíncima, A Krapínce
Kràpīnka, G Kràpīnkē, DL Kràpīnki, A Kràpīnku, V Kràpīnko, I Kràpīnkōm; mn. NAV Kràpīnke, G Kràpīnkā/Kràpīnkī, DLI Kràpīnkama
kràpīnskī
Napomena: Mjesni su muški etnici Krapinčan, Krapinčanec i Krapinec.
-
Kreševo, Kreševljak, Kreševljanka, kreševski
Krȅševo, G Krȅševa, D Krȅševu, A Krȅševo, V L u Krȅševu / ù Kreševu, I Krȅševom
Krešèvljāk/Krȅševac, GA Kreševljáka/Krȅšēvca, DL Kreševljáku/Krȅšēvcu, V Krȅševljāče/Krȅšēvče, I Kreševljáku/Krȅšēvcem; mn. NV Kreševljáci/Krȅšēvci, G Kreševljákā/Krȅšēvkā/Krȅšēvkī, DLI Kreševljácima/Krȅšēvcima, A Kreševljáke/Krȅšēvke
Krȅšēvka, G Krȅšēvkē, DL Krȅšēvki, A Krȅšēvku, V Krȅšēvko, I Krȅšēvkōm; mn. NAV Krȅšēvke, G Krȅšēvkā/Krȅšēvkī, DLI Krȅšēvkama
krȅševskī
Napomena: Etnik se Kreševljak odnosi na Kreševo u središnjoj Bosni, a Kreševac na Kreševo kod Šestanovca u Dalmaciji.
-
Kreta, Krećanin, Krećanka, kretski
Kréta, G Krétē, D Kréti, A Krétu, L na Krétu, I Krétōm
Kréćanin, GA Kréćanina, DL Kréćaninu, V Kréćanine, I Kréćaninom; mn. NV Kréćani, G Kréćānā, DLI Kréćanima, A Kréćane
Kréćānka, G Kréćānkē, DL Kréćānki, A Kréćānku, V Kréćānko, I Kréćānkōm; mn. NAV Kréćānke, G Kréćānkā/Kréćānkī, DLI Kréćānkama
krȇtskī
Napomena: Zabilježen je i povijesni egzonim Kandija (< tal. Candia).
-
Krim, Krimljanin, Krimljanka, krimski
Krȉm, G Krìma, D Krìmu, A Krȉm, L na Krìmu, I Krìmom
Krȉmljanin, GA Krȉmljanina, DL Krȉmljaninu, V Krȉmljanine, I Krȉmljaninom; mn. NV Krȉmljani, G Krȉmljānā, DLI Krȉmljanima, A Krȉmljane
Krȉmljānka, G Krȉmljānkē, DL Krȉmljānki, A Krȉmljānku, V Krȉmljānko, I Krȉmljānkōm; mn. NAV Krȉmljānke, G Krȉmljānkā/Krȉmljānkī, DLI Krȉmljānkama
krȉmskī
-
Krivi Put, Krivopućanin, Krivopućanka, krivoputski
Krȋvī Pȗt, G Krȋvōg(a) Púta, D Krȋvōm(u) Pútu, A Krȋvī Pȗt, L u Krȋvōm(e) Pútu, I Krȋvīm Pútom
Krivòpućanin, GA Krivòpućanina, DL Krivòpućaninu, V Krivòpućanine, I Krivòpućaninom; mn. NV Krivòpućani, G Krivòpućānā, DLI Krivòpućanima, A Krivòpućane
Krivòpućānka, G Krivòpućānkē, DL Krivòpućānki, A Krivòpućānku, V Krivòpućānko, I Krivòpućānkōm; mn. NAV Krivòpućānke, G Krivòpućānkā/Krivòpućānkī, DLI Krivòpućānkama
krivòputskī
Napomena: Mjesni je muški etnik Krivopućan, a ktetik krivopućki.
-
Križevci, Križevčanin, Križevčanka, križevački
Krížēvci, G Kríževācā, DLI Krížēvcima, A Krížēvce
Kríževčanin, GA Kríževčanina, DL Kríževčaninu, V Kríževčanine, I Kríževčaninom; mn. NV Kríževčani, G Kríževčānā, DLI Kríževčanima, A Kríževčane
Kríževčānka, G Kríževčānkē, DL Kríževčānki, A Kríževčānku, V Kríževčānko, I Kríževčānkōm; mn. NAV Kríževčānke, G Kríževčānkā/Kríževčānkī, DLI Kríževčānkama
kríževačkī
Napomena: Mjesni su etnici Križevec i Križevčan, a ktetici križevčanski i križevečki.
-
Krk, Krčanin, Krčanka, krčki
Kȑk, G Kr̀ka, D Kr̀ku, A Kȑk, L u/na Kr̀ku, I Kr̀kom
Kȑčanin, GA Kȑčanina, DL Kȑčaninu, V Kȑčanine, I Kȑčaninom; mn. NV Kȑčani, G Kȑčānā, DLI Kȑčanima, A Kȑčane
Kȑčānka, G Kȑčānkē, DL Kȑčānki, A Kȑčānku, V Kȑčānko, I Kȑčānkōm; mn. NAV Kȑčānke, G Kȑčānkā/Kȑčānkī, DLI Kȑčānkama
kȑčkī
Napomena: Kad se misli na otok, lokativ dolazi isključivo uz prijedlog na, a kad se misli na istoimeno naselje, isključivo uz prijedlog u. Mjesni je muški etnik Krčan. Otok se naziva i Veja, a od toga su imena tvoreni etnici Vejan i Vejanka te ktetik vejski.
-
Kuba, Kubanac, Kubanka, kubanski
Kúba, G Kúbē, D Kúbi, A Kúbu, L na/u Kúbi, I Kúbōm
Kubánac, GA Kubánca, DL Kubáncu, V Kùbānče, I Kubáncem; mn. NV Kubánci, G Kùbānācā, DLI Kubáncima, A Kubánce
Kùbānka, G Kùbānkē, DL Kùbānki, A Kùbānku, V Kùbānko, I Kùbānkōm; mn. NAV Kùbānke, G Kùbānkā/Kùbānkī, DLI Kùbānkama
kùbānskī
-
Kupres, Kuprešak, Kuprešanka, kupreški
Kùpres, G Kùpresa, D Kùpresu, A Kùpresa, L na Kùpresu, I Kùpresom
Kùprešāk, GA Kuprešáka, DL Kuprešáku, V Kȕprešāče, I Kuprešákom; mn. NV Kuprešáci, G Kuprešákā, DLI Kuprešácima, A Kuprešáke
Kùprešānka, G Kùprešānkē, DL Kùprešānki, A Kùprešānku, V Kùprešānko, I Kùprešānkōm; mn. NAV Kùprešānke, G Kùprešānkā/Kùprešānkī, DLI Kùprešānkama
kùpreškī
Napomena: U hrvatskome su se prezimenskom fondu odrazili etnici Kuprešan i Kuprešanin.
-
Kurdistan, Kurd, Kurtkinja, kurdski
Kȕrdistān, G Kȕrdistāna, D Kȕrdistānu, A Kȕrdistān, L u Kȕrdistānu / ù Kurdistānu, I Kȕrdistānom
Kȕrd, GA Kȕrda, DL Kȕrdu, V Kȕrde, I Kȕrdom; mn. NV Kȕrdi, G Kȗrdā, DLI Kȕrdima, A Kȕrde
Kȕrtkinja, G Kȕrtkinjē, DL Kȕrtkinji, A Kȕrtkinju, V Kȕrtkinjo, I Kȕrtkinjōm; mn. NAV Kȕrtkinje, G Kȕrtkīnjā, DLI Kȕrtkinjama
kȕrdskī
-
Kutina, Kutinjanin, Kutinjanka, kutinski
Kùtina, G Kùtinē, D Kùtini, A Kùtinu, L u Kùtini, I Kùtinōm
Kùtinjanin/Kutínčanin, GA Kùtinjanina/Kutínčanina, DL Kùtinjaninu/Kutínčaninu, V Kùtinjanine/Kutínčanine, I Kùtinjaninom/Kutínčaninom; mn. NV Kùtinjani/Kutínčani, G Kùtinjānā/Kutínčānā, DLI Kùtinjanima/Kutínčanima, A Kùtinjane/Kutínčane
Kùtinjānka/Kutínčānka, G Kùtinjānkē/Kutínčānkē, DL Kùtinjānki/Kutínčānki, A Kùtinjānku/Kutínčānku, V Kùtinjānko/Kutínčānko, I Kùtinjānkōm/Kutínčānkōm; mn. NAV Kùtinjānke/Kutínčānke, G Kùtinjānkā/Kùtinjānkī/Kutínčānkā/Kutínčānkī, DLI Kùtinjānkama/Kutínčānkama
kùtīnskī
Napomena: Mjesno su potvrđeni kajkavski etnici Kutinec i Kutinjan te Kutinka.
-
Kuvajt, Kuvajćanin, Kuvajćanka, kuvajtski
Kùvajt, G Kùvajta, D Kùvajtu, A Kùvajt, L u Kùvajtu, I Kùvajtom
Kuvájćanin, GA Kuvájćanina, DL Kuvájćaninu, V Kuvájćanine, I Kuvájćaninom; mn. NV Kuvájćani, G Kuvájćānā, DLI Kuvájćanima, A Kuvájćane
Kuvájćānka, G Kuvájćānkē, DL Kuvájćānki, A Kuvájćānku, V Kuvájćānko, I Kuvájćānkōm; mn. NAV Kuvájćānke, G Kuvájćānkā/Kuvájćānkī, DLI Kuvájćānkama
kùvajtskī
-
Labin, Labinjanin, Labinjanka, labinski
Làbīn, G Labína, D Labínu, A Làbīn, L u Labínu, I Labínom
Labínjanin, GA Labínjanina, DL Labínjaninu, V Labínjanine, I Labínjaninom; mn. NV Labínjani, G Labínjānā, DLI Labínjanima, A Labínjane
Labínjānka, G Labínjānkē, DL Labínjānki, A Labínjānku, V Labínjānko, I Labínjānkōm; mn. NAV Labínjānke, G Labínjānkā/Labínjānkī, DLI Labínjānkama
làbīnskī
Napomena: Mjesni su etnici Labinjon i Labinjonka, a ktetik labinjonski.
-
Laponija, Laponac, Laponka, laponski
Làpōnija, G Làpōnijē, D Làpōniji, A Làpōniju, L u Làpōniji, I Làpōnijōm
Lapónac, GA Lapónca, DL Lapóncu, V Làpōnče, I Lapóncem; mn. NV Lapónci, G Làpōnācā, DLI Lapóncima, A Lapónce
Làpōnka, G Làpōnkē, DL Làpōnki, A Làpōnku, V Làpōnko, I Làpōnkōm; mn. NAV Làpōnke, G Làpōnkā/Làpōnkī, DLI Làpōnkama
làpōnskī
Napomena: Katkad se u množini upotrebljava i etnonim Sami, pa se laponski jezik naziva i samskim. Ti se likovi izvode iz različitih laponskih imena za Laponiju i Laponce.
-
Lastovo, Lastovac, Lastovka, lastovski
Lȁstovo, G Lȁstova, D Lȁstovu, A Lȁstovo, u/na Lȁstovu / ù/nà Lastovu, I Lȁstovom
Lȁstovac, GA Lȁstōvca, DL Lȁstōvcu, V Lȁstōvče, I Lȁstōvcem; mn. NV Lȁstōvci, G Lȁstovācā, DLI Lȁstōvcima, A Lȁstōvce
Lȁstōvka, G Lȁstōvkē, DL Lȁstōvki, A Lȁstōvku, V Lȁstōvko, I Lȁstōvkōm; mn. NAV Lȁstōvke, G Lȁstōvkā/Lȁstōvkī, DLI Lȁstōvkama
lȁstovskī
Napomena: Kad se misli na otok, lokativ dolazi isključivo uz prijedlog na, a kad se misli na istoimeno naselje, isključivo uz prijedlog u.
-
Letonija, Letonac, Letonka, letonski
Lètōnija, G Lètōnijē, D Lètōniji, A Lètōniju, L u Lètōniji, I Lètōnijōm
Letónac, GA Letónca, DL Letóncu, V Lètōnče, I Letóncem; mn. NV Letónci, G Lètōnācā, DLI Letóncima, A Letónce
Lètōnka, G Lètōnkē, DL Lètōnki, A Lètōnku, V Lètōnko, I Lètōnkōm; mn. NAV Lètōnke, G Lètōnkā/Lètōnkī, DLI Lètōnkama
lètōnskī
Napomena: Hrvatsko je ime države nastalo prema njemačkome Lettland. U novije se vrijeme država naziva i Latvija (etnonimi su Latvijac i Latvijka, a ktetik latvijski) prema izvornome letonskom liku. Do polovice XX. stoljeća u uporabi je često bio i egzonim Lotiška.
-
Libanon, Libanonac, Libanonka, libanonski
Lȉbanon, G Lȉbanona, D Lȉbanonu, A Lȉbanon, L u Lȉbanonu / ù Libanonu, I Lȉbanonom
Libanónac, GA Libanónca, DL Libanóncu, V Lȉbanōnče, I Libanóncem; mn. NV Libanónci, G Libànōnācā, DLI Libanóncima, A Libanónce
Libànōnka, G Libànōnkē, DL Libànōnki, A Libànōnku, V Libànōnko, I Libànōnkōm; mn. NAV Libànōnke, G Libànōnkā/Libànōnkī, DLI Libànōnkama
lȉbanonskī
Napomena: Od XV. stoljeća potvrđen je povijesni egzonim Liban, a od XVI. ktetik libanski.
-
Libija, Libijac, Libijka, libijski
Lȋbija, G Lȋbijē, D Lȋbiji, A Lȋbiju, L u Lȋbiji / ù Lībiji, I Lȋbijōm
Libíjac, GA Libíjca, DL Libíjcu, V Lìbījče, I Libíjcem; mn. NV Libíjci, G Lìbījācā, DLI Libíjcima, A Libíjce
Lìbījka, G Lìbījkē, DL Lìbījki, A Lìbījku, V Lìbījko, I Lìbījkōm; mn. NAV Lìbījke, G Lìbījkā/Lìbījkī, DLI Lìbījkama
lìbījskī
-
Lika, Ličanin, Ličanka, lički
Líka, G Líkē, D Líci, A Líku, L u Líci, I Líkōm
Líčanin, GA Líčanina, DL Líčaninu, V Líčanine, I Líčaninom; mn. NV Líčani, G Líčānā, DLI Líčanima, A Líčane
Líčānka, G Líčānkē, DL Líčānki, A Líčānku, V Líčānko, I Líčānkōm; mn. NAV Líčānke, G Líčānkā/Líčānkī, DLI Líčānkama
lȋčkī
Napomena: Mjesno su potvrđeni muški etnik Ličan te rjeđe ženski Ličkinja.
-
Lisabon, Lisabonac, Lisabonka, lisabonski
Lȉsabōn, G Lȉsabōna, D Lȉsabōnu, A Lȉsabōn, L u Lȉsabōnu / ù Lisabōnu, I Lȉsabōnom
Lisabónac, GA Lisabónca, DL Lisabóncu, V Lȉsabōnče, I Lisabóncem; mn. NV Lisabónci, G Lisàbōnācā, DLI Lisabóncima, A Lisabónce
Lisàbōnka, G Lisàbōnkē, DL Lisàbōnki, A Lisàbōnku, V Lisàbōnko, I Lisàbōnkōm; mn. NAV Lisàbōnke, G Lisàbōnkā/Lisàbōnkī, DLI Lisàbōnkama
lȉsabōnskī
-
Litva, Litavac, Litavka, litavski
Lȉtva, G Lȉtvē, D Lȉtvi, A Lȉtvu, L u Lȉtvi / ù Litvi, I Lȉtvōm
Litávac, GA Litávca, DL Litávcu, V Lìtāvče, I Litávcem; mn. NV Litávci, G Lìtāvācā, DLI Litávcima, A Litávce
Lìtāvka, G Lìtāvkē, DL Lìtāvki, A Lìtāvku, V Lìtāvko, I Lìtāvkōm; mn. NAV Lìtāvke, G Lìtāvkā/Lìtāvkī, DLI Lìtāvkama
lìtavskī
Napomena: Katkad su u uporabi etnici Litvanac i Litvanka te litvanski nastali prema liku Litvanija, koji ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku.
-
Livno, Livnjak, Livanjka, livanjski
Lívno, G Lívna, D Lívnu, A Lívno, u Lívnu, I Lívnom
Lìvnjāk, GA Livnjáka, DL Livnjáku, V Lȉvnjāče, I Livnjákom; mn. NV Livnjáci, G Livnjákā, DLI Livnjácima, A Livnjáke
Lìvānjka, G Lìvānjkē, DL Lìvānjki, A Lìvānjku, V Lìvānjko, I Lìvānjkōm; mn. NAV Lìvānjke, G Lìvānjkā/Lìvānjkī, DLI Lìvānjkama
lìvanjskī
Napomena: Prvotno je potvrđeno lik Hlijevno, od kojega je tvoren etnik Hlevnjak, koji se odrazio u hrvatskome prezimenskom fondu. Rjeđe je potvrđen i povijesni etnik Hljevljanin.
-
London, Londončanin/Londonac, Londončanka/Londonka, londonski
Lòndōn, G Londóna, D Londónu, A Lòndōn, L u Londónu, Londónom
Londónčanin/Londónac, GA Londónčanina/Londónca, DL Londónčaninu/Londóncu, V Londónčanine/Lòndōnče, I Londónčaninom/Londóncem; mn. NV Londónčani/Londónci, G Londónčānā/Lòndōnācā, DLI Londónčanima/Londóncima, A Londónčane/Londónce
Londónčānka/Lòndōnka, G Londónčānkē/Lòndōnkē, DL Londónčānki/Lòndōnki, A Londónčānku/Lòndōnku, V Londónčānko/Lòndōnko, I Londónčānkōm/Lòndōnkōm; mn. NAV Londónčānke/Lòndōnke, G Londónčānkā/Londónčānkī/Lòndōnkā/Lòndōnkī, DLI Londónčānkama/Lòndōnkama
lòndōnskī
-
Lošinj, Lošinjanin, Lošinjanka, lošinjski
Lòšīnj, G Lošínja, D Lošínju, A Lòšīnj, L na Lošínju, I Lošínjem
Lošínjanin, GA Lošínjanina, DL Lošínjaninu, V Lošínjanine, I Lošínjaninom; mn. NV Lošínjani, G Lošínjānā, DLI Lošínjanima, A Lošínjane
Lošínjānka, G Lošínjānkē, DL Lošínjānki, A Lošínjānku, V Lošínjānko, I Lošínjānkōm; mn. NAV Lošínjānke, G Lošínjānkā/Lošínjānkī, DLI Lošínjānkama
lòšīnjskī
Napomena: U mjesnoj je uporabi muški etnik Lošinjan.
-
Lovreć, Lovrećanin, Lovrećanka, lovrećki
Lòvrēć, G Lovréća, D Lovréću, A Lòvrēć, L na Lovréću, I Lovréćem
Lovréćanin, GA Lovréćanina, DL Lovréćaninu, V Lovréćanine, I Lovréćaninom; mn. NV Lovréćani, G Lovréćānā, DLI Lovréćanima, A Lovréćane
Lovréćānka, G Lovréćānkē, DL Lovréćānki, A Lovréćānku, V Lovréćānko, I Lovréćānkōm; mn. NAV Lovréćānke, G Lovréćānkā/Lovréćānkī, DLI Lovréćānkama
lòvrēćkī
Napomena: U mjesnoj je uporabi ženski etnik Lovrećka.
-
Ludbreg, Ludbrežanin, Ludbrežanka, ludbreški
Lȕdbrēg, G Lȕdbrēga, D Lȕdbrēgu, A Lȕdbrēg, L u Lȕdbrēgu / ù Ludbrēgu, I Lȕdbrēgom
Lȕdbrežanin, GA Lȕdbrežanina, DL Lȕdbrežaninu, V Lȕdbrežanine, I Lȕdbrežaninom; mn. NV Lȕdbrežani, G Lȕdbrežānā, DLI Lȕdbrežanima, A Lȕdbrežane
Lȕdbrežānka, G Lȕdbrežānkē, DL Lȕdbrežānki, A Lȕdbrežānku, V Lȕdbrežānko, I Lȕdbrežānkōm; mn. NAV Lȕdbrežānke, G Lȕdbrežānkā/Lȕdbrežānkī, DLI Lȕdbrežānkama
lȕdbreškī
Napomena: U mjesnome kajkavskom govoru ojkonim se izgovara Lubrek. Od njega se izvode etnici Lubrežan i Lubrežanka te ktetik lubreški.
-
Luksemburg, Luksemburžanin, Luksemburžanka, luksemburški
Lùksemburg, G Lùksemburga, D Lùksemburgu, A Lùksemburg, L u Lùksemburgu, I Lùksemburgom
Lùksemburžanin, GA Lùksemburžanina, DL Lùksemburžaninu, V Lùksemburžanine, I Lùksemburžaninom; mn. NV Lùksemburžani, G Lùksemburžānā, DLI Lùksemburžanima, A Lùksemburžane
Lùksemburžānka, G Lùksemburžānkē, DL Lùksemburžānki, A Lùksemburžānku, V Lùksemburžānko, I Lùksemburžānkōm; mn. NAV Lùksemburžānke, G Lùksemburžānkā/Lùksemburžānkī, DLI Lùksemburžānkama
lùksemburškī
Napomena: Država je prozvana po gradu Luxembourgu.
-
Lyon, Lijonac, Lijonka, lijonski
Lyon, G Lyona, D Lyonu, A Lyon, L u Lyonu, I Lyonom
Lijónac, GA Lijónca, DL Lijóncu, V Lìjōnče, I Lijóncem; mn. NV Lijónci, G Lìjōnācā, DLI Lijóncima, A Lijónce
Lìjōnka, G Lìjōnkē, DL Lìjōnki, A Lìjōnku, V Lìjōnko, I Lìjōnkōm; mn. NAV Lìjōnke, G Lìjōnkā/Lìjōnkī, DLI Lìjōnkama
lìjōnskī
-
Ljubljana, Ljubljančanin, Ljubljančanka, ljubljanski
Ljubljàna, G Ljubljànē, D Ljubljàni, A Ljubljànu, L u Ljubljàni, I Ljubljànōm
Ljubljánčanin, GA Ljubljánčanina, DL Ljubljánčaninu, V Ljubljánčanine, I Ljubljánčaninom; mn. NV Ljubljánčani, G Ljubljánčānā, DLI Ljubljánčanima, A Ljubljánčane
Ljubljánčānka, G Ljubljánčānkē, DL Ljubljánčānki, A Ljubljánčānku, V Ljubljánčānko, I Ljubljánčānkōm; mn. NAV Ljubljánčānke, G Ljubljánčānkā/Ljubljánčānkī, DLI Ljubljánčānkama
ljùbljanskī
-
Ljubuški, Ljubušak, Ljubušanka, ljubuški
Ljùbuškī, G Ljùbuškōg(a), D Ljùbuškōm(u), A Ljùbuškī, L u Ljùbuškōm(e), I Ljùbuškīm
Ljubùšāk, GA Ljubušáka, DL Ljubušáku, V Ljȕbušāče, I Ljubušákom; mn. NV Ljubušáci, G Ljubušákā, DLI Ljubušácima, A Ljubušáke
Ljùbušānka, G Ljùbušānkē, DL Ljùbušānki, A Ljùbušānku, V Ljùbušānko, I Ljùbušānkōm; mn. NAV Ljùbušānke, G Ljùbušānkā/Ljùbušānkī, DLI Ljùbušānkama
ljùbuškī
-
Madagaskar, Madagaskarac, Madagaskarka, madagaskarski
Madagàskar, G Madagàskara, D Madagàskaru, A Madagàskar, L na/u Madagàskaru, I Madagàskarom
Madagaskárac, GA Madagaskárca, DL Madagaskárcu, V Madagàskārče, I Madagaskárcem; mn. NV Madagaskárci, G Madagàskārācā, DLI Madagaskárcima, A Madagaskárce
Madagàskārka, G Madagàskārkē, DL Madagàskārki, A Madagàskārku, V Madagàskārko, I Madagàskārkōm; mn. NAV Madagàskārke, G Madagàskārkā/Madagàskārkī, DLI Madagàskārkama
madagàskarskī
-
Madrid, Madriđanin, Madriđanka, madridski
Màdrīd, G Madrída, D Madrídu, A Màdrīd, L u Madrídu, I Madrídom
Madríđanin, GA Madríđanina, DL Madríđaninu, V Madríđanine, I Madríđaninom; mn. NV Madríđani, G Madríđānā, DLI Madríđanima, A Madríđane
Madríđānka, G Madríđānkē, DL Madríđānki, A Madríđānku, V Madríđānko, I Madríđānkōm; mn. NAV Madríđānke, G Madríđānkā/Madríđānkī, DLI Madríđānkama
màdrīdskī
Napomena: Etnici Madrižanin i Madrižanka ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku.
-
Mađarska, Mađar, Mađarica, mađarski
Màđarskā, G Màđarskē, D Màđarskōj, A Màđarskū, L u Màđarskōj, I Màđarskōm
Màđār, GA Mađára, DL Mađáru, V Mȁđāru/Mȁđāre, I Mađárom/Mađárem; mn. NV Mađári, G Mađárā, DLI Mađárima, A Mađáre
Mađàrica, G Mađàricē, DL Mađàrici, A Mađàricu, V Mađàrice, I Mađàricōm; mn. NAV Mađàrice, G Mađàrīcā, DLI Mađàricama
màđarskī
Napomena: Hrvatski je etnonim Mađar nastao prema mađarskome liku Magyar, a Madžar (od kojega se tvori lik Madžarska) prema turskome Macar. Povijesni su etnonimi Ugar i Ugrin te Ugarka i rjeđe Ugrinja, a ktetik ugarski. Kajkavski etnonim Vugrin odrazio se u prezimenima (primjerice, Vugrinec).
-
Maglaj, Maglajlija, Maglajka, maglajski
Màglaj, G Màglaja, D Màglaju, A Màglaj, L u Màglaju, I Màglajem
Maglàjlija, G Maglàjlijē, DL Maglàjliji, A Maglàjliju, V Maglàjlijo, I Maglàjlijōm; mn. NAV Maglàjlije, G Maglàjlījā, DLI Maglàjlijama
Màglājka, G Màglājkē, DL Màglājki, A Màglājku, V Màglājko, I Màglājkōm; mn. NAV Màglājke, G Màglājkā/Màglājkī, DLI Màglājkama
màglajskī
-
Makarska, Makaranin, Makaranka, makarski
Màkarskā, G Màkarskē, D Màkarskōj, A Màkarskū, L u Màkarskōj, I Màkarskōm
Màkaranin, GA Màkaranina, DL Màkaraninu, V Màkaranine, I Màkaraninom; mn. NV Màkarani, G Màkarānā, DLI Màkaranima, A Màkarane
Màkarānka, G Màkarānkē, DL Màkarānki, A Màkarānku, V Màkarānko, I Màkarānkōm; mn. NAV Màkarānke, G Màkarānkā/Màkarānkī, DLI Màkarānkama
màkarskī
Napomena: Mjesni je ženski etnik Makarka.
-
Malezija, Malezijac, Malezijka, malezijski
Màlēzijā, G Màlēzijē, D Màlēziji, A Màlēziju, L u Màlēziji, I Màlēzijōm
Malezíjac, GA Malezíjca, DL Malezíjcu, V Malèzījče, I Malezíjcem; mn. NV Malezíjci, G Malèzījācā, DLI Malezíjcima, A Malezíjce
Malèzījka, G Malèzījkē, DL Malèzījki, A Malèzījku, V Malèzījko, I Malèzījkōm; mn. NAV Malèzījke, G Malèzījkā/Malèzījkī, DLI Malèzījkama
malèzījskī
-
Mali, Malijac, Malijka, malijski
Mȃli, G Mȃlija, D Mȃliju, A Mȃli, L u Mȃliju / ù Māliju, I Mȃlijem
Malíjac, GA Malíjca, DL Malíjcu, V Màlījče, I Malíjcem; mn. NV Malíjci, G Màlījācā, DLI Malíjcima, A Malíjce
Màlījka, G Màlījkē, DL Màlījki, A Màlījku, V Màlījko, I Màlījkōm; mn. NAV Màlījke, G Màlījkā/Màlījkī, DLI Màlījkama
mȃlījskī
-
Malta, Maltežanin, Maltežanka, malteški
Mȃlta, G Mȃltē, D Mȃlti, A Mȃltu, L na/u Mȃlti / nà/ù Mālti, I Mȃltōm
Maltéžanin, GA Maltéžanina, DL Maltéžaninu, V Maltéžanine, I Maltéžaninom; mn. NV Maltéžani, G Maltéžānā, DLI Maltéžanima, A Maltéžane
Maltéžānka, G Maltéžānkē, DL Maltéžānki, A Maltéžānku, V Maltéžānko, I Maltéžānkōm; mn. NAV Maltéžānke, G Maltéžānkā/Maltéžānkī, DLI Maltéžānkama
màltēškī
-
Maribor, Mariborčanin, Mariborčanka, mariborski
Mȁribōr, G Mȁribōra, D Mȁribōru, A Mȁribōr, L u Mȁribōru / ù Maribōru, I Mȁribōrom
Maribórčanin, GA Maribórčanina, DL Maribórčaninu, V Maribórčanine, I Maribórčaninom; mn. NV Maribórčani, G Maribórčānā, DLI Maribórčanima, A Maribórčane
Maribórčānka, G Maribórčānkē, DL Maribórčānki, A Maribórčānku, V Maribórčānko, I Maribórčānkōm; mn. NAV Maribórčānke, G Maribórčānkā/Maribórčānkī, DLI Maribórčānkama
mȁribōrskī
-
Marija Bistrica, Bistričanin, Bistričanka, (marija)bistrički
Màrija Bȉstrica, G Màrijē Bȉstricē, D Màriji Bȉstrici, A Màriju Bȉstricu, L u Màriji Bȉstrici, I Màrijōm Bȉstricōm
Bȉstričanin, GA Bȉstričanina, DL Bȉstričaninu, V Bȉstričanine, I Bȉstričaninom; mn. NV Bȉstričani, G Bȉstričānā, DLI Bȉstričanima, A Bȉstričane
Bȉstričānka, G Bȉstričānkē, DL Bȉstričānki, A Bȉstričānku, V Bȉstričānko, I Bȉstričānkōm; mn. NAV Bȉstričānke, G Bȉstričānkā/Bȉstričānkī, DLI Bȉstričānkama
màrijabistričkī/bȉstričkī
Napomena: Budući da se ktetik bistrički odnosi i na naselje Bistra, ktetik je marijabistrički razlikovniji. Mjesni je muški etnik Bistričan.
-
Maroko, Marokanac, Marokanka, marokanski
Maròko, G Maròka, D Maròku, A Maròko, L u Maròku, I Maròkom
Marokánac, GA Marokánca, DL Marokáncu, V Maròkānče, I Marokáncem; mn. NV Marokánci, G Maròkānācā, DLI Marokáncima, A Marokánce
Maròkānka, G Maròkānkē, DL Maròkānki, A Maròkānku, V Maròkānko, I Maròkānkōm; mn. NAV Maròkānke, G Maròkānkā/Maròkānkī, DLI Maròkānkama
maròkānskī
-
Međimurje, Međimurac, Međimurka, međimurski
Mèđimūrje, G Mèđimūrja, D Mèđimūrju, A Mèđimūrje, L u Mèđimūrju, I Mèđimūrjem
Međimúrac, GA Međimúrca, DL Međimúrcu, V Mȅđimūrče, I Međimúrcem; mn. NV Međimúrci, G Međìmūrācā, DLI Međimúrcima, A Međimúrce
Mèđimūrka, G Mèđimūrkē, DL Mèđimūrki, A Mèđimūrku, V Mèđimūrko, I Mèđimūrkōm; mn. NAV Mèđimūrke, G Mèđimūrkā/Mèđimūrkī, DLI Mèđimūrkama
mèđimūrskī
Napomena: Mjesni je muški etnik Međimurec.
-
Meksiko, Meksikanac, Meksikanka, meksički
Mȅksiko, G Mȅksika, D Mȅksiku, A Mȅksiko, L u Mȅksiku / ù Meksiku, I Mȅksikom
Meksikánac, GA Meksikánca, DL Meksikáncu, V Meksìkānče, I Meksikáncem; mn. NV Meksikánci, G Meksìkānācā, DLI Meksikáncima, A Meksikánce
Meksìkānka, G Meksìkānkē, DL Meksìkānki, A Meksìkānku, V Meksìkānko, I Meksìkānkōm; mn. NAV Meksìkānke, G Meksìkānkā/Meksìkānkī, DLI Meksìkānkama
mȅksičkī
-
Metković, Metkovac, Metkovka, metkovski
Mȅtković, G Mȅtkovića, D Mȅtkoviću, A Mȅtković, L u Mȅtkoviću / ù Metkoviću, I Mȅtkovićem
Mȅtkovac, GA Mȅtkōvca, DL Mȅtkōvcu, V Mȅtkōvče, I Mȅtkōvcem; mn. NV Mȅtkōvci, G Mȅtkovācā, DLI Mȅtkōvcima, A Mȅtkōvce
Mȅtkōvka, G Mȅtkōvkē, DL Mȅtkōvki, A Mȅtkōvku, V Mȅtkōvko, I Mȅtkōvkōm; mn. NAV Mȅtkōvke, G Mȅtkōvkā/Mȅtkōvkī, DLI Mȅtkōvkama
mȅtkovskī
Napomena: U okolnim je naseljima te na Pelješcu i dubrovačkome području, Makarskome primorju te Imotskoj i Vrgorskoj krajini u uporabi množinski lik Metkovići, a fra Andrija Kačić Miošić upotrebljavao je i akuzativ množine Metkoviće (akuzativni su likovi ojkonima česti u istočnome dijelu Neretvanske krajine, istočnoj Hercegovini i Boki kotorskoj). U nekim su okolnim naseljima potvrđeni i etnici Metkovčanin i Metkovčanka te ktetik metkovački, a etnici Metkovićanin i Metkovićanka te ktetik metkovićki, koje se navodi u dijelu jezičnih priručnika, nisu zabilježeni na širemu neretvanskom području.
-
Mjanmar, Mjanmarac, Mjanmarka, mjanmarski
Mjȁnmār, G Mjȁnmāra, D Mjȁnmāru, A Mjȁnmār, L u Mjȁnmāru / ù Mjanmāru, I Mjȁnmārom/ Mjȁnmārem
Mjanmárac, GA Mjanmárca, DL Mjanmárcu, V Mjànmārče, I Mjanmárcem; mn. NV Mjanmárci, G Mjànmārācā, DLI Mjanmárcima, A Mjanmárce
Mjànmārka, G Mjànmārkē, DL Mjànmārki, A Mjànmārku, V Mjànmārko, I Mjànmārkōm; mn. NAV Mjànmārke, G Mjànmārkā/Mjànmārkī, DLI Mjànmārkama
mjànmārskī
-
Mljet, Mljećanin, Mljećanka, mljetski
Mljȅt, G Mljȅta, D Mljȅtu, A Mljȅt, L nà Mljetu / na Mljȅtu, I Mljȅtom
Mljȅćanin, GA Mljȅćanina, DL Mljȅćaninu, V Mljȅćanine, I Mljȅćaninom; mn. NV Mljȅćani, G Mljȅćānā, DLI Mljȅćanima, A Mljȅćane
Mljȅćānka, G Mljȅćānkē, DL Mljȅćānki, A Mljȅćānku, V Mljȅćānko, I Mljȅćānkōm; mn. NAV Mljȅćānke, G Mljȅćānkā/Mljȅćānkī, DLI Mljȅćānkama
mljȅtskī
Napomena: U mjesnoj je uporabi ženski etnik Mljećka.
-
Moldavija, Moldavac, Moldavka, moldavski
Mòldāvija, G Mòldāvijē, D Mòldāviji, A Mòldāviju, L u Mòldāviji, I Mòldāvijōm
Moldávac, GA Moldávca, DL Moldávcu, V Mòldāvče, I Moldávcem; mn. NV Moldávci, G Mòldāvācā, DLI Moldávcima, A Moldávce
Mòldāvka, G Mòldāvkē, DL Mòldāvki, A Mòldāvku, V Mòldāvko, I Mòldāvkōm; mn. NAV Mòldāvke, G Mòldāvkā/Mòldāvkī, DLI Mòldāvkama
mòldāvskī
Napomena: U hrvatskim je vrelima raširen i lik Moldova, no kako inačice s osnovom Moldav- (npr. Moldavska) imaju dugu tradiciju u hrvatskome jeziku, prednost se daje prihvaćenomu imenu Moldavija.
-
Molize, Moližanin, Moližanka, moliški
Mòlīze, G Mòlīzea, D Mòlīzeu, A Mòlīze, L u Mòlīzeu, I Mòlīzeom
Molížanin, GA Molížanina, DL Molížaninu, V Molížanine, I Molížaninom; mn. NV Molížani, G Molížānā, DLI Molížanima, A Molížane
Molížānka, G Molížānkē, DL Molížānki, A Molížānku, V Molížānko, I Molížānkōm; mn. NAV Molížānke, G Molížānkā/Molížānkī, DLI Molížānkama
mòlīškī
Napomena: Neki jezikoslovci, poput Petra Šimunovića, lik Molize smatraju množinskim (usp. lokativ u Molizama).
-
Mongolija, Mongol, Mongolka, mongolski
Mòngōlija, G Mòngōlijē, D Mòngōliji, A Mòngōliju, L u Mòngōliji, I Mòngōlijōm
Mòngōl, GA Mongóla, D Mongólu, V Mȍngōle, I Mongólima; mn. NV Mongóli, G Mongólā, DLI Mongólima, A Mongóle
Mòngōlka, G Mòngōlkē, DL Mòngōlki, A Mòngōlku, V Mòngōlko, I Mòngōlkōm; mn. NAV Mòngōlke, G Mòngōlkā/Mòngōlkī, DLI Mòngōlkama
mòngōlskī
-
Moskva, Moskovljanin, Moskovljanka, moskovski
Mȍskva, G Mȍskvē, D Mȍskvi, A Mȍskvu, L u Mȍskvi / ù Moskvi, I Mȍskvōm
Mȍskovljanin, GA Mȍskovljanina, DL Mȍskovljaninu, V Mȍskovljanine, I Mȍskovljaninom; mn. NV Mȍskovljani, G Mȍskovljānā, DLI Mȍskovljanima, A Mȍskovljane
Mȍskovljānka, G Mȍskovljānkē, DL Mȍskovljānki, A Mȍskovljānku, V Mȍskovljānko, I Mȍskovljānkōm; mn. NAV Mȍskovljānke, G Mȍskovljānkā/Mȍskovljānkī, DLI Mȍskovljānkama
mȍskovskī
Napomena: Na područjima pod osmanlijskom vladavinom etnik Moskov (< tur. Moskof 'Moskva') označivao je Rusa (usp. hrvatsko prezime Moškov u Špiljarima u Boki kotorskoj).
-
Mostar, Mostarac, Mostarka, mostarski
Mòstār, G Mostára, D Mostáru, A Mòstār, L u Mostáru, I Mostárom/Mostárem
Mostárac, GA Mostárca, DL Mostárcu, V Mòstārče, I Mostárcem; mn. NV Mostárci, G Mòstārācā, DLI Mostárcima, A Mostárce
Mòstārka, G Mòstārkē, DL Mòstārki, A Mòstārku, V Mòstārko, I Mòstārkōm; mn. NAV Mòstārke, G Mòstārkā/Mòstārkī, DLI Mòstārkama
mòstārskī
Napomena: U prezimenskome se fondu odrazio povijesni etnik Mostarlija.
-
Mozambik, Mozambičanin, Mozambičanka, mozambički
Mozàmbik, G Mozàmbika, D Mozàmbiku, A Mozàmbik, L u Mozàmbiku, I Mozàmbikom
Mozàmbičanin, GA Mozàmbičanina, DL Mozàmbičaninu, V Mozàmbičanine, I Mozàmbičaninom; mn. NV Mozàmbičani, G Mozàmbičānā, DLI Mozàmbičanima, A Mozàmbičane
Mozàmbičānka, G Mozàmbičānkē, DL Mozàmbičānki, A Mozàmbičānku, V Mozàmbičānko, I Mozàmbičānkōm; mn. NAV Mozàmbičānke, G Mozàmbičānkā/Mozàmbičānkī, DLI Mozàmbičānkama
mozàmbičkī
-
München, Minhenac, Minhenka, minhenski
München, G Münchena, D Münchenu, A München, L u Münchenu, I Münchenom
Minhénac, GA Minhénca, DL Minhéncu, V Mìnhēnče, I Minhéncem; mn. NV Minhénci, G Mìnhēnācā, DLI Minhéncima, A Minhénce
Mìnhēnka, G Mìnhēnkē, DL Mìnhēnki, A Mìnhēnku, V Mìnhēnko, I Mìnhēnkōm; mn. NAV Mìnhēnke, G Mìnhēnkā/Mìnhēnkī, DLI Mìnhēnkama
mìnhēnskī
Napomena: Povijesni je hrvatski egzonim Monakov. Bio je u službenoj uporabi tijekom austrougarske vladavine.
-
Našice, Našičanin, Našičanka, našički
Nȁšice, G Nȁšīcā, DI Nȁšicama, L u Nȁšicama / ù Našicama
Nȁšičanin, GA Nȁšičanina, DL Nȁšičaninu, V Nȁšičanine, I Nȁšičaninom; mn. NV Nȁšičani, G Nȁšičānā, DLI Nȁšičanima, A Nȁšičane
Nȁšičānka, G Nȁšičānkē, DL Nȁšičānki, A Nȁšičānku, V Nȁšičānko, I Nȁšičānkōm; mn. NAV Nȁšičānke, G Nȁšičānkā/Nȁšičānkī, DLI Nȁšičānkama
nȁšičkī
Napomena: Mjesni je muški etnik Našičan.
-
Nepal, Nepalac, Nepalka, nepalski
Nèpāl, G Nepála, D Nepálu, A Nèpāl, L u Nepálu, I Nepálom
Nepálac, GA Nepálca, DL Nepálcu, V Nèpālče, I Nepálcem; mn. NV Nepálci, G Nèpālācā, DLI Nepálcima, A Nepálce
Nèpālka, G Nèpālkē, DL Nèpālki, A Nèpālku, V Nèpālko, I Nèpālkōm; mn. NAV Nèpālke, G Nèpālkā/Nèpālkī, DLI Nèpālkama
nèpālskī
-
Neretvanska krajina, Neretvanin, Neretvanka, neretvanski
Nerètvanskā krȁjina, G Nerètvanskē krȁjinē, D Nerètvanskōj krȁjini, A Nerètvanskū krȁjinu, L u Nerètvanskōj krȁjini, I Nerètvanskōm krȁjinōm
Nerètvanin, GA Nerètvanina, DL Nerètvaninu, V Nerètvanine, I Nerètvaninom; mn. NV Nerètvani, G Nerètvānā, DLI Nerètvanima, A Nerètvane
Nerètvānka, G Nerètvānkē, DL Nerètvānki, A Nerètvānku, V Nerètvānko, I Nerètvānkōm; mn. NAV Nerètvānke, G Nerètvānkā/Nerètvānkī, DLI Nerètvānkama
nerètvanskī
Napomena: U mjesnoj su uporabi horonimi Neretva, Donja Neretva, Dolina Neretve i Neretvanska dolina. Povjesničari i zemljopisci upotrebljavaju i imena Hrvatsko poneretvlje, Delta Neretve, Donjoneretvanska delta, Donjoneretvanski kraj i Donje poneretavlje. U nekim se priručnicima navode etnici Neretljanin i Neretljanka te ktetik neretljanski. Njih je prvi upotrijebio Đuro Daničić te nisu potvrđeni u ranijim povijesnim vrelima niti su ikad bili u mjesnoj uporabi. Uz gore navedene standardnojezične etnike i ktetik (potvrđene od XVIII. stoljeća u djelima samih Neretvana) u povijesnim su vrelima zabilježeni etnici Nerenćanin (XVIII. stoljeće) i Neretvanac (XIX. stoljeće; u hipokorističnome je značenju i danas u mjesnoj uporabi) te ktetik neretavski (1492.). Na Pelješcu su terenski potvrđeni etnici Neretavac i Neretavka, a u prezimenskome je fondu okamenjen muški etnik Neretljak.
-
Neum, Neumljanin, Neumljanka, neumski
Nèum, G Nèuma, D Nèumu, A Nèum, L u Nèumu, I Nèumom
Nèumljanin, GA Nèumljanina, DL Nèumljaninu, V Nèumljanine, I Nèumljaninom; mn. NV Nèumljani, G Nèumljānā, DLI Nèumljanima, A Nèumljane
Nèumljānka, G Nèumljānkē, DL Nèumljānki, A Nèumljānku, V Nèumljānko, I Nèumljānkōm; mn. NAV Nèumljānke, G Nèumljānkā/Nèumljānkī, DLI Nèumljānkama
nèumskī
-
New York, Njujorčanin, Njujorčanka, njujorški
New York, G New Yorka, D New Yorku, A New York, L u New Yorku, I New Yorkom
Njȕjōrčanin, GA Njȕjōrčanina, DL Njȕjōrčaninu, V Njȕjōrčanine, I Njȕjōrčaninom; mn. NV Njȕjōrčani, G Njȕjōrčānā, DLI Njȕjōrčanima, A Njȕjōrčane
Njȕjōrčānka, G Njȕjōrčānkē, DL Njȕjōrčānki, A Njȕjōrčānku, V Njȕjōrčānko, I Njȕjōrčānkōm; mn. NAV Njȕjōrčānke, G Njȕjōrčānkā/Njȕjōrčānkī, DLI Njȕjōrčānkama
njȕjōrškī
Napomena: U južnim su hrvatskim krajevima potvrđeni mjesni egzonimi Navijork i Navijorka.
-
Niger, Nigerac, Nigerka, nigerski
Nìger, G Nìgera, D Nìgeru, A Nìger, L u Nìgeru, I Nìgerom
Nìgerac, GA Nìgērca, DL Nìgērcu, V Nìgērče, I Nìgērcem; mn. NV Nìgērci, G Nìgerācā, DLI Nìgērcima, A Nìgērce
Nìgērka, G Nìgērkē, DL Nìgērki, A Nìgērku, V Nìgērko, I Nìgērkōm; mn. NAV Nìgērke, G Nìgērkā/Nìgērkī, DLI Nìgērkama
nìgērskī
-
Nigerija, Nigerijac, Nigerijka, nigerijski
Nìgērija, G Nìgērijē, D Nìgēriji, A Nìgēriju, L u Nìgēriji, I Nìgērijōm
Nigeríjac, GA Nigeríjca, DL Nigeríjcu, V Nìgērījče, I Nigeríjcem; mn. NV Nigeríjci, G Nìgērījācā, DLI Nigeríjcima, A Nigeríjce
Nìgērījka, G Nìgērījkē, DL Nìgērījki, A Nìgērījku, V Nìgērījko, I Nìgērījkōm; mn. NAV Nìgērījke, G Nìgērījkā/Nìgērījkī, DLI Nìgērījkama
nìgērījskī
-
Nizozemska, Nizozemac, Nizozemka, nizozemski
Nȉzozemskā, G Nȉzozemskē, D Nȉzozemskōj, A Nȉzozemskū, L u Nȉzozemskōj / ù Nizozemskōj, I Nȉzozemskōm
Nizozémac, GA Nizozémca, DL Nizozémcu, V Nȉzozēmče, I Nizozémcem; mn. NV Nizozémci, G Nizòzēmācā, DLI Nizozémcima, A Nizozémce
Nizòzēmka, G Nizòzēmkē, DL Nizòzēmki, A Nizòzēmku, V Nizòzēmko, I Nizòzēmkōm; mn. NAV Nizòzēmke, G Nizòzēmkā/Nizòzēmkī, DLI Nizòzēmkama
nizòzēmskī
-
Norveška, Norvežanin, Norvežanka, norveški
Nòrveškā, G Nòrveškē, D Nòrveškōj, A Nòrveškū, L u Nòrveškōj, I Nòrveškōm
Norvéžanin, GA Norvéžanina, DL Norvéžaninu, V Norvéžanine, I Norvéžaninom; mn. NV Norvéžani, G Norvéžānā, DLI Norvéžanima, A Norvéžane
Norvéžānka, G Norvéžānkē, DL Norvéžānki, A Norvéžānku, V Norvéžānko, I Norvéžānkōm; mn. NAV Norvéžānke, G Norvéžānkā/Norvéžānkī, DLI Norvéžānkama
nòrveškī
-
Nova Gradiška, Novogradiščanin, Novogradiščanka, novogradiški
Nȍvā Gràdiška, G Nȍvē Gràdiškē, D Nȍvōj Gràdiški, A Nȍvū Gràdišku, L u Nȍvōj Gràdiški/ ù Novōj Gràdiški, I Nȍvōm Gràdiškōm
Novogràdiščanin, GA Novogràdiščanina, DL Novogràdiščaninu, V Novogràdiščanine, I Novogràdiščaninom; mn. NV Novogràdiščani, G Novogràdiščānā, DLI Novogràdiščanima, A Novogràdiščane
Novogràdiščānka, G Novogràdiščānkē, DL Novogràdiščānki, A Novogràdiščānku, V Novogràdiščānko, I Novogràdiščānkōm; mn. NAV Novogràdiščānke, G Novogràdiščānkā/Novogràdiščānkī, DLI Novogràdiščānkama
novogràdiškī
Napomena: Mjesni je muški etnik Novogradiščan.
-
Novi Zeland, Novozelanđanin, Novozelanđanka, novozelandski
Nȍvī Zèlānd, G Nȍvōg(a) Zèlānda, D Nȍvōm(u) Zèlāndu, A Nȍvī Zèlānd, L na/u Nȍvōm(e) Zèlāndu / nà/ù Novōm(e) Zèlāndu, I Nȍvīm Zèlāndom
Novozelánđanin, GA Novozelánđanina, DL Novozelánđaninu, V Novozelánđanine, I Novozelánđaninom; mn. NV Novozelánđani, G Novozelánđānā, DLI Novozelánđanima, A Novozelánđane
Novozelánđānka, G Novozelánđānkē, DL Novozelánđānki, A Novozelánđānku, V Novozelánđānko, I Novozelánđānkōm; mn. NAV Novozelánđānke, G Novozelánđānkā/Novozelánđānkī, DLI Novozelánđānkama
novozèlāndskī
Napomena: U Makarskome primorju, odakle potječe najviše hrvatskih iseljenika na Novome Zelandu, u uporabi je područni egzonim Nova Zelandija.
-
Novska, Novljanin, Novljanka, novljanski
Nȍvskā, G Nȍvskē, D Nȍvskōj, A Nȍvskū, L u Nȍvskōj / ù Novskōj, I Nȍvskōm
Nȍvljanin, GA Nȍvljanina, DL Nȍvljaninu, V Nȍvljanine, I Nȍvljaninom; mn. NV Nȍvljani, G Nȍvljānā, DLI Nȍvljanima, A Nȍvljane
Nȍvljānka, G Nȍvljānkē, DL Nȍvljānki, A Nȍvljānku, V Nȍvljānko, I Nȍvljānkōm; mn. NAV Nȍvljānke, G Nȍvljānkā/Nȍvljānkī, DLI Nȍvljānkama
nȍvljanskī
Napomena: Mjesni je muški etnik Novljan.
-
Njemačka, Nijemac, Njemica, njemački
Njèmačkā, G Njèmačkē, D Njèmačkōj, A Njèmačkū, L u Njèmačkōj, I Njèmačkōm
Nijémac, GA Nijémca, DL Nijémcu, V Nijȇmče, I Nijémcem; mn. NV Nijémci, G Nijȇmācā, DLI Nijémcima, A Nizozémce
Njèmica, G Njèmicē, DL Njèmici, A Njèmicu, V Njèmice, I Njèmicōm; mn. NAV Njèmice, G Njèmīcā, DLI Njèmicama
njèmačkī
Napomena: U povijesnim su vrelima rijetko potvrđeni i ženski etnonimi Njemčica, Njemkinja i Njemkinjica. Ujedno su se u prezimenskome fondu očuvali i različiti mjesni etnonimi (npr. Nemec i Nimac).
-
Ogulin, Ogulinac, Ogulinka, ogulinski
Ȍgulīn, G Ȍgulīna, D Ȍgulīnu, A Ȍgulīn, L u Ȍgulīnu / ù Ogulīnu, I Ȍgulīnom
Ogulínac, GA Ogulínca, DL Ogulíncu, V Ȍgulīnče, I Ogulíncem; mn. NV Ogulínci, G Ogùlīnācā, DLI Ogulíncima, A Ogulínce
Ogùlīnka, G Ogùlīnkē, DL Ogùlīnki, A Ogùlīnku, V Ogùlīnko, I Ogùlīnkōm; mn. NAV Ogùlīnke, G Ogùlīnkā/Ogùlīnkī, DLI Ogùlīnkama
ȍgulīnskī
-
Omiš, Omišanin, Omišanka, omiški
Òmīš, G Omíša, D Omíšu, A Òmīš, L u Omíšu, I Omíšem
Omíšanin, GA Omíšanina, DL Omíšaninu, V Omíšanine, I Omíšaninom; mn. NV Omíšani, G Omíšānā, DLI Omíšanima, A Omíšane
Omíšānka, G Omíšānkē, DL Omíšānki, A Omíšānku, V Omíšānko, I Omíšānkōm; mn. NAV Omíšānke, G Omíšānkā/Omíšānkī, DLI Omíšānkama
òmīškī
Napomena: Mjesni je ženski etnik Omiška. Na srednjodalmatinskim otocima zabilježen je i etnik Omišanac.
-
Opatija, Opatijac, Opatijka, opatijski
Opàtija, G Opàtijē, D Opàtiji, A Opàtiju, L u Opàtiji, I Opàtijōm
Opatíjac, GA Opatíjca, DL Opatíjcu, V Opàtījče, I Opatíjcem; mn. NV Opatíjci, G Opàtījācā, DLI Opatíjcima, A Opatíjce
Opàtījka, G Opàtījkē, DL Opàtījki, A Opàtījku, V Opàtījko, I Opàtījkōm; mn. NAV Opàtījke, G Opàtījkā/Opàtījkī, DLI Opàtījkama
opàtījskī
-
Opuzen, Opuzenac, Opuzenka, opuzenski
Òpuzen, G Òpuzena, D Òpuzenu, A Òpuzen, L u Òpuzenu, I Òpuzenom
Opuzénac, GA Opuzénca, DL Opuzéncu, V Òpuzēnče, I Opuzéncem; mn. NV Opuzénci, G Opùzēnācā, DLI Opuzéncima, A Opuzénce
Òpuzēnka, G Òpuzēnkē, DL Òpuzēnki, A Òpuzēnku, V Òpuzēnko, I Òpuzēnkōm; mn. NAV Òpuzēnke, G Òpuzēnkā/Òpuzēnkī, DLI Òpuzēnkama
òpuzenskī
Napomena: U sjeveroistočnome dijelu Neretvanske krajine ime se naselja izgovara Opuzin.
-
Osijek, Osječanin, Osječanka, osječki
Ȍsijēk, G Ȍsijēka, D Ȍsijēku, A Ȍsijēk, L u Ȍsijēku / ù Osijēku, I Ȍsijēkom
Ȍsječanin, GA Ȍsječanina, DL Ȍsječaninu, V Ȍsječanine, I Ȍsječaninom; mn. NV Ȍsječani, G Ȍsječānā, DLI Ȍsječanima, A Ȍsječane
Ȍsječānka, G Ȍsječānkē, DL Ȍsječānki, A Ȍsječānku, V Ȍsječānko, I Ȍsječānkōm; mn. NAV Ȍsječānke, G Ȍsječānkā/Ȍsječānkī, DLI Ȍsječānkama
ȍsječkī
Napomena: U mjesnoj su uporabi i etnici Eseker i Esekerica te ktetik esekerski nastali prema njemačkome liku Essek.
-
Osojnik, Osojničanin, Osojničanka, osojnički
Òsōjnīk, G Òsōjnīka, D Òsōjnīku, A Òsōjnīk, L u Òsōjnīku, I Òsōjnīkom
Òsōjničanin, GA Òsōjničanina, DL Òsōjničaninu, V Òsōjničanine, I Òsōjničaninom; mn. NV Òsōjničani, G Òsōjničānā, DLI Òsōjničanima, A Òsōjničane
Òsōjničānka, G Òsōjničānkē, DL Òsōjničānki, A Òsōjničānku, V Òsōjničānko, I Òsōjničānkōm; mn. NAV Òsōjničānke, G Òsōjničānkā/Òsōjničānkī, DLI Òsōjničānkama
òsōjničkī
Napomena: Mjesni su etnici Sočanin i Salačka, a ktetici sočanski i salački.
-
Otočac, Otočanin, Otočanka, otočački
Otòčac, G Otòčca, D Otòčcu, A Otòčac, L u Otòčcu, I Otòčcem
Òtočanin, GA Òtočanina, DL Òtočaninu, V Òtočanine, I Òtočaninom; mn. NV Òtočani, G Òtočānā, DLI Òtočanima, A Òtočane
Òtočānka, G Òtočānkē, DL Òtočānki, A Òtočānku, V Òtočānko, I Òtočānkōm; mn. NAV Òtočānke, G Òtočānkā/Òtočānkī, DLI Òtočānkama
otòčačkī
Napomena: Potvrđen je i ženski etnik Otočkinja. Mjesni je ktetik otočki, no budući da u Hrvatskoj postoji devet naselja koja nose ime Otok, čiji ktetik glasi otočki, u jezičnim se priručnicima kao standardnojezični navodi ktetik otočački (usp. gračački i gradačački od Gračac i Gradačac).
-
Pag, Pažanin, Pažanka, paški
Pȃg, G Pága, D Págu, A Pȃg, L u/na Págu, I Págom
Pážanin, GA Pážanina, DL Pážaninu, V Pážanine, I Pážaninom; mn. NV Pážani, G Pážānā, DLI Pážanima, A Pážane
Pážānka, G Pážānkē, DL Pážānki, A Pážānku, V Pážānko, I Pážānkōm; mn. NAV Pážānke, G Pážānkā/Pážānkī, DLI Pážānkama
pȃškī
Napomena: Kad se misli na otok, lokativ dolazi isključivo uz prijedlog na, a kad se misli na istoimeno naselje, isključivo uz prijedlog u. Mjesni je ženski etnik Paškinja.
-
Pakistan, Pakistanac, Pakistanka, pakistanski
Pȁkistān, G Pȁkistāna, D Pȁkistānu, A Pȁkistān, L u Pȁkistānu / ù Pakistānu, I Pȁkistānom
Pakistánac, GA Pakistánca, DL Pakistáncu, V Pȁkistānče, I Pakistáncem; mn. NV Pakistánci, G Pakìstānācā, DLI Pakistáncima, A Pakistánce
Pakìstānka, G Pakìstānkē, DL Pakìstānki, A Pakìstānku, V Pakìstānko, I Pakìstānkōm; mn. NAV Pakìstānke, G Pakìstānkā/Pakìstānkī, DLI Pakìstānkama
pȁkistānskī
-
Pakrac, Pakračanin, Pakračanka, pakrački
Pȁkrac, G Pȁkraca, D Pȁkracu, A Pȁkrac, L u Pȁkracu / ù Pakracu, I Pȁkracem
Pȁkračanin, GA Pȁkračanina, DL Pȁkračaninu, V Pȁkračanine, I Pȁkračaninom; mn. NV Pȁkračani, G Pȁkračānā, DLI Pȁkračanima, A Pȁkračane
Pȁkračānka, G Pȁkračānkē, DL Pȁkračānki, A Pȁkračānku, V Pȁkračānko, I Pȁkračānkōm; mn. NAV Pȁkračānke, G Pȁkračānkā/Pȁkračānkī, DLI Pȁkračānkama
pȁkračkī
Napomena: Mjesni je muški etnik Pakračan.
-
Pariz, Parižanin, Parižanka, pariški
Pàrīz, G Paríza, D Parízu, A Pàrīz, L u Parízu, I Parízom
Parížanin, GA Parížanina, DL Parížaninu, V Parížanine, I Parížaninom; mn. NV Parížani, G Parížānā, DLI Parížanima, A Parížane
Parížānka, G Parížānkē, DL Parížānki, A Parížānku, V Parížānko, I Parížānkōm; mn. NAV Parížānke, G Parížānkā/Parížānkī, DLI Parížānkama
pàrīškī
Napomena: U djelima fra Matije Divkovića zabilježen je egzonim Pariž, a Jakov Mikalja i Ivan Belostenec upotrebljavaju egzonim Paridži.
-
Pečuh, Pečušanin/Pečujac, Pečušanka/Pečujka, pečuški/pečujski
Pèčuh, G Pèčuha, D Pèčuhu, A Pèčuh, L u Pèčuhu, I Pèčuhom
Pèčušanin/Pèčujac, GA Pèčušanina/Pèčūjca, DL Pèčušaninu/Pèčūjcu, V Pèčušanine/Pèčūjče, I Pèčušaninom/Pèčūjcem; mn. NV Pèčušani/Pèčūjci, G Pèčušānā/Pèčujācā, DLI Pèčušanima/Pèčūjcima, A Pèčušane/Pèčūjce
Pèčušānka/Pèčūjka, G Pèčušānkē/Pèčūjkē, DL Pèčušānki/Pèčūjki, A Pèčušānku/Pèčūjku, V Pèčušānko/Pèčūjko, I Pèčušānkōm/Pèčūjkōm; mn. NAV Pèčušānkē/Pèčūjke, G Pèčušānkā/Pèčušānkī/Pèčūjkā/Pè
čūjkī, DLI Pèčušānkama/Pèčūjkama pèčuškī/pèčujskī
Napomena: Mjesni su etnici i ktetik najčešće tvoreni prema dijalektnome liku Pečuj. Iz njega se izvode etnici Pečujac, Pečujka i Pečujkinja te ktetik pečujski. Podravski Hrvati grad uglavnom nazivaju Pečuv, pa su mjesno potvrđeni etnici Pečuvac, Pečuvčanin, Pečuvka i Pečuvkinja te ktetik pečuvski. Etnici se Pečušanin i Pečušanka te ktetik pečuški izvode od lika Pečuh te su ovjereni i u mjesnim hrvatskim govorima.
-
Peking, Pekinžanin, Pekinžanka, pekinški
Pèkīng, G Pèkīnga, D Pèkīngu, A Pèkīng, L u Pèkīngu, I Pèkīngom
Pèkīnžanin, GA Pèkīnžanina, DL Pèkīnžaninu, V Pèkīnžanine, I Pèkīnžaninom; mn. NV Pèkīnžani, G Pèkīnžānā, DLI Pèkīnžanima, A Pèkīnžane
Pèkīnžānka, G Pèkīnžānkē, DL Pèkīnžānki, A Pèkīnžānku, V Pèkīnžānko, I Pèkīnžānkōm; mn. NAV Pèkīnžānke, G Pèkīnžānkā/Pèkīnžānkī, DLI Pèkīnžānkama
pèkīnškī
Napomena: Katkad se u diplomatske svrhe upotrebljava lik Beijing, koji je 1979. odobrila Međunarodna organizacija za normizaciju, ali on ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku.
-
Pelješac, Pelješčanin, Pelješčanka, pelješki
Pèlješac, G Pèlješca, D Pèlješcu, A Pèlješac, L na Pèlješcu, I Pèlješcem
Pèlješčanin, GA Pèlješčanina, DL Pèlješčaninu, V Pèlješčanine, I Pèlješčaninom; mn. NV Pèlješčani, G Pèlješčānā, DLI Pèlješčanima, A Pèlješčane
Pèlješčānka, G Pèlješčānkē, DL Pèlješčānki, A Pèlješčānku, V Pèlješčānko, I Pèlješčānkōm; mn. NAV Pèlješčānke, G Pèlješčānkā/Pèlješčānkī, DLI Pèlješčānkama
pèlješkī
Napomena: Među pelješkim jekavcima mjesni je ženski etnik Pelješka. Među pelješkim ikavcima (čakavcima i štokavcima) prevladava lik Pelisac od kojega se tvoreni etnici Pelišanin i Peliška te ktetici peliški i pelički. Povijesno je ime poluotoka Stonski rat.
-
Peru, Peruanac, Peruanka, peruanski
Pèrū, G Perùa, D Perùu, A Pèrū, L u Perùu, I Perùom
Peruánac, GA Peruánca, DL Peruáncu, V Perùānče, I Peruáncem; mn. NV Peruánci, G Perùānācā, DLI Peruáncima, A Peruánce
Perùānka, G Perùānkē, DL Perùānki, A Perùānku, V Perùānko, I Perùānkōm; mn. NAV Perùānke, G Perùānkā/Perùānkī, DLI Perùānkama
perùānskī
-
Petrinja, Petrinjac, Petrinjka, petrinjski
Pètrinja, G Pètrinjē, D Pètrinji, A Pètrinju, L u Pètrinji, I Pètrinjōm
Petrínjac, GA Petrínjca, DL Petrínjcu, V Pètrīnjče, I Petrínjcem; mn. NV Petrínjci, G Pètrīnjācā, DLI Petrínjcima, A Petrínjce
Pètrīnjka, G Pètrīnjkē, DL Pètrīnjki, A Pètrīnjku, V Pètrīnjko, I Pètrīnjkōm; mn. NAV Pètrīnjke, G Pètrīnjkā/Pètrīnjkī, DLI Pètrīnjkama
pètrīnjskī
-
Petrovaradin, Petrovaradinac, Petrovaradinka, petrovaradinski
Petrovaràdīn, G Petrovaradína, D Petrovaradínu, A Petrovaràdīn, L u Petrovaradínu, I Petrovaradínom
Petrovaradínac, GA Petrovaradínca, DL Petrovaradíncu, V Pȅtrovaradīnče, I Petrovaradíncem; mn. NV Petrovaradínci, G Petrovaràdīnācā, DLI Petrovaradíncima, A Petrovaradínce
Petrovaràdīnka, G Petrovaràdīnkē, DL Petrovaràdīnki, A Petrovaràdīnku, V Petrovaràdīnko, I Petrovaràdīnkōm; mn. NAV Petrovaràdīnke, G Petrovaràdīnkā/Petrovaràdīnkī, DLI Petrovaràdīnkama
petrovaràdīnskī
-
Ploče, Pločanin, Pločanka, pločanski
Plȍče, G Plȏčā, DI Plȍčama, A Plȍče, L ù Pločama / u Plȍčama
Plȍčanin, GA Plȍčanina, DL Plȍčaninu, V Plȍčanine, I Plȍčaninom; mn. NV Plȍčani, G Plȍčānā, DLI Plȍčanima, A Plȍčane
Plȍčānka, G Plȍčānkē, DL Plȍčānki, A Plȍčānku, V Plȍčānko, I Plȍčānkōm; mn. NAV Plȍčānke, G Plȍčānkā/Plȍčānkī, DLI Plȍčānkama
plȍčanskī
Napomena: Stariji je mjesni lik Ploča. Potvrđen je od 1387. (spominje se luka Ploča) te još prevladava u okolici grada. Luka je na području grada tijekom francuske uprave početkom XIX. stoljeća nosila imena Porto Tolare i Port Royal, a tijekom austrijske Porto Tolero. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije preimenovana je u Aleksandrovo (po Aleksandru I. Karađorđeviću). Tijekom talijanske okupacije luka se ponovno nazivala Porto Tolero. Godine 1945. nakratko je vraćeno mjesno ime Ploča. Uz luku je nakon Drugoga svjetskog rata podignut grad koji je u dva navrata (1950. – 1954. i 1980. – 1990.) nosio ime Kardeljevo (po Edvardu Kardelju). Ime Ploče, koje je prevladavalo i za vrijeme SFR Jugoslavije (1954. – 1980.), konačno je oslužbenjeno 22. studenoga 1990.
-
Podravina, Podravac, Podravka, podravski
Pòdravina, G Pòdravinē, D Pòdravini, A Pòdravinu, L u Pòdravini, I Pòdravinōm
Pòdravac, GA Pòdrāvca, DL Pòdrāvcu, V Pòdrāvče, I Pòdrāvcem; mn. NV Pòdrāvci, G Pòdravācā, DLI Pòdrāvcima, A Pòdrāvce
Pòdrāvka, G Pòdrāvkē, DL Pòdrāvki, A Pòdrāvku, V Pòdrāvko, I Pòdrāvkōm; mn. NAV Pòdrāvke, G Pòdrāvkā/Pòdrāvkī, DLI Pòdrāvkama
pòdravskī
Napomena: Mjesni je kajkavski muški etnik Podravec.
-
Poljica, Poljičanin, Poljičanka, poljički
Poljíca, G Poljícā, DI Poljícima, A Poljíca, L u Poljícima
Poljíčanin, GA Poljíčanina, DL Poljíčaninu, V Poljíčanine, I Poljíčaninom; mn. NV Poljíčani, G Poljíčānā, DLI Poljíčanima, A Poljíčane
Poljíčānka, G Poljíčānkē, DL Poljíčānki, A Poljíčānku, V Poljíčānko, I Poljíčānkōm; mn. NAV Poljíčānke, G Poljíčānkā/Poljíčānkī, DLI Poljíčānkama
pòljīčkī
Napomena: Kad je riječ o području povijesne Poljičke republike, mjesni su muški etnici Pojičanin i Pojišanin, ženski etnik Pojička i Pojiška, a ktetici pojički i pojiški. Muški se mjesni etnik Pojičan odnosi na Poljica na Krku. Ženski se mjesni etnik Poljička odnosi na stanovnice Poljica kod Marine. Na srednjodalmatinskim otocima česti su nadimci Pojičonac i Povičonac koji su se nadijevali doseljenicima iz Poljičke republike. U Splitu je, pak, čest nadimak Pojišanac.
-
Poljska, Poljak, Poljakinja, poljski
Pòljskā, G Pòljskē, D Pòljskōj, A Pòljskū, L u Pòljskōj, I Pòljskōm
Pòljāk, GA Poljáka, DL Poljáku, V Pȍljāče, I Poljákom; mn. NV Poljáci, G Poljákā, DLI Poljácima, A Poljáke
Poljàkinja, G Poljàkinjē, DL Poljàkinji, A Poljàkinju, V Poljàkinjo, I Poljàkinjōm; mn. NAV Poljàkinje, G Poljàkīnjā, DLI Poljàkinjama
pòljskī
Napomena: Ktetik poljački potvrđen je prvi put u Gundulićevim djelima. U XVII. stoljeću u djelima Jurja Barakovića potvrđen je i povijesni ženski etnonim Poljačka. Među bosanskim je i slavonskim franjevcima u XVIII. stoljeću ujedno potvrđen povijesni egzonim Poljačka.
-
Popovo, Popovac, Popovka, popovski
Pòpovo, G Pòpova, D Pòpovu, A Pòpovo, L u Pòpovu, I Pòpovom
Pòpovac, GA Pòpōvca, DL Pòpōvcu, V Pòpōvče, I Pòpōvcem; mn. NV Pòpōvci, G Pòpovācā, DLI Pòpōvcima, A Pòpōvce
Pòpōvka, G Pòpōvkē, DL Pòpōvki, A Pòpōvku, V Pòpōvko, I Pòpōvkōm; mn. NAV Pòpōvke, G Pòpōvkā/Pòpōvkī, DLI Pòpōvkama
pòpovskī
Napomena: Popovo je predio u dubrovačkome zaleđu koji obuhvaća brdovite predjele s južne i sjeverne strane Popovskoga polja u istočnoj Hercegovini. Ime je Popovo polje u službenoj uporabi od 1878., ali nije potvrđeno u vrelima prije druge polovice XIX. stoljeća niti među domaćim stanovništvom. Etnik se Popovac odrazio u prezimenskome fondu ponajprije u Neretvanskoj krajini i istočnoj Hercegovini.
-
Poreč, Porečanin, Porečanka, porečki
Pòreč, G Pòreča, D Pòreču, A Pòreč, L u Pòreču, I Pòrečom
Pòrečanin, GA Pòrečanina, DL Pòrečaninu, V Pòrečanine, I Pòrečaninom; mn. NV Pòrečani, G Pòrečānā, DLI Pòrečanima, A Pòrečane
Pòrečānka, G Pòrečānkē, DL Pòrečānki, A Pòrečānku, V Pòrečānko, I Pòrečānkōm; mn. NAV Pòrečānke, G Pòrečānkā/Pòrečānkī, DLI Pòrečānkama
pòrečkī
Napomena: Mjesni je etnik Porečan.
-
Portugal, Portugalac, Portugalka, portugalski
Pȍrtugāl, G Pȍrtugāla, D Pȍrtugālu, A Pȍrtugāl, L u Pȍrtugālu / ù Portugālu, I Pȍrtugālom
Portugálac, GA Portugálca, DL Portugálcu, V Pȍrtugālče, I Portugálcem; mn. NV Portugálci, G Portùgālācā, DLI Portugálcima, A Portugálce
Portùgālka, G Portùgālkē, DL Portùgālki, A Portùgālku, V Portùgālko, I Portùgālkōm; mn. NAV Portùgālke, G Portùgālkā/Portùgālkī, DLI Portùgālkama
pȍrtugālskī
Napomena: Današnje su ime države i muški etnonim potvrđeni u djelima Šimuna Kožičića početkom XVI. stoljeća. U starijim su vrelima potvrđeni još i povijesni egzonimi Portogalo, Portugala i Portugao (XVII. stoljeće), Portogao (XVIII. stoljeće) te Portugalija i Portugalska (XIX. stoljeće). Ujedno su potvrđeni muški etnonimi Portogez i Portuges (XVII. stoljeće), Portoges (XVIII. stoljeće) i Portugez (XIX. stoljeće) te ženski etnonim Portugeskinja (XIX. stoljeće).
-
Požega, Požežanin, Požežanka, požeški
Pȍžega, G Pȍžegē, D Pȍžegi, A Pȍžegu, L u Pȍžegi / ù Požegi, I Pȍžegōm
Pȍžežanin, GA Pȍžežanina, DL Pȍžežaninu, V Pȍžežanine, I Pȍžežaninom; mn. NV Pȍžežani, G Pȍžežānā, DLI Pȍžežanima, A Pȍžežane
Pȍžežānka, G Pȍžežānkē, DL Pȍžežānki, A Pȍžežānku, V Pȍžežānko, I Pȍžežānkōm; mn. NAV Pȍžežānke, G Pȍžežānkā/Pȍžežānkī, DLI Pȍžežānkama
pȍžeškī
Napomena: Od 1929. do 1991. (s tim da je 1941. – 1945. bilo vraćeno ime Požega) grad se službeno nazivao Slavonska Požega kako bi se razlikovao od Požege u Srbiji, koja se neslužbeno nazivala Užičkom Požegom. Lokativ u Požegi zabilježen je u hrvatskim vrelima od XVI. stoljeća, a lokativ se u Požezi isključivo odnosi na Požegu u Srbiji. U mjesnoj je uporabi potvrđen i muški etnik Požežan.
-
Prag, Pražanin, Pražanka, praški
Prȁg, G Pràga, D Pràgu, A, L u Pràgu, I Pràgom
Prȁžanin, GA Prȁžanina, DL Prȁžaninu, V Prȁžanine, I Prȁžaninom; mn. NV Prȁžani, G Prȁžānā, DLI Prȁžanima, A Prȁžane
Prȁžānka, G Prȁžānkē, DL Prȁžānki, A Prȁžānku, V Prȁžānko, I Prȁžānkōm; mn. NAV Prȁžānke, G Prȁžānkā/Prȁžānkī, DLI Prȁžānkama
prȁškī
Napomena: Povijesni egzonim Praga potvrđen je od XVI. stoljeća te je bio u uporabi do sredine XVIII. stoljeća kad je potvrđen i muški etnik Praganin.
-
Prčanj, Prčanjanin, Prčanjanka, prčanjski
Pr̀čanj, G Pr̀čanja, D Pr̀čanju, A Pr̀čanj, L u Pr̀čanju, I Pr̀čanjem
Prčánjanin, GA Prčánjanina, DL Prčánjaninu, V Prčánjanine, I Prčánjaninom; mn. NV Prčánjani, G Prčánjānā, DLI Prčánjanima, A Prčánjane
Pr̀čānjka, G Pr̀čānjkē, DL Pr̀čānjki, A Pr̀čānjku, V Pr̀čānjko, I Pr̀čānjkōm; mn. NAV Pr̀čānjke, G Pr̀čānjkā/Pr̀čānjkī, DLI Pr̀čānjkama
pr̀čanjskī
Napomena: Mjesni je muški etnik Prčanjot.
-
Pučišća, Pučišćanin, Pučišćanka, pučiški
Pùčīšća, G Pȕčīšćā, DI Pùčīšćima, A Pùčīšća, L u Pùčīšćima
Pùčišćanin, GA Pùčišćanina, DL Pùčišćaninu, V Pùčišćanine, I Pùčišćaninom; mn. NV Pùčišćani, G Pùčišćānā, DLI Pùčišćanima, A Pùčišćane
Pùčišćānka, G Pùčišćānkē, DL Pùčišćānki, A Pùčišćānku, V Pùčišćānko, I Pùčišćānkōm; mn. NAV Pùčišćānke, G Pùčišćānkā/Pùčišćānkī, DLI Pùčišćānkama
pùčiškī
Napomena: Mjesni je ženski etnik Pučiška.
-
Pula, Puljanin, Puljanka, pulski
Pȗla, G Pȗlē, D Pȗli, A Pȗlu, L u Pȗli / ù Pūli, I Pȗlōm
Púljanin, GA Púljanina, DL Púljaninu, V Púljanine, I Púljaninom; mn. NV Púljani, G Púljānā, DLI Púljanima, A Púljane
Púljānka, G Púljānkē, DL Púljānki, A Púljānku, V Púljānko, I Púljānkōm; mn. NAV Púljānke, G Púljānkā/Púljānkī, DLI Púljānkama
pȗlskī
Napomena: Starije je hrvatsko ime grada Pulj. Mjesni su etnici Puležan i Puležanka, a ktetik puležanski.
-
Rab, Rabljanin, Rabljanka, rapski
Rȁb, G Rȁba, D Rȁbu, A Rȁb, L u/na Rȁbu / nà/ù Rabu, I Rábom
Rȁbljanin, GA Rȁbljanina, DL Rȁbljaninu, V Rȁbljanine, I Rȁbljaninom; mn. NV Rȁbljani, G Rȁbljānā, DLI Rȁbljanima, A Rȁbljane
Rȁbljānka, G Rȁbljānkē, DL Rȁbljānki, A Rȁbljānku, V Rȁbljānko, I Rȁbljānkōm; mn. NAV Rȁbljānke, G Rȁbljānkā/Rȁbljānkī, DLI Rȁbljānkama
rȁpskī
Napomena: Kad se misli na otok, lokativ dolazi isključivo uz prijedlog na, a kad se misli na istoimeno naselje, isključivo uz prijedlog u.
-
Rama, Ramljak, Ramljanka, ramski
Rȁma, G Rȁmē, D Rȁmi, A Rȁmu, L ù Rami / u Rȁmi, I Rȁmōm
Rȁmljāk, GA Rȁmljāka, DL Rȁmljāku, V Rȁmljāče, I Rȁmljākom; mn. NV Rȁmljāci, G Rȁmljākā, DLI Rȁmljācima, A Rȁmljāke
Rȁmljānka, G Rȁmljānkē, DL Rȁmljānki, A Rȁmljānku, V Rȁmljānko, I Rȁmljānkōm; mn. NAV Rȁmljānke, G Rȁmljānkā/Rȁmljānkī, DLI Rȁmljānkama
rȁmskī
Napomena: Etnik se Ramljak odrazio u hrvatskome prezimenskom fondu osobito u središnjoj Bosni, zapadnoj Hercegovini, Drniškoj krajini i Srijemu.
-
Ravni kotari, (Ravno)kotarac, (Ravno)kotarka, (ravno)kotarski
Rȃvnī kotári, G Rȃvnīh kotárā, DI Rȃvnīm kotárima, A Rȃvnī kotári, L u Rȃvnīm kotárima / ù Rāvnīm kotárima
(Ravno)kotárac, GA (Ravno)kotárca, DL (Ravno)kotárcu, V (Ravno)kòtārče, I (Ravno)kotárcem; mn. NV (Ravno)kotárci, G (Ravno)kòtārācā, DLI (Ravno)kotárcima, A (Ravno)kotárce
(Ravno)kòtārka, G (Ravno)kòtārkē, DL (Ravno)kòtārki, A (Ravno)kòtārku, V (Ravno)kòtārko, I (Ravno)kòtārkōm; mn. NAV (Ravno)kòtārke, G (Ravno)kòtārkā/(Ravno)kòtārkī, DLI (Ravno)kòtārkama
(ravno)kòtārskī
-
Ravno, Ravnjanin, Ravanjka, ravanjski
Rȃvnō, G Rȃvnōg(a), D Rȃvnōm(u), A Rȃvnō, L ù Rāvnōm(e) / u Rȃvnōm(e), I Rȃvnīm
Rávnjanin, GA Rávnjanina, DL Rávnjaninu, V Rávnjanine, I Rávnjaninom; mn. NV Rávnjani, G Rávnjānā, DLI Rávnjanima, A Rávnjane
Ràvānjka, G Ràvānjkē, DL Ràvānjki, A Ràvānjku, V Ràvānjko, I Ràvānjkōm; mn. NAV Ràvānjke, G Ràvānjkā/Ràvānjkī, DLI Ràvānjkama
ràvānjskī
Napomena: Povijesni je muški etnik Ravnjak. Naselje se u nekim dokumentima nazivalo i Ramno, a tako ga i danas nazivaju stanovnici nekih okolnih naselja.
-
Rijeka, Riječanin, Riječanka, riječki
Rijéka, G Rijékē, D Rijéci, A Rijéku, L u/na Rijéci, I Rijékōm
Rijéčanin, GA Rijéčanina, DL Rijéčaninu, V Rijéčanine, I Rijéčaninom; mn. NV Rijéčani, G Rijéčānā, DLI Rijéčanima, A Rijéčane
Rijéčānka, G Rijéčānkē, DL Rijéčānki, A Rijéčānku, V Rijéčānko, I Rijéčānkōm; mn. NAV Rijéčānke, G Rijéčānkā/Rijéčānkī, DLI Rijéčānkama
rijȇčkī
Napomena: U povijesnim su vrelima potvrđena imena Reka, Rika i Rika Svetoga Vida. Čakavci u gradu i okolici grad nazivaju Reka i Rika, od čega se izvode mjesni muški etnici Rečan i Ričan, ženski etnici Rečanka i Ričanka te ktetici rečki i rički. Iz talijanskoga se imena Fiume izvode etnici Fijuman i Fijumanka te ktetik fijumanski.
-
Rim, Rimljanin, Rimljanka, rimski
Rȋm, G Ríma, D Rímu, A Rȋm, L u Rímu, I Rímom
Rímljanin, GA Rímljanina, DL Rímljaninu, V Rímljanine, I Rímljaninom; mn. NV Rímljani, G Rímljānā, DLI Rímljanima, A Rímljane
Rímljānka, G Rímljānkē, DL Rímljānki, A Rímljānku, V Rímljānko, I Rímljānkōm; mn. NAV Rímljānke, G Rímljānkā/Rímljānkī, DLI Rímljānkama
rȋmskī
Napomena: Etnici Rimljanin i Rimljanka odnose se i na stanovnike Rimskoga Carstva. U starijim su razdobljima potvrđeni muški etnici Rimnjanin, Rimjan i Rimlan(in) (od XVI. stoljeća), Rimljan (od XVII. stoljeća) te Rimac (od XVIII. stoljeća). Ujedno su potvrđeni ženski etnici Rimkinja i Rimka (od XVII. stoljeća) te Rimljankinja (od XVIII. stoljeća). U XVI. stoljeću potvrđen je ktetik rimški, a u XVII. rimljanski. Većinom se tih etnika označivalo irimokatolike u vjerski mješovitim sredinama.
-
Rovinj, Rovinjanin, Rovinjanka, rovinjski
Ròvīnj, G Rovínja, D Rovínju, A Ròvīnj, L u Rovínju, I Rovínjem
Rovínjanin, GA Rovínjanina, DL Rovínjaninu, V Rovínjanine, I Rovínjaninom; mn. NV Rovínjani, G Rovínjānā, DLI Rovínjanima, A Rovínjane
Rovínjānka, G Rovínjānkē, DL Rovínjānki, A Rovínjānku, V Rovínjānko, I Rovínjānkōm; mn. NAV Rovínjānke, G Rovínjānkā/Rovínjānkī, DLI Rovínjānkama
ròvīnjskī
Napomena: Mjesni je muški etnik Rovinjež, ženski su etnici Rovinjka i Rovinješka, a ktetik rovinješki.
-
Ruanda, Ruanđanin, Ruanđanka, ruandski
Rùānda, G Rùāndē, D Rùāndi, A Rùāndu, L u Rùāndi, I Rùāndōm
Ruánđanin, GA Ruánđanina, DL Ruánđaninu, V Ruánđanine, I Ruánđaninom; mn. NV Ruánđani, G Ruánđānā, DLI Ruánđanima, A Ruánđane
Ruánđānka, G Ruánđānkē, DL Ruánđānki, A Ruánđānku, V Ruánđānko, I Ruánđānkōm; mn. NAV Ruánđānke, G Ruánđānkā/Ruánđānkī, DLI Ruánđānkama
rùāndskī
-
Rumunjska, Rumunj, Rumunjka, rumunjski
Rùmūnjskā, G Rùmūnjskē, D Rùmūnjskōj, A Rùmūnjskū, L u Rùmūnjskōj, I Rùmūnjskōm
Rùmūnj, GA Rumúnja, DL Rumúnju, V Rȕmūnju, I Rumúnjem; mn. NV Rumúnji, G Rumúnjā, DLI Rumúnjima, A Rumúnje
Rùmūnjka, G Rùmūnjkē, DL Rùmūnjki, A Rùmūnjku, V Rùmūnjko, I Rùmūnjkōm; mn. NAV Rùmūnjke, G Rùmūnjkā/Rùmūnjkī, DLI Rùmūnjkama
rùmūnjskī
Napomena: Povijesni je egzonim Romanija potvrđen u XVII. stoljeću.
-
Rusija, Rus, Ruskinja, ruski
Rùsija, G Rùsijē, D Rùsiji, A Rùsiju, L u Rùsiji, I Rùsijōm
Rȕs, GA Rȕsa, DL Rȕsu, V Rȕse, I Rȕsom; mn. NV Rȕsi, G Rȗsā, DLI Rȕsima, A Rȕse
Rȕskinja, G Rȕskinjē, DL Rȕskinji, A Rȕskinju, V Rȕskinjo, I Rȕskinjōm; mn. NAV Rȕskinje, G Rȕskīnjā, DLI Rȕskinjama
rȕskī
Napomena: U diplomatske je svrhe u uporabi i puno ime države Ruska Federacija, ali je u općoj uporabi pravilno isključivo povijesno ime države Rusija. U XVII. stoljeću zabilježen je ktetik ruški, a u XIX. rusijski. Etnonimi Rusijanac i Rusijanka potvrđeni su u XVIII. stoljeću. Ujedno je u XVIII. stoljeću potvrđeno ime države Rosija, etnik Ros(i)jan i ktetik ros(i)janski.
-
Samobor, Samoborac, Samoborka, samoborski
Sȁmobōr, G Sȁmobōra, D Sȁmobōru, A Sȁmobōr, L u Sȁmobōru / ù Samobōru, I Sȁmobōrom
Samobórac, GA Samobórca, DL Samobórcu, V Sȁmobōrče, I Samobórcem; mn. NV Samobórci, G Samòbōrācā, DLI Samobórcima, A Samobórce
Samòbōrka, G Samòbōrkē, DL Samòbōrki, A Samòbōrku, V Samòbōrko, I Samòbōrkōm; mn. NAV Samòbōrke, G Samòbōrkā/Samòbōrkī, DLI Samòbōrkama
sȁmobōrskī
Napomena: Mjesno se ojkonim izgovara Sanobor. Iz njega se izvode etnici Sanoborec i Sanoborka te ktetik sanoborski.
-
Sarajevo, Sarajlija, Sarajka, sarajevski
Sàrajevo, G Sàrajeva, D Sàrajevu, A Sàrajevo, L u Sàrajevu, I Sàrajevom
Saràjlija, G Saràjlijē, DL Saràjliji, A Saràjliju, V Saràjlijo, I Saràjlijōm; mn. NAV Saràjlije, G Saràjlījā, DLI Saràjlijama
Sàrājka, G Sàrājkē, DL Sàrājki, A Sàrājku, V Sàrājko, I Sàrājkōm; mn. NAV Sàrājke, G Sàrājkā/Sàrājkī, DLI Sàrājkama
sàrajevskī
-
Schengen, Šengenjanin, Šengenjanka, šengenski
Schengen, G Schengena, D Schengenu, A Schengen, L u Schengenu, I Schengenom
Šengénjanin, GA Šengénjanina, DL Šengénjaninu, V Šengénjanine, I Šengénjaninom; mn. NV Šengénjani, G Šengénjānā, DLI Šengénjanima, A Šengénjane
Šengénjānka, G Šengénjānkē, DL Šengénjānki, A Šengénjānku, V Šengénjānko, I Šengénjānkōm; mn. NAV Šengénjānke, G Šengénjānkā/Šengénjānkī, DLI Šengénjānkama
šèngenskī
-
Senegal, Senegalac, Senegalka, senegalski
Sȅnegāl, G Sȅnegāla, D Sȅnegālu, A Sȅnegāl, L u Sȅnegālu / ù Senegālu, I Sȅnegālom
Senegálac, GA Senegálca, DL Senegálcu, V Sȅnegālče, I Senegálcem; mn. NV Senegálci, G Senègālācā, DLI Senegálcima, A Senegálce
Senègālka, G Senègālkē, DL Senègālki, A Senègālku, V Senègālko, I Senègālkōm; mn. NAV Senègālke, G Senègālkā/Senègālkī, DLI Senègālkama
sȅnegālskī
-
Senj, Senjanin, Senjanka, senjski
Sȅnj, G Sènja, D Sènju, A Sȅnj, L u Sènju, I Sènjom
Sȅnjanin, GA Sȅnjanina, DL Sȅnjaninu, V Sȅnjanine, I Sȅnjaninom; mn. NV Sȅnjani, G Sȅnjānā, DLI Sȅnjanima, A Sȅnjane
Sȅnjānka, G Sȅnjānkē, DL Sȅnjānki, A Sȅnjānku, V Sȅnjānko, I Sȅnjānkōm; mn. NAV Sȅnjānke, G Sȅnjānkā/Sȅnjānkī, DLI Sȅnjānkama
sȅnjskī
Napomena: Mjesni je ženski etnik Senjkinja. Senjanima su se ujedno nazivali uskoci.
-
Sesvete, Sesvećanin, Sesvećanka, sesvetski
Sèsvete, G Sȅsvētā, DI Sèsvetama, A Sèsvete, L u Sèsvetama
Sèsvećanin, GA Sèsvećanina, DL Sèsvećaninu, V Sèsvećanine, I Sèsvećaninom; mn. NV Sèsvećani, G Sèsvećānā, DLI Sèsvećanima, A Sèsvećane
Sèsvećānka, G Sèsvećānkē, DL Sèsvećānki, A Sèsvećānku, V Sèsvećānko, I Sèsvećānkōm; mn. NAV Sèsvećānke, G Sèsvećānkā/Sèsvećānkī, DLI Sèsvećānkama
sèsvetskī
Napomena: Mjesni su kajkavski etnici Sesvećan i Sesvečica, a ktetik sesvečki.
-
Sibir, Sibirac, Sibirka, sibirski
Sìbīr, G Sibíra, D Sibíru, A Sìbīr, L Sibíru, I Sibírom
Sibírac, GA Sibírca, DL Sibírcu, V Sìbīrče, I Sibírcem; mn. NV Sibírci, G Sìbīrācā, DLI Sibírcima, A Sibírce
Sìbīrka, G Sìbīrkē, DL Sìbīrki, A Sìbīrku, V Sìbīrko, I Sìbīrkōm; mn. NAV Sìbīrke, G Sìbīrkā/Sìbīrkī, DLI Sìbīrkama
sìbīrskī
-
Sinj, Sinjanin, Sinjanka, sinjski
Sȋnj, G Sínja, D Sínju, A Sȋnj, L u Sínju, I Sínjem
Sínjanin, GA Sínjanina, DL Sínjaninu, V Sínjanine, I Sínjaninom; mn. NV Sínjani, G Sínjānā, DLI Sínjanima, A Sínjane
Sínjānka, G Sínjānkē, DL Sínjānki, A Sínjānku, V Sínjānko, I Sínjānkōm; mn. NAV Sínjānke, G Sínjānkā/Sínjānkī, DLI Sínjānkama
sȋnjskī
-
Sirija, Sirijac, Sirijka, sirijski
Sȋrija, G Sȋrijē, D Sȋriji, A Sȋriju, L u Sȋriji / ù Sīriji, I Sȋrijōm
Siríjac, GA Siríjca, DL Siríjcu, V Sìrījče, I Siríjcem; mn. NV Siríjci, G Sìrījācā, DLI Siríjcima, A Siríjce
Sìrījka, G Sìrījkē, DL Sìrījki, A Sìrījku, V Sìrījko, I Sìrījkōm; mn. NAV Sìrījke, G Sìrījkā/Sìrījkī, DLI Sìrījkama
sȋrījskī
Napomena: U XVI. stoljeću potvrđen je etnonim Sirijanin i ktetik sirijački, u XVII. ktetik sirijanski, a u XVIII. etnik Sirijanac. Iso Velikanović upotrebljavao je etnonim Sir. Lik Širija potvrđen je u XVI., a etnonim Širijanin i ktetik širijanski u XVII. stoljeću.
-
Sisak, Siščanin, Siščanka, sisački
Sísak, G Síska, D Sísku, A Sísak, L u Sísku, I Sískom
Síščanin, GA Síščanina, DL Síščaninu, V Síščanine, I Síščaninom; mn. NV Síščani, G Síščānā, DLI Síščanima, A Síščane
Síščānka, G Síščānkē, DL Síščānki, A Síščānku, V Síščānko, I Síščānkōm; mn. NAV Síščānke, G Síščānkā/Síščānkī, DLI Síščānkama
sìsačkī
Napomena: Mjesni je kajkavski imenski lik Sisek. Iz njega se izvodi ktetik sisečki. Mjesni je muški etnik Siščan. U XVI. stoljeću potvrđen je povijesni etnik siski.
-
Sjedinjene Američke Države, Amerikanac, Amerikanka, američki
Sjèdīnjene Amèričkē Dr̀žave, G Sjèdīnjenīh Amèričkīh Dȑžāvā, DI Sjèdīnjenīm Amèričkīm Dr̀žavama, A Sjèdīnjene Amèričkē Dr̀žave, L u Sjèdīnjenīm Amèričkīm Dr̀žavama
Amerikánac, GA Amerikánca, DL Amerikáncu, V Amerìkānče, I Amerikáncem; mn. NV Amerikánci, G Amerìkānācā, DLI Amerikáncima, A Amerikánce
Amerìkānka, G Amerìkānkē, DL Amerìkānki, A Amerìkānku, V Amerìkānko, I Amerìkānkōm; mn. NAV Amerìkānkē, G Amerìkānkā/Amerìkānkī, DLI Amerìkānkama
amèričkī
Napomena: Sjedinjene Američke Države iznimka su u skupini prevedenih imena koja sadržavaju engleski pridjev united. Do Drugoga svjetskog rata ime se te države nije ustalilo, pa se koncem XIX. stoljeća nazivala Savezne Države, Sjevernoameričke zadružne države, Sjeverno-američke savezne države, Sjeverno-američka Unija i Sjeverno-američka Zadruga, a od početka XX. stoljeća Udružene države Amerike, Udružene države Sjeverne Amerike i Udružene države (prema pisanju velikih i malih slova razvidno je i kako su se pravopisna pravila mijenjala). Nakon Drugoga svjetskog rata prevladao je lik Sjedinjene Američke Države koji se nije mijenjao iako nije usklađen sa sličnim imenima država i organizacija (npr. Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske; Ujedinjeni narodi). Kad se jedno ime ustali, teško ga je mijenjati te se danas službenim smatra lik Sjedinjene Američke Države iako bi lik Ujedinjene Američke Države s gledišta jezika kao sustava bio prihvatljiviji.
-
Skoplje, Skopljak, Skopljanka, skopski
Skȍplje, G Skȍplja, D Skȍplju, A Skȍplje, L u Skȍplju / ù Skoplju, I Skȍpljem
Skòpljāk, GA Skopljáka, DL Skopljáku, V Skȍpljāče, I Skopljákom; mn. NV Skopljáci, G Skopljákā, DLI Skopljácima, A Skopljáke
Skòpljānka, G Skòpljānkē, DL Skòpljānki, A Skòpljānku, V Skòpljānko, I Skòpljānkōm; mn. NAV Skòpljānke, G Skòpljānkā/Skòpljānkī, DLI Skòpljānkama
skȍpskī
Napomena: U priručnicima je potvrđen i etnik Skopljanac, a u povijesnim vrelima etnik Skopljanin i ktetik skopaljski.
-
Slavonija, Slavonac, Slavonka, slavonski
Slàvōnija, G Slàvōnijē, D Slàvōniji, A Slàvōniju, L u Slàvōniji, I Slàvōnijōm
Slavónac, GA Slavónca, DL Slavóncu, V Slàvōnče, I Slavóncem; mn. NV Slavónci, G Slàvōnācā, DLI Slavóncima, A Slavónce
Slàvōnka, G Slàvōnkē, DL Slàvōnki, A Slàvōnku, V Slàvōnko, I Slàvōnkōm; mn. NAV Slàvōnke, G Slàvōnkā/Slàvōnkī, DLI Slàvōnkama
slàvōnskī
-
Slavonski Brod, Brođanin, Brođanka, (slavonsko)brodski
Slàvōnskī Brȏd, G Slàvōnskōg(a) Brȍda, D Slàvōnskōm(u) Brȍdu, A Slàvōnskī Brȏd, L u Slàvōnskōm(e) Bròdu, I Slàvōnskīm Brȍdom
Brȍđanin, GA Brȍđanina, DL Brȍđaninu, V Brȍđanine, I Brȍđaninom; mn. NV Brȍđani, G Brȍđānā, DLI Brȍđanima, A Brȍđane
Brȍđānka, G Brȍđānkē, DL Brȍđānki, A Brȍđānku, V Brȍđānko, I Brȍđānkōm; mn. NAV Brȍđānke, G Brȍđānkā/Brȍđānkī, DLI Brȍđānkama
(slavonsko)bròdskī
Napomena: Budući da se ktetik brodski odnosi još na Brod na Kupi i Bosanski Brod, ktetik je slavonskobrodski razlikovniji. Starije je ime naselja Brod na Savi. Bilo je u službenoj uporabi do 1934.
-
Slovačka, Slovak, Slovakinja, slovački
Slòvāčkā, G Slòvāčkē, D Slòvāčkōj, A Slòvāčkū, L u Slòvāčkōj, I Slòvāčkōm
Slòvāk, GA Slováka, DL Slováku, V Slȍvāče, I Slovákom; mn. NV Slováci, G Slovákā, DLI Slovácima, A Slováke
Slovàkinja, G Slovàkinjē, DL Slovàkinji, A Slovàkinju, V Slovàkinjo, I Slovàkinjōm; mn. NAV Slovàkinje, G Slovàkīnjā, DLI Slovàkinjama
slòvāčkī
-
Slovenija, Slovenac, Slovenka, slovenski
Slòvēnija, G Slòvēnijē, D Slòvēniji, A Slòvēniju, L u Slòvēniji, I Slòvēnijōm
Slovénac, GA Slovénca, DL Slovéncu, V Slòvēnče, I Slovéncem; mn. NV Slovénci, G Slòvēnācā, DLI Slovéncima, A Slovénce
Slòvēnka, G Slòvēnkē, DL Slòvēnki, A Slòvēnku, V Slòvēnko, I Slòvēnkōm; mn. NAV Slòvēnke, G Slòvēnkā/Slòvēnkī, DLI Slòvēnkama
slòvēnskī
-
Solin, Solinjanin, Solinjanka, solinski
Sòlīn, G Solína, D Solínu, A Sòlīn, L u Solínu, I Solínom
Solínjanin, GA Solínjanina, DL Solínjaninu, V Solínjanine, I Solínjaninom; mn. NV Solínjani, G Solínjānā, DLI Solínjanima, A Solínjane
Solínjānka, G Solínjānkē, DL Solínjānki, A Solínjānku, V Solínjānko, I Solínjānkōm; mn. NAV Solínjānke, G Solínjānkā/Solínjānkī, DLI Solínjānkama
sòlīnskī
Napomena: Mjesni je ženski etnik Solinka.
-
Solun, Solunjanin, Solunjanka, solunski
Sòlūn, G Solúna, D Solúnu, A Sòlīn, L u Solúnu, I Solúnom
Solúnjanin, GA Solúnjanina, DL Solúnjaninu, V Solúnjanine, I Solúnjaninom; mn. NV Solúnjani, G Solúnjānā, DLI Solúnjanima, A Solúnjane
Solúnjānka, G Solúnjānkē, DL Solúnjānki, A Solúnjānku, V Solúnjānko, I Solúnjānkōm; mn. NAV Solúnjānke, G Solúnjānkā/Solúnjānkī, DLI Solúnjānkama
sòlūnskī
Napomena: U XVII. stoljeću u djelima Matije Divkovića potvrđen je množinski lik muškoga etnika Težalonićani, a u djelima bunjevačkoga Hrvata fra Mije Radnića muški etnik Težalunjanin. Istodobno su u Mikaljinu rječniku i djelima Stjepana Gradića potvrđeni egzonim Solunić i etnik Solunićanin.
-
Somalija, Somalac, Somalka, somalski
Sòmālija, G Sòmālijē, D Sòmāliji, A Sòmāliju, L u Sòmāliji, I Sòmālijōm
Somálac, GA Somálca, DL Somálcu, V Sòmālče, I Somálcem; mn. NV Somálci, G Sòmālācā, DLI Somálcima, A Somálce
Sòmālka, G Sòmālkē, DL Sòmālki, A Sòmālku, V Sòmālko, I Sòmālkōm; mn. NAV Sòmālke, G Sòmālkā/Sòmālkī, DLI Sòmālkama
sòmālskī
-
Spič, Spičanin, Spičanka, spičanski
Spȉč, G Spȉča, D Spȉču, A Spȉč, L u Spȉču / ù Spiču, I Spȉčem
Spȉčanin, GA Spȉčanina, DL Spȉčaninu, V Spȉčanine, I Spȉčaninom; mn. NV Spȉčani, G Spȉčānā, DLI Spȉčanima, A Spȉčane
Spȉčānka, G Spȉčānkē, DL Spȉčānki, A Spȉčānku, V Spȉčānko, I Spȉčānkōm; mn. NAV Spȉčānke, G Spȉčānkā/Spȉčānkī, DLI Spȉčānkama
spȉčanskī
-
Split, Splićanin, Splićanka, splitski
Splȉt, G Splȉta, D Splȉtu, A Splȉt, L u Splȉtu / ù Splitu, I Splȉtom
Splȉćanin, GA Splȉćanina, DL Splȉćaninu, V Splȉćanine, I Splȉćaninom; mn. NV Splȉćani, G Splȉćānā, DLI Splȉćanima, A Splȉćane
Splȉćānka, G Splȉćānkē, DL Splȉćānki, A Splȉćānku, V Splȉćānko, I Splȉćānkōm; mn. NAV Splȉćānke, G Splȉćānkā/Splȉćānkī, DLI Splȉćānkama
splȉtskī
Napomena: Početkom XX. stoljeća bezuspješno se pokušavao nametnuti hiperštokavski lik Spljet.
-
Srbija, Srbin, Srpkinja, srpski
Sr̀bija, G Sr̀bijē, D Sr̀biji, A Sr̀biju, L u Sr̀biji, I Sr̀bijōm
Sȑbin, GA Sȑbina, DL Sȑbinu, V Sȑbine, I Sȑbinom; mn. NV Sȑbi, G Sȓbā, DLI Sȑbima, A Sȑbe
Sȑpkinja, G Sȑpkinjē, DL Sȑpkinji, A Sȑpkinju, V Sȑpkinjo, I Sȑpkinjōm; mn. NAV Sȑpkinje, G Sȑpkīnjā, DLI Sȑpkinjama
sȑpskī
Napomena: Za srpske se državljane upotrebljavaju i etnici Srbijanac i Srbijanke te ktetik srbijanski.
-
Srijem, Srijemac, Sremica, srijemski
Srijȇm, G Srijéma, D Srijému, A Srijȇm, L u Srijému, I Srijémom
Srijémac, GA Srijémca, DL Srijémcu, V Srijȇmče, I Srijémcem; mn. NV Srijémci, G Srijȇmācā, DLI Srijémcima, A Srijémce
Srèmica, G Srèmicē, DL Srèmici, A Srèmicu, V Srèmice, I Srèmicōm; mn. NAV Srèmice, G Srèmīcā, DLI Srèmicama
srijȇmskī
Napomena: Mjesni su ženski etnici ujedno Sremčica i Sremkinja, a u Bačkoj se Srijem naziva i Srim. Hrvatska su imena naselja Srijemska Mitrovica i Srijemski Karlovci, a srpska Sremska Mitrovica i Sremski Karlovci.
-
Staro Petrovo Selo, Petroselac, Petroselka, petroselski
Stȃrō Pȅtrovo Sèlo, G Stȃrōg(a) Pȅtrova Sèla, D Stȃrōm(u) Pȅtrovu Sèlu, A Stȃrō Pȅtrovo Sèlo, L u Stȃrōm(e) Pȅtrovu Sèlu / ù Stārōm(e) Pȅtrovu Sèlu, I Stȃrīm Pȅtrovīm Sèlom
Petrosélac, GA Petrosélca, DL Petrosélcu, V Pȅtrosēlče, I Petrosélcem; mn. NV Petrosélci, G Petròsēlācā, DLI Petrosélcima, A Petrosélce
Petròsēlka, G Petròsēlkē, DL Petròsēlki, A Petròsēlku, V Petròsēlko, I Petròsēlkōm; mn. NAV Petròsēlke, G Petròsēlkā/Petròsēlkī, DLI Petròsēlkama
petròsēlskī
-
Stockholm, Štokholmljanin, Štokholmljanka, štokholmski
Stockholm, G Stockholma, D Stockholmu, A Stockholm, L u Stockholmu, I Stockholmom
Štokhólmljanin, GA Štokhólmljanina, DL Štokhólmljaninu, V Štokhólmljanine, I Štokhólmljaninom; mn. NV Štokhólmljani, G Štokhólmljānā, DLI Štokhólmljanima, A Štokhólmljane
Štokhólmljānka, G Štokhólmljānkē, DL Štokhólmljānki, A Štokhólmljānku, V Štokhólmljānko, I Štokhólmljānkōm; mn. NAV Štokhólmljānke, G Štokhólmljānkā/Štokhólmljānkī, DLI Štokhólmljānkama
štòkhōlmskī
Napomena: Hrvatski su etnici i ktetik nastali prema njemačkome izgovoru.
-
Ston, Stonjanin, Stonjanka, stonski
Stȍn, G Stòna, D Stòna, A Stȍn, L u Stònu, I Stònom
Stȍnjanin, GA Stȍnjanina, DL Stȍnjaninu, V Stȍnjanine, I Stȍnjaninom; mn. NV Stȍnjani, G Stȍnjānā, DLI Stȍnjanima, A Stȍnjane
Stȍnjānka, G Stȍnjānkē, DL Stȍnjānki, A Stȍnjānku, V Stȍnjānko, I Stȍnjānkōm; mn. NAV Stȍnjānke, G Stȍnjānkā/Stȍnjānkī, DLI Stȍnjānkama
stȍnskī
Napomena: Mjesni je ženski etnik Stonka.
-
Subotica, Subotičanin, Subotičanka, subotički
Sùbotica, G Sùboticē, D Sùbotici, A Sùboticu, L u Sùbotici, I Sùboticōm
Sùbotičanin, GA Sùbotičanina, DL Sùbotičaninu, V Sùbotičanine, I Sùbotičaninom; mn. NV Sùbotičani, G Sùbotičānā, DLI Sùbotičanima, A Sùbotičane
Sùbotičānka, G Sùbotičānkē, DL Sùbotičānki, A Sùbotičānku, V Sùbotičānko, I Sùbotičānkōm; mn. NAV Sùbotičānke, G Sùbotičānkā/Sùbotičānkī, DLI Sùbotičānkama
sùbotičkī
Napomena: Mjesno je potvrđen i lik Subatica.
-
Sudan, Sudanac, Sudanka, sudanski
Sùdān, G Sudána, D Sudánu, A Sùdān, L u Sudánu, I Sudánom
Sudánac, GA Sudánca, DL Sudáncu, V Sùdānče, I Sudáncem; mn. NV Sudánci, G Sùdānācā, DLI Sudáncima, A Sudánce
Sùdānka, G Sùdānkē, DL Sùdānki, A Sùdānku, V Sùdānko, I Sùdānkōm; mn. NAV Sùdānke, G Sùdānkā/Sùdānkī, DLI Sùdānkama
sùdānskī
-
Sveti Filip i Jakov, Filipljanac, Filipljanka, filipljanski
Svȇtī Fìlip i Jȁkov, G Svȇtōg(a) Fìlipa i Jȁkova, D Svȇtōm(u) Fìlipu i Jȁkovu, A Svȇtī Fìlip i Jȁkov, L u Svȇtōm(e) Fìlipu i Jȁkovu / ù Svētōg(a) Fìlipu i Jȁkovu, I Svȇtīm Fìlipom i Jȁkovom
Filipljánac, GA Filipljánca, DL Filipljáncu, V Filìpljānče, I Filipljáncem; mn. NV Filipljánci, G Filìpljānācā, DLI Filipljáncima, A Filipljánce
Filìpljānka, G Filìpljānkē, DL Filìpljānki, A Filìpljānku, V Filìpljānko, I Filìpljānkōm; mn. NAV Filìpljānke, G Filìpljānkā/Filìpljānkī, DLI Filìpljānkama
filìpljānskī
-
Sydney, Sidnejac, Sidnejka, sidnejski
Sydney, G Sydneyja, D Sydneyu, A Sydney, L u Sydneyu, I Sydnyjem
Sidnéjac, GA Sidnéjca, DL Sidnéjcu, V Sìdnējče, I Sidnéjcem; mn. NV Sidnéjci, G Sìdnējācā, DLI Sidnéjcima, A Sidnéjce
Sìdnējka, G Sìdnējkē, DL Sìdnējki, A Sìdnējku, V Sìdnējko, I Sìdnējkōm; mn. NAV Sìdnējke, G Sìdnējkā/Sìdnējkī, DLI Sìdnējkama
sìdnējskī
-
Šangaj, Šangajac, Šangajka, šangajski
Šàngaj, G Šàngaja, D Šàngaju, A Šàngaj, L u Šàngaju, I Šàngajem
Šangájac, GA Šangájca, DL Šangájcu, V Šàngājče, I Šangájcem; mn. NV Šangájci, G Šàngājācā, DLI Šangájcima, A Šangájce
Šàngājka, G Šàngājkē, DL Šàngājki, A Šàngājku, V Šàngājko, I Šàngājkōm; mn. NAV Šàngājke, G Šàngājkā/Šàngājkī, DLI Šàngājkama
šàngājskī
-
Šibenik, Šibenčanin, Šibenčanka, šibenski
Šȉbenīk, G Šȉbenīka, D Šȉbenīku, A Šȉbenīk, L u Šȉbenīku / ù Šibenīku, I Šȉbenīkom
Šȉbenčanin, GA Šȉbenčanina, DL Šȉbenčaninu, V Šȉbenčanine, I Šȉbenčaninom; mn. NV Šȉbenčani, G Šȉbenčānā, DLI Šȉbenčanima, A Šȉbenčane
Šȉbenčānka, G Šȉbenčānkē, DL Šȉbenčānki, A Šȉbenčānku, V Šȉbenčānko, I Šȉbenčānkōm; mn. NAV Šȉbenčānke, G Šȉbenčānkā/Šȉbenčānkī, DLI Šȉbenčānkama
šȉbenskī
Napomena: Mjesni je ženski etnik Šibenka.
-
Široki Brijeg, Širokobriježanin, Širokobriježanka, širokobriješki
Šìrokī Brijȇg, G Šìrokōg(a) Brijȇga, D Šìrokōm(u) Brijȇga, A Šìrokī Brijȇg, L na Šìrokōm(e) Brijégu, I Šìrokīm Brijȇgom
Širokobrijéžanin, GA Širokobrijéžanina, DL Širokobrijéžaninu, V Širokobrijéžanine, I Širokobrijéžaninom; mn. NV Širokobrijéžani, G Širokobrijéžānā, DLI Širokobrijéžanima, A Širokobrijéžane
Širokobrijéžānka, G Širokobrijéžānkē, DL Širokobrijéžānki, A Širokobrijéžānku, V Širokobrijéžānko, I Širokobrijéžānkōm; mn. NAV Širokobrijéžānke, G Širokobrijéžānkā/Širokobrijéžānkī, DLI Širokobrijéžānkama
šìrokobrijēškī
Napomena: Grad se razvio na području naselja Lise oko franjevačkoga samostana i crkve. Izvorno je ime Široki Brig ijekavizirano koncem XIX. stoljeća te je ušlo u službenu uporabu. Komunističke su vlasti 28. travnja 1952. preimenovale grad u Lišticu. Službeno je ime Široki Brijeg vraćeno 16. listopada 1991. Sami Širokobriježani grad nazivaju Široki Brig ili skraćeno Široki.
-
Škotska, Škot, Škotkinja, škotski
Škȍtskā, G Škȍtskē, D Škȍtskōj, A Škȍtskū, L u Škȍtskōj / ù Škotskōj, I Škȍtskōm
Škȍt, GA Škȍta, DL Škȍtu, V Škȍte, I Škȍtom; mn. NV Škȍti, G Škȏtā, DLI Škȍtima, A Škȍte
Škȍtkinja, G Škȍtkinjē, DL Škȍtkinji, A Škȍtkinju, V Škȍtkinjo, I Škȍtkinjōm; mn. NAV Škȍtkinje, G Škȍtkīnjā, DLI Škȍtkinjama
škȍtskī
Napomena: Posredno su, preko imenske formule Ivana Dunsa Škota, u XVII. stoljeću potvrđeni etnonim Skot i Skoto.
-
Šolta, Šoltanin, Šoltanka, šoltanski
Šȏlta, G Šȏltē, D Šȏlti, A Šȏltu, L na Šȏlti / nà Šōlti, I Šȏltōm
Šòltanin, GA Šòltanina, DL Šòltaninu, V Šòltanine, I Šòltaninom; mn. NV Šòltani, G Šȍltānā, DLI Šòltanima, A Šòltane
Šòltānka, G Šòltānkē, DL Šòltānki, A Šòltānku, V Šòltānko, I Šòltānkōm; mn. NAV Šòltānke, G Šòltānkā/Šòltānkī, DLI Šòltānkama
šòltānskī
Napomena: Povijesno je ime otoka Sulet potvrđeno od XVI. stoljeća u djelima Petra Hektorovića. Koncem istoga stoljeća zapisano je i talijansko ime Solta, od kojega su nastali povijesni nesonim Šolt i Šolta (prema mletačkome izgovoru) potvrđeni u djelima Pavla Rittera Vitezovića. Potonji je lik postao službenim tijekom austrijske uprave u XIX. stoljeću.
-
Španjolska, Španjolac, Španjolka, španjolski
Špànjōlskā, G Špànjōlskē, D Špànjōlskōj, A Špànjōlskū, L u Špànjōlskōj, I Špànjōlskōm
Španjólac, GA Španjólca, DL Španjólcu, V Špànjōlče, I Španjólcem; mn. NV Španjólci, G Špànjōlācā, DLI Španjólcima, A Španjólce
Špànjōlka, G Špànjōlkē, DL Špànjōlki, A Špànjōlku, V Špànjōlko, I Špànjōlkōm; mn. NAV Špànjōlke, G Špànjōlkā/Špànjōlkī, DLI Špànjōlkama
špànjōlskī
Napomena: Povijesni su egzonim Špan(j)ai etnonim Španjol potvrđeni od XVI. stoljeća. U XVII. stoljeću potvrđeni su etnonimi Španjul, Španjuo i Španjur te ktetici španski, španjulski i španjurski.
-
Švedska, Šveđanin, Šveđanka, švedski
Švèdskā, G Švèdskē, D Švèdskōj, A Švèdskū, L u Švèdskōj, I Švèdskōm
Švéđanin, GA Švéđanina, DL Švéđaninu, V Švéđanine, I Švéđaninom; mn. NV Švéđani, G Švéđānā, DLI Švéđanima, A Švéđane
Švéđānka, G Švéđānkē, DL Švéđānki, A Švéđānku, V Švéđānko, I Švéđānkōm; mn. NAV Švéđānke, G Švéđānkā/Švéđānkī, DLI Švéđānkama
švèdskī
Napomena: Etnonim Šved potvrđen je od XVII. stoljeća. Danas ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku.
-
Švicarska, Švicarac, Švicarka, švicarski
Švȉcarskā, G Švȉcarskē, D Švȉcarskōj, A Švȉcarskū, L u Švȉcarskōj / ù Švicarskōj, I Švȉcarskōm
Švicárac, GA Švicárca, DL Švicárcu, V Švìcārče, I Švicárcem; mn. NV Švicárci, G Švìcārācā, DLI Švicárcima, A Švicárce
Švìcārka, G Švìcārkē, DL Švìcārki, A Švìcārku, V Švìcārko, I Švìcārkōm; mn. NAV Švìcārke, G Švìcārkā/Švìcārkī, DLI Švìcārkama
švȉcarskī
Napomena: Povijesni etnonimi Švajcar i Švajcer te imenski lik Švajcarska potvrđeni su od XVII. stoljeća. U XVIII. stoljeću u djelima je Matije Antuna Reljkovića potvrđen i lik Švajcerska.
-
Tajland, Tajlanđanin, Tajlanđanka, tajlandski
Tàjlānd, G Tàjlānda, D Tàjlāndu, A Tàjlānd, L u Tàjlāndu, I Tàjlāndom
Tajlánđanin, GA Tajlánđanina, DL Tajlánđaninu, V Tajlánđanine, I Tajlánđaninom; mn. NV Tajlánđani, G Tajlánđānā, DLI Tajlánđanima, A Tajlánđane
Tajlánđānka, G Tajlánđānkē, DL Tajlánđānki, A Tajlánđānku, V Tajlánđānko, I Tajlánđānkōm; mn. NAV Tajlánđānke, G Tajlánđānkā/Tajlánđānkī, DLI Tajlánđānkama
tàjlāndskī
Napomena: Alemko Gluhak zalaže se za lik Tajska.
-
Tivat, Tivćanin, Tivćanka, tivatski
Tȉvat, G Tȋvta, D Tȋvtu, A Tȉvat, L u Tȋvta / ù Tīvta, I Tȋvtom
Tȉvćanin, GA Tȉvćanina, DL Tȉvćaninu, V Tȉvćanine, I Tȉvćaninom; mn. NV Tȉvćani, G Tȉvćānā, DLI Tȉvćanima, A Tȉvćane
Tȉvćānka, G Tȉvćānkē, DL Tȉvćānki, A Tȉvćānku, V Tȉvćānko, I Tȉvćānkōm; mn. NAV Tȉvćānke, G Tȉvćānkā/Tȉvćānkī, DLI Tȉvćānkama
tȉvatskī
Napomena: Potvrđen je i mjesni ženski etnik Tivajka.
-
Tokio, Tokijac, Tokijka, tokijski
Tȍkio, G Tȍkija, D Tȍkiju, A Tȍkio, L u Tȍkiju / ù Tokiju, I Tȍkijom
Tokíjac, GA Tokíjca, DL Tokíjcu, V Tòkījče, I Tokíjcem; mn. NV Tokíjci, G Tòkījācā, DLI Tokíjcima, A Tokíjce
Tòkījka, G Tòkījkē, DL Tòkījki, A Tòkījku, V Tòkījko, I Tòkījkōm; mn. NAV Tòkījke, G Tòkījkā/Tòkījkī, DLI Tòkījkama
tòkījskī
-
Torino, Torinjanin, Torinjanka, torinski
Tòrīno, G Tòrīna, D Tòrīnu, A Tòrīno, L u Tòrīnu, I Tòrīnom
Torínjanin, GA Torínjanina, DL Torínjaninu, V Torínjanine, I Torínjaninom; mn. NV Torínjani, G Torínjānā, DLI Torínjanima, A Torínjane
Torínjānka, G Torínjānkē, DL Torínjānki, A Torínjānku, V Torínjānko, I Torínjānkōm; mn. NAV Torínjānke, G Torínjānkā/Torínjānkī, DLI Torínjānkama
tòrīnskī
Napomena: Povijesni je egzonim Turin potvrđen od XVIII. stoljeća.
-
Travnik, Travničanin, Travničanka, travnički
Trȃvnīk, G Trȃvnīka, D Trȃvnīku, A Trȃvnīk, L u Trȃvnīku / ù Trāvnīku, I Trȃvnīkom
Trȃvnićanin, GA Trȃvničanina, DL Trȃvničaninu, V Trȃvničanine, I Trȃvničaninom; mn. NV Trȃvničani, G Trȃvničānā, DLI Trȃvničanima, A Trȃvničane
Trȃvničānka, G Trȃvničānkē, DL Trȃvničānki, A Trȃvničānku, V Trȃvničānko, I Trȃvničānkōm; mn. NAV Trȃvničānke, G Trȃvničānkā/Trȃvničānkī, DLI Trȃvničānkama
trȃvničkī
Napomena: Mjesno su potvrđeni muški etnici Travljanin i Travnjanin, ženski Travljanka i Travnjanka te ktetici travljanski i travnjanski. U pučkim je književnim djelima potvrđen i muški etnik Travniklija.
-
Trebinja, Trebinjanin, Trebinjanka, trebinjski
Trebìnja, G Trebìnjē, D Trebìnji, A Trebìnju, L nȁ Trebinji, I Trebìnjōm
Trèbinjanin, GA Trèbinjanina, DL Trèbinjaninu, V Trèbinjanine, I Trèbinjaninom; mn. NV Trèbinjani, G Trèbinjānā, DLI Trèbinjanima, A Trèbinjane
Trèbinjānka, G Trèbinjānkē, DL Trèbinjānki, A Trèbinjānku, V Trèbinjānko, I Trèbinjānkōm; mn. NAV Trèbinjānke, G Trèbinjānkā/Trèbinjānkī, DLI Trèbinjānkama
trebìnjskī
Napomena: Naselje je tijekom povijesti imalo tri temeljna imenska lika: Trebinja, Trebimlja i Trebimnja. Lik je Trebinja potvrđen od 1283., od XIX. stoljeća ustalio se kao službeno ime župe te je od 1998. u službenoj uporabi u Općini Ravno. U službenim popisima stanovništva od 1857. (osim 1910.) naselje se službeno naziva Trebimlja, a to je ime potvrđeno od 1372. Lik je Trebimnja potvrđen u matičnim knjigama početkom XVIII. stoljeća, a i potvrđen je u nekim mjesnim govorima. Mjesni je ženski etnik Trebinjka.
-
Trebinje, Trebinjac, Trebinjka, trebinjski
Trèbinje, G Trèbinja, D Trèbinju, A Trèbinje, L u Trèbinju, I Trèbinjem
Trebínjac, GA Trebínjca, DL Trebínjcu, V Trèbīnjče, I Trebínjcem; mn. NV Trebínjci, G Trèbīnjācā, DLI Trebínjcima, A Trebínjce
Trèbīnjka, G Trèbīnjkē, DL Trèbīnjki, A Trèbīnjku, V Trèbīnjko, I Trèbīnjkōm; mn. NAV Trèbīnjke, G Trèbīnjkā/Trèbīnjkī, DLI Trèbīnjkama
trèbinjskī
-
Trogir, Trogiranin, Trogirka, Trogirski
Trògīr, G Trogíra, D Trogíru, A Trògīr, L u Trogíru, I Trogírom
Trogíranin, GA Trogíranina, DL Trogíraninu, V Trogíranine, I Trogíraninom; mn. NV Trogírani, G Trogírānā, DLI Trogíranima, A Trogírane
Trogírānka, G Trogírānkē, DL Trogírānki, A Trogírānku, V Trogírānko, I Trogírānkōm; mn. NAV Trogírānke, G Trogírānkā/Trogírānkī, DLI Trogírānkama
trògīrskī
Napomena: Mjesni su ženski etnik Trogirka i ktetik trogirski potvrđeni od XVI. stoljeća.
-
Tunis, Tunižanin, Tunižanka, tuniški
Tȗnis, G Tȗnisa, D Tȗnisu, A Tȗnis, L u Tȗnisu / ù Tūnisu, I Tȗnisom
Tunížanin, GA Tunížanina, DL Tunížaninu, V Tunížanine, I Tunížaninom; mn. NV Tunížani, G Tunížānā, DLI Tunížanima, A Tunížane
Tunížānka, G Tunížānkē, DL Tunížānki, A Tunížānku, V Tunížānko, I Tunížānkōm; mn. NAV Tunížānke, G Tunížānkā/Tunížānkī, DLI Tunížānkama
tȗniškī
Napomena: Povijesni su egzonimi Tuniž i Tuniži potvrđeni u XVII. stoljeću te se odnose na grad. Istodobno je potvrđen povijesni ženski etnik Tuniška,
-
Turska, Turčin, Turkinja, turski
Tùrskā, G Tùrskē, D Tùrskōj, A Tùrskū, L u Tùrskōj, I Tùrskōm
Tùrčin, GA Tùrčina, DL Tùrčinu, V Tùrčine, I Tùrčinom; mn. NV Tȗrci, G Tȕrākā, DLI Tȗrcima, A Tȗrke
Tùrkinja, G Tùrkinjē, DL Tùrkinji, A Tùrkinju, V Tùrkinjo, I Tùrkinjōm; mn. NAV Tùrkinje, G Tȕrkīnjā, DLI Tùrkinjama
tùrskī
Napomena: Povijesni je ktetik turački potvrđen od XIII., a etnonim Turak od XIV. stoljeća. U XVI. stoljeću potvrđeno je povijesno ime Turčija (među čakavcima), a u XVIII. Turćija (među štokavcima) i Turkija. U Istri je zabilježen područni etnonim Turčan, a na Krku ženski Turčinka. Suvremeni su etnici i ktetici potvrđeni od XV. stoljeća. Različiti su se hrvatski likovi etnonima Turčin odrazili u prezimenskome fondu (npr. Turac, Turak, Turček, Turk), a potvrđeni su i odrazi mađarskoga etnonima Török (npr. Torok).
-
Tuzla, Tuzlak, Tuzlanka, tuzlanski
Tȕzla, G Tȕzlē, D Tȕzli, A Tȕzlu, L u Tùzli / u Tȕzli, I Tȕzlōm
Tùzlāk, GA Tuzláka, DL Tuzláku, V Tȕzlāče, I Tuzlákom; mn. NV Tuzláci, G Tuzlákā, DLI Tuzlácima, A Tuzláke
Tùzlānka, G Tùzlānkē, DL Tùzlānki, A Tùzlānku, V Tùzlānko, I Tùzlānkōm; mn. NAV Tùzlānke, G Tùzlānkā/Tùzlānkī, DLI Tùzlānkama
tùzlānskī
Napomena: Rjeđe je potvrđen i muški etnik Tuzlanin.
-
Ukrajina, Ukrajinac, Ukrajinka, ukrajinski
Ùkrajina, G Ùkrajinē, D Ùkrajini, A Ùkrajinu, L u Ùkrajini, I Ùkrajinōm
Ukrajínac, GA Ukrajínca, DL Ukrajíncu, V Ukràjīnče, I Ukrajíncem; mn. NV Ukrajínci, G Ukràjīnācā, DLI Ukrajíncima, A Ukrajínce
Ukràjīnka, G Ukràjīnkē, DL Ukràjīnki, A Ukràjīnku, V Ukràjīnko, I Ukràjīnkōm; mn. NAV Ukràjīnke, G Ukràjīnkā/Ukràjīnkī, DLI Ukràjīnkama
ùkrajīnskī
Napomena: Za vrijeme carske Rusije Ukrajina se nazivala Malom Rusijom, a Ukrajinci Malorusima.
-
Umag, Umažanin, Umažanka, umaški
Ȕmag, G Ȕmaga, D Ȕmagu, A Ȕmag, L u Ȕmagu / ù Umagu, I Ȕmagom
Ȕmažanin, GA Ȕmažanina, DL Ȕmažaninu, V Ȕmažanine, I Ȕmažaninom; mn. NV Ȕmažani, G Ȕmažānā, DLI Ȕmažanima, A Ȕmažane
Ȕmažānka, G Ȕmažānkē, DL Ȕmažānki, A Ȕmažānku, V Ȕmažānko, I Ȕmažānkōm; mn. NAV Ȕmažānke, G Ȕmažānkā/Ȕmažānkī, DLI Ȕmažānkama
ȕmaškī
Napomena: Mjesni su etnici Umagež i Umageška, a ktetik umageški.
-
Urugvaj, Urugvajac, Urugvajka, urugvajski
Ùrugvaj, G Ùrugvaja, D Ùrugvaju, A Ùrugvaj, L u Ùrugvaju, I Ùrugvajem
Urugvájac, GA Urugvájca, DL Urugvájcu, V Urùgvājče, I Urugvájcem; mn. NV Urugvájci, G Urùgvājācā, DLI Urugvájcima, A Urugvájce
Urùgvājka, G Urùgvājkē, DL Urùgvājki, A Urùgvājku, V Urùgvājko, I Urùgvājkōm; mn. NAV Urùgvājke, G Urùgvājkā/Urùgvājkī, DLI Urùgvājkama
ùrugvajskī
-
Valpovo, Valpovčanin, Valpovčanka, valpovački
Vȃlpovo, G Vȃlpova, D Vȃlpovu, A Vȃlpovo, L u Vȃlpovu / ù Vālopovu, I Vȃlpovom
Vȃlpovčanin, GA Vȃlpovčanina, DL Vȃlpovčaninu, V Vȃlpovčanine, I Vȃlpovčaninom; mn. NV Vȃlpovčani, G Vȃlpovčānā, DLI Vȃlpovčanima, A Vȃlpovčane
Vȃlpovčānka, G Vȃlpovčānkē, DL Vȃlpovčānki, A Vȃlpovčānku, V Vȃlpovčānko, I Vȃlpovčānkōm; mn. NAV Vȃlpovčānke, G Vȃlpovčānkā/Vȃlpovčānkī, DLI Vȃlpovčānkama
vȃlpovačkī
Napomena: Mjesni je muški etnik Valpovčan.
-
Varaždin, Varaždinac, Varaždinka, varaždinski
Vȁraždīn, G Vȁraždīna, D Vȁraždīnu, A Vȁraždīn, L u Vȁraždīnu / ù Varaždīnu, I Vȁraždīnom
Varaždínac, GA Varaždínca, DL Varaždíncu, V Varàždīnče, I Varaždíncem; mn. NV Varaždínci, G Varàždīnācā, DLI Varaždíncima, A Varaždínce
Varàždīnka, G Varàždīnkē, DL Varàždīnki, A Varàždīnku, V Varàždīnko, I Varàždīnkōm; mn. NAV Varàždīnke, G Varàždīnkā/Varàždīnkī, DLI Varàždīnkama
vȁraždīnskī
Napomena: Mjesni je muški etnik Varaždinec.
-
Varšava, Varšavljanin, Varšavljanka, varšavski
Vàršava, G Vàršavē, D Vàršavi, A Vàršavu, L u Vàršavi, I Vàršavōm
Vàršavljanin, GA Vàršavljanina, DL Vàršavljaninu, V Vàršavljanine, I Vàršavljaninom; mn. NV Vàršavljani, G Vàršavljānā, DLI Vàršavljanima, A Vàršavljane
Vàršavljānka, G Vàršavljānkē, DL Vàršavljānki, A Vàršavljānku, V Vàršavljānko, I Vàršavljānkōm; mn. NAV Vàršavljānke, G Vàršavljānkā/Vàršavljānkī, DLI Vàršavljānkama
vàršavskī
Napomena: U XVI. stoljeću potvrđen je povijesni egzonim Varšova, a u Gundulićevu Osmanu povijesni egzonimi Varšov i Varšovija te ktetik varšovski.
-
Vatikan, Vatikanac, Vatikanka, vatikanski
Vȁtikān, G Vȁtikāna, D Vȁtikānu, A Vȁtikān, L u Vȁtikānu / ù Vatikānu, I Vȁtikānom
Vatikánac, GA Vatikánca, DL Vatikáncu, V Vȁtikānče, I Vatikáncem; mn. NV Vatikánci, G Vatìkānācā, DLI Vatikáncima, A Vatikánce
Vatìkānka, G Vatìkānkē, DL Vatìkānki, A Vatìkānku, V Vatìkānko, I Vatìkānkōm; mn. NAV Vatìkānke, G Vatìkānkā/Vatìkānkī, DLI Vatìkānkama
vȁtikanskī
-
Vela Luka, Velolučanin, Velolučanka, velolučki
Vȅlā Lúka, G Vȅlē Lúkē, D Vȅlōj Lúci, A Vȅlū Lúku, L u Vȅlōj Lúci / ù Velōj Lúci, I Vȅlōm Lúkōm
Velolúčanin, GA Velolúčanina, DL Velolúčaninu, V Velolúčanine, I Velolúčaninom; mn. NV Velolúčani, G Velolúčānā, DLI Velolúčanima, A Velolúčane
Velolúčānka, G Velolúčānkē, DL Velolúčānki, A Velolúčānku, V Velolúčānko, I Velolúčānkōm; mn. NAV Velolúčānke, G Velolúčānkā/Velolúčānkī, DLI Velolúčānkama
velòlūčkī
Napomena: Temeljni je muški etnik Lučanin (uz Velolučanin), ženski su Luška i Veloluška, a ktetici luški i veloluški.
-
Velika Gorica, Velikogoričanin, Velikogoričanka, velikogorički
Vȅlikā Gòrica, G Vȅlikē Gòricē, D Vȅlikōj Gòrici, A Vȅlikū Gòricu, L u Vȅlikōj Gòrici / ù Velikōj Gòrici, I Vȅlikōm Gòricōm
Velikogòričanin, GA Velikogòričanina, DL Velikogòričaninu, V Velikogòričanine, I Velikogòričaninom; mn. NV Velikogòričani, G Velikogòričānā, DLI Velikogòričanima, A Velikogòričane
Velikogòričānka, G Velikogòričānkē, DL Velikogòričānki, A Velikogòričānku, V Velikogòričānko, I Velikogòričānkōm; mn. NAV Velikogòričānke, G Velikogòričānkā/Velikogòričānkī, DLI Velikogòričānkama
velikogòričkī
Napomena: Mjesni su etnici Goričan i Goričanka, a ktetik gorički.
-
Venecija, Venecijanac, Venecijanka, venecijanski
Vènēcija, G Vènēcijē, D Vènēciji, A Vènēciju, L u Vènēciji, I Vènēcijōm
Venecijánac, GA Venecijánca, DL Venecijáncu, V Venecìjānče, I Venecijáncem; mn. NV Venecijánci, G Venecìjānācā, DLI Venecijáncima, A Venecijánce
Venecìjānka, G Venecìjānkē, DL Venecìjānki, A Venecìjānku, V Venecìjānko, I Venecìjānkōm; mn. NAV Venecìjānke, G Venecìjānkā/Venecìjānkī, DLI Venecìjānkama
venecìjānskī
Napomena: Povijesni je egzonim Mletci te se iz njega izvode etnici Mlečanin i Mlečanka te ktetik mletački. Danas se navedeni likovi upotrebljavaju kad se odnose na razdoblje Mletačke Republike (697. – 1797.). U povijesnim su vrelima zabilježeni likovi Benetci, Bnetci i Mneci, etnici Benetak, Bnečanin, Bnetak, Mnečanin, Mlečić, Mletkinja, Bnetkinja i Bnetkinjica te ktetici benetački, bnetački, bnetaški i mnetački. Na srednjodalmatinskim otocima potvrđen je čakavski područni lik Mlejki, a u istočnoj Hercegovini jekavski Mljeci.
-
Venezuela, Venezuelac, Venezuelka, venezuelski
Venezuèla, G Venezuèlē, D Venezuèli, A Venezuèlu, L u Venezuèli, I Venezuèlōm
Venezuélac, GA Venezuélca, DL Venezuélcu, V Vȅnezuēlče, I Venezuélcem; mn. NV Venezùēlci, G Venezùēlācā, DLI Venezuélcima, A Venezuélce
Venezùēlka, G Venezùēlkē, DL Venezùēlki, A Venezùēlku, V Venezùēlko, I Venezùēlkōm; mn. NAV Venezùēlke, G Venezùēlkā/Venezùēlkī, DLI Venezùēlkama
venezùēlskī
Napomena: Ime se južnoameričke države Venezuele često izgovara Venecuela. Taj je lik vrlo rijetko potvrđen u vrelima i vjerojatno je uvjetovan povezivanjem imena države s ojkonimom Venecija te ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku.
-
Vinkovci, Vinkovčanin, Vinkovčanka, vinkovački
Vȋnkōvci, G Vȋnkovācā, DI Vȋnkovcima, A Vȋnkovce, L u Vȋnkōvcima / ù Vīnkōvcima
Vȋnkovčanin, GA Vȋnkovčanina, DL Vȋnkovčaninu, V Vȋnkovčanine, I Vȋnkovčaninom; mn. NV Vȋnkovčani, G Vȋnkovčānā, DLI Vȋnkovčanima, A Vȋnkovčane
Vȋnkovčānka, G Vȋnkovčānkē, DL Vȋnkovčānki, A Vȋnkovčānku, V Vȋnkovčānko, I Vȋnkovčānkōm; mn. NAV Vȋnkovčānke, G Vȋnkovčānkā/Vȋnkovčānkī, DLI Vȋnkovčānkama
vȋnkovačkī
Napomena: U vrelima je rijetko potvrđen i ženski etnik Vinkovkinja.
-
Virovitica, Virovitičanin, Virovitičanka, virovitički
Virovìtica, G Virovìticē, D Virovìtici, A Virovìticu, L u Virovìtici, I Virovìticōm
Virovìtičanin, GA Virovìtičanina, DL Virovìtičaninu, V Virovìtičanine, I Virovìtičaninom; mn. NV Virovìtičani, G Virovìtičānā, DLI Virovìtičanima, A Virovìtičane
Virovìtičānka, G Virovìtičānkē, DL Virovìtičānki, A Virovìtičānku, V Virovìtičānko, I Virovìtičānkōm; mn. NAV Virovìtičānke, G Virovìtičānkā/Virovìtičānkī, DLI Virovìtičānkama
virovìtičkī
Napomena: Zabilježeni su i mjesni muški etnici Virovčan i Virovitačan, ženski etnik Virovčanka te ktetik virovski.
-
Vis, Višanin, Višanka, viški
Vȋs, G Vísa, D Vísu, A Vȋs, L u/na Vísu, I Vísom
Víšanin, GA Víšanina, DL Víšaninu, V Víšanine, I Víšaninom; mn. NV Víšani, G Víšānā, DLI Víšanima, A Víšane
Víšānka, G Víšānkē, DL Víšānki, A Víšānku, V Víšānko, I Víšānkōm; mn. NAV Víšānke, G Víšānkā/Víšānkī, DLI Víšānkama
vȋškī
Napomena: Kad se misli na otok, lokativ dolazi isključivo uz prijedlog na, a kad se misli na istoimeno naselje, isključivo uz prijedlog u. Mjesni je ženski cakavski etnik Viśka.
-
Vojvodina, Vojvođanin, Vojvođanka, vojvođanski
Vòjvodina, G Vòjvodinē, D Vòjvodini, A Vòjvodinu, L u Vòjvodini, I Vòjvodinōm
Vòjvođanin, GA Vòjvođanina, DL Vòjvođaninu, V Vòjvođanine, I Vòjvođaninom; mn. NV Vòjvođani, G Vòjvođānā, DLI Vòjvođanima, A Vòjvođane
Vòjvođānka, G Vòjvođānkē, DL Vòjvođānki, A Vòjvođānku, V Vòjvođānko, I Vòjvođānkōm; mn. NAV Vòjvođānke, G Vòjvođānkā/Vòjvođānkī, DLI Vòjvođānkama
vòjvođānskī
-
Vuhan, Vuhanac, Vuhanka, vuhanski
Vùhān, G Vuhána, D Vuhánu, A Vùhān, L u Vuhánu, I Vuhánom
Vuhánac, GA Vuhánca, DL Vuháncu, V Vùhānče, I Vuháncem; mn. NV Vuhánci, G Vùhānācā, DLI Vuháncima, A Vuhánce
Vùhānka, G Vùhānkē, DL Vùhānki, A Vùhānku, V Vùhānko, I Vùhānkōm; mn. NAV Vùhānke, G Vùhānkā/Vùhānkī, DLI Vùhānkama
vùhānskī
-
Vukovar, Vukovarac, Vukovarka, vukovarski
Vȕkovār/Vukòvār, G Vȕkovāra/Vukovára, D Vȕkovāru/Vukováru, A Vȕkovār/Vukòvār, L u Vȕkovāru / ù Vukovāru / u Vukováru, I Vȕkovārom/ Vȕkovārem/Vukovárom/Vukovárem
Vukovárac, GA Vukovárca, DL Vukovárcu, V Vukòvārče, I Vukovárcem; mn. NV Vukovárci, G Vukòvārācā, DLI Vukovárcima, A Vukovárce
Vukòvārka, G Vukòvārkē, DL Vukòvārki, A Vukòvārku, V Vukòvārko, I Vukòvārkōm; mn. NAV Vukòvārke, G Vukòvārkā/Vukòvārkī, DLI Vukòvārkama
vȕkovārskī/vukòvārskī
-
Zadar, Zadranin, Zadranka, zadarski
Zȁdar, G Zȁdra, D Zȁdru, A Zȁdar, L u Zȁdru / ù Zadru, I Zȁdrom
Zȁdranin, GA Zȁdranina, DL Zȁdraninu, V Zȁdranine, I Zȁdraninom; mn. NV Zȁdrani, G Zȁdrānā, DLI Zȁdranima, A Zȁdrane
Zȁdrānka, G Zȁdrānkē, DL Zȁdrānki, A Zȁdrānku, V Zȁdrānko, I Zȁdrānkōm; mn. NAV Zȁdrānke, G Zȁdrānkā/Zȁdrānkī, DLI Zȁdrānkama
zȁdarskī
Napomena: U mjesnoj su uporabi i etnici Zaratin i Zaratinka te ktetik zaratinski talijanskoga podrijetla.
-
Zagreb, Zagrepčanin, Zagrepčanka, zagrebački
Zágreb, G Zágreba, D Zágreba, A Zágreba, L u Zágrebu, I Zágrebom
Zágrepčanin, GA Zágrepčanina, DL Zágrepčaninu, V Zágrepčanine, I Zágrepčaninom; mn. NV Zágrepčani, G Zágrepčānā, DLI Zágrepčanima, A Zágrepčane
Zágrepčānka, G Zágrepčānkē, DL Zágrepčānki, A Zágrepčānku, V Zágrepčānko, I Zágrepčānkōm; mn. NAV Zágrepčānke, G Zágrepčānkā/Zágrepčānkī, DLI Zágrepčānkama
zágrebačkī
Napomena: Mjesni su kajkavski muški etnici Zagrepčan i Zagrepčanec te ktetik zagrebečki, a rijetko i ženski etnik Zagrepčica. U starijim vrelima zabilježeni su etnici Zagrebec (od XVII. stoljeća; hrvatski su ga vukovci štokavizirali u Zagrebac), Zagrepka i Zagrepkinja te ktetik zagrepski (potvrđen od XV. stoljeća).
-
Zelenortski Otoci, Zelenorćanin, Zelenorćanka, zelenortski
Zelenortski Otoci, Zelenorćanin, Zelenorćanka, zelenortski
Zelenor̀tskī Òtoci, G Zelenor̀tskīh Ȍtōkā, DI Zelenor̀tskīm Òtocima, A Zelenor̀tskē Òtoke, L na Zelenor̀tskīm Òtocima
Zelenor̀ćanin, GA Zelenor̀ćanina, DL Zelenor̀ćaninu, V Zelenor̀ćanine, I Zelenor̀ćaninom; mn. NV Zelenor̀ćani, G Zelenor̀ćānā, DLI Zelenor̀ćanima, A Zelenor̀ćane
Zelenor̀ćānka, G Zelenor̀ćānkē, DL Zelenor̀ćānki, A Zelenor̀ćānku, V Zelenor̀ānko, I Zelenor̀ćānkōm; mn. NAV Zelenor̀ćānke, G Zelenor̀ćānkā/Zelenor̀ćānkī, DLI Zelenor̀ćānkama
zelenor̀tskī
Napomena: Do 2013. u uporabi je bilo ime Zelenortska Republika. Na zahtjev zelenortske vlade u službenoj diplomaciji i diplomatskim protokolima rabi se izvorno ime Cabo Verde, a u općoj je uporabi lik Zelenortski Otoci.
-
Zemun, Zemunac, Zemunka, zemunski
Zȅmūn, G Zȅmūna, D Zȅmūnu, A Zȅmūn, L u Zemúnu, I Zȅmūnom
Zemúnac, GA Zemúnca, DL Zemúncu, V Zȅmūnče, I Zemúncem; mn. NV Zemúnci, G Zèmūnācā, DLI Zemúncima, A Zemúnce
Zèmūnka, G Zèmūnkē, DL Zèmūnki, A Zèmūnku, V Zèmūnko, I Zèmūnkōm; mn. NAV Zèmūnke, G Zèmūnkā/Zèmūnkī, DLI Zèmūnkama
zȅmūnskī -
Zupci, Zupčanin, Zupčanka, zubački
Zȕpci, G Zȕbācā, DI Zȕpcima, A Zȕpce, L u Zȕpcima / ù Zupcima
Zȕpčanin, GA Zȕpčanina, DL Zȕpčaninu, V Zȕpčanine, I Zȕpčaninom; mn. NV Zȕpčani, G Zȕpčānā, DLI Zȕpčanima, A Zȕpčane
Zȕpčānka, G Zȕpčānkē, DL Zȕpčānki, A Zȕpčānku, V Zȕpčānko, I Zȕpčānkōm; mn. NAV Zȕpčānke, G Zȕpčānkā/Zȕpčānkī, DLI Zȕpčānkama
zȕbačkī
Napomena: Mjesni su etnici u Zupcima kod Bara Zubac i Zupkinja. U Zupcima kod Trebinja navedeni su etnici povijesni, a danas prevladavaju standardnojezični.
-
Ženeva, Ženevljanin, Ženevljanka, ženevski
Ženéva, G Ženévē, D Ženévi, A Ženévu, L u Ženévi, I Ženévōm
Ženévljanin, GA Ženévljanina, DL Ženévljaninu, V Ženévljanine, I Ženévljaninom; mn. NV Ženévljani, G Ženévljānā, DLI Ženévljanima, A Ženévljane
Ženévljānka, G Ženévljānkē, DL Ženévljānki, A Ženévljānku, V Ženévljānko, I Ženévljānkōm; mn. NAV Ženévljānke, G Ženévljānkā/Ženévljānkī, DLI Ženévljānkama
žènēvskī
-
Žumberak, Žumberčanin, Žumberčanka, žumberački
Žùmberak, G Žùmbērka, D Žùmbērku, A Žùmberak, L na Žùmbērku, I Žùmbērkom
Žùmberčanin, GA Žùmberčanina, DL Žùmberčaninu, V Žùmberčanine, I Žùmberčaninom; mn. NV Žùmberčani, G Žùmberčānā, DLI Žùmberčanima, A Žùmberčane
Žùmberčānka, G Žùmberčānkē, DL Žùmberčānki, A Žùmberčānku, V Žùmberčānko, I Žùmberčānkōm; mn. NAV Žùmberčānke, G Žùmberčānkā/Žùmberčānkī, DLI Žùmberčānkama
žùmberačkī
Napomena: Mjesni je muški etnik Žumberčan, a u prezimenskome se fondu odrazio i povijesni etnik Žumberac.
-
Župa dubrovačka, Župljanin, Župljanka, župski
Žúpa dùbrovačkā, G Žúpē dùbrovačkē, D Žúpi dùbrovačkōj, A Žúpu dùbrovačkū, L u Žúpi dùbrovačkōj, I Žúpōm dùbrovačkōm
Žúpljanin, GA Žúpljanina, DL Žúpljaninu, V Žúpljanine, I Žúpljaninom; mn. NV Žúpljani, G Žúpljānā, DLI Žúpljanima, A Žúpljane
Žúpljānka, G Žúpljānkē, DL Žúpljānki, A Žúpljānku, V Žúpljānko, I Žúpljānkōm; mn. NAV Žúpljānke, G Žúpljānkā/Žúpljānkī, DLI Žúpljānkama
žȗpskī
Napomena: Mjesni su etnici Župjanin i Župka, a u uporabi je i hipokoristični ženski etnik Župčica. U Hrvatskoj je nekoliko općina koje nisu imenovane po općinskome središtu, nego po području (npr. Dicmo, Gvozd, Kaštela, Konavle, Mljet, Pojezerje, Promina, Slivno, Šolta, Zažablje i Žumberak). Dvorječna se imena općina u administrativnoj uporabi uglavnom pišu pravilno (npr. Dubrovačko primorje i Vinodolska općina). Samo se ime općine Plitvička jezera, čije je sjedište u Korenici, piše pogrešno, tj. Plitvička Jezera. Budući da ta općina nije imenovana po naselju Plitvička Jezera (riječ je o novome naselju izdvojenom iz naselja Jezerce), nego po Plitvičkim jezerima, ime bi se općine trebalo pisati Plitvička jezera (usp. Dalmatinska zagora, Gorski kotar, Ravni kotari i Rijeka dubrovačka).
-
Županja, Županjac, Županjka, županjski
Žùpanja, G Žùpanjē, D Žùpanji, A Žùpanju, L u Žùpanji, I Žùpanjōm
Župánjac, GA Župánjca, DL Župánjcu, V Žùpānjče, I Župánjcem; mn. NV Župánjci, G Žùpānjācā, DLI Župánjcima, A Župánjce
Žùpānjka, G Žùpānjkē, DL Žùpānjki, A Žùpānjku, V Žùpānjko, I Žùpānjkōm; mn. NAV Žùpānjke, G Žùpānjkā/Žùpānjkī, DLI Žùpānjkama
žùpanjskī