-
acetat
Riječ acetat posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Acetate, francuski acétate, engleski acetate). Izvedena je od latinskoga acetum ʻocatʼ (v. ocat).
-
aceton
Riječ aceton posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Aceton, Azeton, francuski acétone, engleski acetone); izvedena je sufiksom -on od osnove koja je u latinskome acetum ʻocatʼ (v. ocat).
-
administracija
Riječ administracija posuđena je preko europskih jezika iz latinskoga administratio ‘pomaganje, posluživanje’ > ‘obavljanje službe, upravljanje’. U osnovi te latinske riječi je glagol ministrō ʻposluživatiʼ te minister ʻsluga, poslužitelj, pomoćnikʼ (v. ministar, ministrant).
-
agrum
Riječ agrum posuđena je iz talijanskoga agrume, što se razvilo od izvedenice od latinskoga acer ʻoštarʼ.
-
akrobat
Riječ akrobat posuđena je iz grčkoga ἀκροβάτης [akrobátēs], doslovno ʻkoji hoda na vršcima prstijuʼ. Grčka je riječ složenica od ἄκρος [ákros] ʻkrajnji, gornji, šiljastʼ i izvedenice od βαίνω [baínō] ʻići, hodatiʼ (v. baza).
-
akropola
Riječ akropola posuđena je iz grčkoga ἀκρόπολις [akrópolis], doslovno ʻgornji grad, tvrđava (osobito ona u Ateni)ʼ, što je složeno od ἄκρος [ákros] ‘gornji, krajnji’ i πόλις [polis] ‘grad’. Grčki pridjev ἄκρος [ákros] ‘gornji’ izveden je od indoeuropskoga korijena *h2ek'- ʻoštarʼ, koji se nalazi još npr. i u riječima ocat, oštar (v.).
-
akrostih
Riječ akrostih posuđena je iz grčkoga ἀκροστιχίς [akrostikhís], što je složeno od ἄκρος [ákros] ‘gornji, krajnji’ (v. akropola) i στίχоς [stíkhos] ʻred, bojna vrsta, stihʼ. (v. stih)
-
aleja
Riječ aleja posuđena je iz francuskoga aleé. Ta je francuska riječ izvedena od glagola aller ʻićiʼ i izvorno znači ʻprolazʼ. Hrvatsko značenje ʻulica s drvoredomʼ vjerojatno je preuzeto uz njemačko ili talijansko posredništvo, a razvilo se od ʻprolaz u vrtuʼ i ʻprolaz među drvećemʼ. Sličan je značenjski razvoj u riječi avenija (v.).
-
ananas
Riječ ananas potječe iz južnoameričkog indijanskog jezika tupi, (a)náná. U hrvatski je dospjela uz posredništvo portugalskoga (ananás, izvorno množina) i njemačkoga (Ananas).
-
apoteka
Riječ apoteka posuđena je preko latinskoga apothēca iz grčkoga ἀποθήκη [apothḗkē] ʻsprema, žitnicaʼ. Grčka riječ ἀποθήκη [apothḗkē] izvedenica je od glagola ἀποτίθημι [apotíthēmi] ‘odlagati, spremati’, koji je složen od prefiksa ἀπο- [apo-] ‘od’ i glagola τίθημι [títhemi] ʻstavitiʼ. Doslovno bi značenje grčke složenice ἀποθήκη bilo ‘mjesto na koje se odlaže’. U srednjemu je vijeku značenje preneseno preko ‘skladište’ na ‘trgovina mješovitom robom’ i ‘trgovina u kojoj se priređuju i prodaju lijekovi’. Prefiks ἀπο- [apo-] postao je od indoeuropskoga *h2epo, od čega je i hrvatski prijedlog po (v.). Glagol τίθημι [títhemi] razvio se od indoeuropskoga korijena *dheh1- ‘staviti, položiti, činiti’, od kojega je i hrvatski djenuti (v.). Grčki sufiks -θήκη [thḗkē] nalazi se i u mnogim drugim složenicama, usp. biblioteka, hipoteka, gliptoteka, pinakoteka, fonoteka, videoteka, kinoteka, diskoteka, datoteka.
-
avenija
Riječ avenija posuđena je iz francuskoga avenue. Ta je francuska riječ izvedena od glagola avenir ʻprilazitiʼ i izvorno znači ʻprilaz, pristupʼ. Sličan je značenjski razvoj u riječi aleja (v.).
-
bajka
Riječ bajka izvedenica je od glagola bajati ʻčarati riječimaʼ, koji je postao od indoeuropskoga korijena *bheh2- ʻgovoritiʼ.
-
basna
Riječ basna naslijeđena je iz praslavenskoga. Izvedena je od istoga korijena koji je u bajka.
-
baza
Riječ baza posuđena je iz grčkoga βάσις [básis], što je izvedeno od glagola βαίνω [baínō] ʻići, hodatiʼ. Prvotno je značenje grčke riječi βάσις [básis] ʻkorak, hodʼ, odakle se razvilo ʻono na što se stajeʼ, tj. ʻtlo, potpora, podnožje i dr.ʼ
-
biblioteka
Riječ biblioteka posuđena je iz grčkoga βιβλιοθήκη [bibliothḗkē] ʻzbirka knjiga, knjižnicaʼ, što je složeno od βιβλίον [biblíon] ʻknjigaʼ (v. Biblija) i -θήκη [-thḗkē] ʻspremišteʼ (usp. apoteka).
-
blitva
Riječ blitva posuđena je iz latinskoga blitum ʻloboda, vrsta špinataʼ, što potječe iz grčkoga βλίτον [blíton].
-
brat
Riječ brat postala je od praslavenskoga *bratrъ (usp. starocrkvenoslavenski bratrъ, češki bratr, ruski брат, poljski brat), što se razvilo od indoeuropskoga *bhreh2tēr ʻbratʼ. Od iste indoeuropske riječi razvile su se i latinska riječ frater, grčka φράτηρ [frátēr], engleska brother, njemačka Bruder i dr.
-
brend
Riječ brend posuđena je iz engleskoga brand, što je izvedeno od pragermanskoga *brenna- ʻpalitiʼ. Izvorno značenje engleske riječi bilo je ʻvatra, plamenʼ, od 16. st. zabilježeno je značenje ʻžig, znak utisnut usijanim željezomʼ, a od 19. st. značenje ʻodređena marka robeʼ. Sličan razvoj značenja je i u riječima žig, pečat (v.).
-
breskva
Riječ breskva postala je od praslavenskoga *bers(ь)ky, što je posuđeno iz latinskoga Persica (poma) ʻperzijsko (voće)ʼ. Breskve su u Europu došle preko Perzije iz Kine.
-
butik
Riječ butik posuđena je iz francuskoga boutique, što je posuđeno iz grčkoga ἀποθήκη [apothḗkē] ʻsprema, žitnicaʼ, vjerojatno uz posredništvo provansalskoga. V. apoteka. Razvoj značenja bio je ʻskladišteʼ > ʻtrgovina (mješovitom robom)ʼ > ʻ(malena) prodavaonica modne odjeće i obućeʼ.
-
cesta
Riječ cesta postala je od praslavenskoga *cěsta (usp. slovenski cẹsta, češki cesta). Postoji nekoliko pretpostavki o dubljem podrijetlu te riječi. Prema jednoj od njih slavenska je riječ u vezi s litavskim glagolom kášti ʻstrugati, grebatiʼ, a izvorno bi značenje bilo ʻutrt ili utaban putʼ. Druga je mogućnost da je slavenska riječ u vezi s korijenom koji je u pridjevu čist. U tome bi slučaju prvotno značenje bilo ‘očišćeni put’, tj. ‘put očišćen od stabala i drugih prepreka’. Sličan je značenjski razvoj u latinskome (via) strata ʻpokriven, popločan put > cestaʼ, odakle potječu talijanska (strada ʻcestaʼ) te engleska (street ʻulicaʼ) i njemačka (Straße ʻulicaʼ) riječ.
-
cipela
Riječ cipela posuđena je iz starijega mađarskog cipellő ʻcipelaʼ (suvremeno cipő).
-
crijevo
Riječ crijevo postala je od praslavenskoga *červo (usp. starocrkvenoslavenski črěvo, slovenski črevọ, ruski dijalektno черёво ʻtrbuhʼ, poljski trzowo).
-
čarapa
Riječ čarapa posuđena je iz turskoga çorap.
-
čarati
Glagol čarati naslijeđen je iz praslavenskoga. Izveden je od imenice *čarъ/*čarь ʻčarolijaʼ, koja je postala od indoeuropskoga korijenja *kwer- ʻčinitiʼ
-
čaroban
Pridjev čaroban izveden je od starije imenice čaroba, koja je izvedena od istoga korijena koji je u glagolu čarati.
-
čarobnjak
Imenica čarobnjak izvedena je od pridjeva čaroban.
-
čizma
Riječ čizma posuđena je iz turskoga çizme.
-
datoteka
Riječ datoteka složena je od latinskoga data ʻpodatciʼ i -teka (v. biblioteka); tvorena je po uzoru na fonoteka, videoteka i sl. u smislu ʻzbirka podatakaʼ.
-
dažd
Riječ dažd postala je od praslavenskoga *dъzdjь (usp. slovenski dež, ruski дождь, poljski deszcz, češki déšt), što je vjerojatno složenica od indoeuropskoga *dus- ʻlošʼ i *dyew- ʻneboʼ (usp. od istoga korijena grčki Ζεύς [Zeus] ‘Zeus, vrhovni bog, bog neba’, latinski Iovis (genitiv) ʻJupiter, vrhovni bogʼ).
-
dinar
Riječ dinar posuđena je preko bizantskoga grčkog δηνάριον (dēnárion) iz lat. dēnārius. Latinska je riječ izvedena od dēni ‘po deset’ (od osnove koja je u decem ‘deset’). Srebrna kovanica koja je prva nazvana dēnārius imala je vrijednost deset bakrenih kovanica koje su u Rimu zvali ās.
-
disk
Riječ disk posuđena je preko latinskoga discus iz grčkoga δίσκος [dískos], što je izvedeno od glagola δικεῖν [dikeȋn] ‘bacati’. Disk je isprva bila ovalna pločica koju su bacali grčki atletičari. Od iste grčke riječi razvila se i riječ daska (v.). U značenju ‘sredstvo za pohranjivanje podataka’ riječ je posuđena preko engleskoga disk.
-
diskoteka
Riječ diskoteka posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Diskothek, francuski discothèque); složena je od disk ʻgramofonska pločaʼ (v.) i -teka (v.), po uzoru nabiblioteka (v.). Izvorno je značenje ʻzbirka (gramofonskih) pločaʼ, a značenje ʻplesni klub, disko-klubʼ je sekundarno.
-
djenuti
Glagol djenuti postao je od starijega glagola djeti, koji je naslijeđen iz praslavenskoga *děti ʻčiniti, rećiʼ(usp. slovenski deti ʻstavitiʼ, ruski деть ʻstavitiʼ). Praslavenski je glagol postao od indoeuropskoga korijena *dheh1- ʻčinitiʼ, od kojega su se razvili i latinski glagol faciō ʻčinitiʼ te grčki τίθημι [títhemi] ʻstaviti, položitiʼ.
-
djever
Riječ djever postala je od praslavenskoga *děverь (usp. sln. devẹr, rus. дéверь), što se razvilo od indoeuropskoga *deh2iwēr ʻdjeverʼ (usp. litavski díeveris, latinski lēvir, grčki δαήρ [daēr]).
-
duga
Riječ duga postala je od praslavenskoga *dǫga (usp. ruski дугá ‘lȗk, svodʼ, poljski dijalektno dęga ‘lȗk’), što je srodno s litavskim dangùs ‘nebo, nebeski svodʼ.
-
flomaster
Riječ flomaster izvorno je komercijalno ime proizvoda,engleski Flowmaster. To je ime složeno od engl. flow ‘teći’ i master ‘gospodar’. Engleska riječ master ‘gospodar’ posuđena je iz latinskoga magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’ (v. magistar).
-
fond
Riječ fond posuđena je iz francuskoga fond. Francuska riječ razvila se od latinskoga fundus ʻtemelj, dnoʼ, što je pak postalo od indoeuropskoga *bhudh-no- ʻdnoʼ.
-
fonoteka
Riječ fonoteka posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Phonothek, francuski phonothèque); složena je od grčkoga φωνή [phōné] ʻglasʼ i -teka (v. apoteka) po uzoru na biblioteka i sl.
-
fundamentalan
Pridjev fundamentalan (usp. i u drugim europskim jezicima: engleski fundamental, njemački fundamental, francuski fondamental) posuđen je iz novolatinskoga fundamentalis, što je izvedeno od latinskoga fundamentum ʻtemeljʼ. Ishodište je latinska imenica fundus ʻdnoʼ (v. fond).
-
gaće
Riječ gaće postala je od praslavenskoga *gatje (usp. slovenski dijal. gače, ruski гaчa 'hlače, nogavice'). Prvotno je značenje bilo odjevni predmet s nogavicama, hlačeʼ. Dublja etimologija nije sigurna.
-
gatati
Glagol gatati naslijeđen je iz praslavenskoga. Formalno ga je moguće izvesti od indoeuropskoga korijena *gwet- ʻrećiʼ.
-
gliptoteka
Riječ gliptooteka posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Glyptothek, francuski glyptothèque); složena je od grčkoga γλυπτός [glyptós] ʻizrazbaren, graviranʼ i -teka (v.) po uzoru na pinakoteka (v., usp. i biblioteka).
-
grad 'tuča'
Riječ grad postala je od praslavenskoga *gradъ ʻtučaʼ (usp. ruski град, poljski grad, češki hrad), što je pak postalo od indoeuropskoga *ghreh3d- ʻtučaʼ (latinski grandō ‘grȁd, tuča’, litavski grúodas ‘smrznuta zemlja’).
-
grad 'veliko naseljeno mjesto'
Riječ grad postala je od praslavenskoga *gordъ ʻograđeno mjesto, naseljeʼ (usp. starocrkvenoslavenski gradъ, slovenski grȃd ‘dvorac’, ruski гóрод, poljski gród), što se razvilo od indoeuropskoga *ghōrdh-s/*ghrdh-os ‘ograđen prostor, utvrda’ (usp. od istoga korijena litavski gadas ‘vrt’, sanskrtski ghá- ‘kuća’, latinski hortus ‘vrt’, engleski garden ‘vrt’).
-
haljina
Riječ haljina izvedena je od praslavenskoga *xalja (usp. slovenski halja ʻpokrivalo za gornji dio tijelaʼ, ruski xal ʻjeftina robaʼ). Dublja etimologija nije sigurna.
-
hipoteka
Riječ hipoteka posuđena je preko europskih jezika i latinskoga hypothēca iz grčkoga ὑποθήκη [hypothḗkē] ʻsavjet, zalogʼ, što je složeno od grčkoga ὑπό [hypó] ʻispod, niže, podʼ i θήκη [thḗkē] ʻspremišteʼ (usp. apoteka).
-
hlače
Riječ hlače postala je od praslavenskoga *xolča (usp. slovenski hlače, ukrajinski холоша ʻnogavicaʼ), što je posuđeno iz latinskoga *calcea ʻobućaʼ.
-
inje
Riječ inje postala je od praslavenskoga *inьje/ *jьnьje (usp. slovenski inje, ruski и́ней, češki jíní).
-
jabuka
Riječ jabuka naslijeđena je iz praslavenskoga *ablъka, * ablъko (usp. slovenski jabolka, ruski я́блоко), što je postalo od indoeuropskoga *h2eb-l- (usp. njemački Apfel, engleski apple). Od istoga je korijena izvedena i riječ jablan (v.).
-
jetrva
Riječ jetrva postala je od praslavenskoga *jętry (G *jętrъve) (usp. slovenski jẹtrva (zast.), ruski я́тровь (dijal.), poljski jątrew 〈G jątrwi 〉 (zast.)), što se razvilo od indoeuropskoga *(H)yenh2-ter- ‘žena muževa brata’ (usp. litavski, sanskrtski yātar-, grčki εἰνατέρες [einatéres] (mn.), latinski ianitrīcēs (mn. ) ‘žene braće’).
-
kapa
Riječ kapa posuđena je iz talijanskoga cappa ʻogrtač s kapuljačom, kapaʼ (usp. i njemački Kappe ʻkapaʼ).
-
kecelja
Riječ kecelja posuđena je iz starijega mađarskoga kecele ʻpregačaʼ. Mađarska je riječ posuđenica iz latinskoga casula (v. košulja).
-
kinoteka
Riječ kinoteka složena je od kino (v.) i -teka (usp. biblioteka, videoteka).
-
kiseo
Riječ kiseo postala je od praslavenskoga *kyselъ (usp. slovenski kísel, češki kyselý), što je izvedeno od istoga korijena koji je u kvas (v.)
-
kiša
Riječ kiša postala je od praslavenskoga *kyša (od starijega *kysja), što je izvedeno od istoga korijena koji je u kiseo (v.). U značenju ʻkišaʼ nalazi se samo u dijelu južnoslavenskih jezika (usp. bugarski ки́ша ʻkišovito vrijemeʼ), dok u istočno- i zapadnoslavenskim jezicima znači ʻštogod kiseloʼ (usp. ruski dijalektno ки́ша ‘kvas’, češki kyše ‘kiselina’).
-
kora
Riječ kora postala je od praslavenskoga *kora (usp. slovenski kora, ruski корá, poljski kora, češki kůra), što je izvedeno od indoeuropskoga korijena *(s)ker(H)- ʻrezatiʼ.
-
košulja
Riječ košulja postala je od praslavenskoga *košulja (usp. slovenski košulja, ruski dijal. кошyля ‘kratki krzneni kaput’, poljski koszula), što je posuđeno iz vulgarnolatinskoga casula.
-
krastavac
Riječ krastavac izvedena je od pridjeva krastav odnosno imenice krasta. Ovo je povrće nazvano po krastavoj kori.
-
krumpir
Riječ krumpir u hrvatski je dospjela iz njemačkih dijalekata (usp. njemački dijalektno gruntpirn, grumper, krumpir, grundbir). Njemačke su riječi složene od Grund ʻzemljaʼ i Birne ʻkruškaʼ i doslovno im je značenje ʻzemljana kruškaʼ. Slična je značenjska motivacija i u francuskoj riječi za krumpir, pomme de terre, što izvorno znači ʻzemljana jabukaʼ.
-
kruška
Riječ kruška naslijeđena je iz praslavenskoga *krušьka, *grušьka, što je izvedeno od *kruša, *gruša (usp. bugarski крyшка, poljski grusza, gruszka, ruski грýша).
-
kukuruz
Riječ kukuruz posuđena je iz turskoga kokoroz, što je možda složeno od koku- ʻsmradʼ i uruz ʻrižaʼ, sa značenjem ʻriža za niže slojeveʼ. Kukuruz su u srednju i istočnu Europu iz Srednje Amerike donijeli Turci u 17. st.
-
kupus
Imenica kupus najvjerojatnije je nastala ukrštanjem dviju riječi: posuđenice iz vulgarnolatinskoga *composita ʻono što je složenoʼ te posuđenice iz njemačkog dijalektnog Kappus ʻkupusʼ.
-
kvas
Riječ kvas postala je od praslavenskoga *kvasъ ʻkiselo tijesto, fermentirano pićeʼ (usp. slovenski kvȃs ‘kvasac’, ruski квас ‘fermentirano piće, kvas’), što je izvedeno od korijena koji je u kiseo (v.).
-
kvasac
Riječ kvasac postala je od praslavenskoga *kvasьcь ‘komad kiseloga tijesta, kvasac’ (usp. slovenski kvȃsec, bugarski квасéц), što je izvedeno od *kvasъ (v. kvas).
-
kvasina
Riječ kvasina izvedena je od praslavenskoga *kvasъ ʻkiselo tijesto, fermentirano pićeʼ (v. kvas).
-
limun
Riječ limun potječe iz perzijskoga līmūn. U hrvatski je dospjela preko romanskih jezika (usp. talijanski limone).
-
luk
Riječ luk naslijeđena je iz praslavenskoga *lukъ (usp. starocrkvenoslavenski lukъ, slovenski lȗk, ruski лук, poljski łuk), što je posuđeno iz germanskoga *lauka- (usp. njemački Lauch ʻluk, porilukʼ, engleski leek ʻporilukʼ).
-
maestral
Riječ maestral posuđena je iz talijanskoga maestrale, što je postalo od lat. pridjeva magistralis ‘vodeći, glavni’ (v. magistrala). Vjetar maestral bi prema tome bio ʻvodećiʼ ili ʻglavniʼ vjetar u plovidbi Mediteranom.
-
maestro
Riječ maestro posuđena je iz talijanskoga maestro ‘vođa orkestra, dirigent, skladatelj’, što je postalo od latinskoga magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’ (v. magistar).
-
magazin
Riječ magazin posuđena je preko njemačkoga i francuskoga iz talijanskoga magazzino ʻskladište, spremišteʼ. Talijanska je riječ posuđena iz arapskoga mah̬āzin (mn.) ʻskladišteʼ. Značenje ʻilustrirani tjednik ili mjesečnikʼ razvilo se pod utjecajem engleskoga.
-
magistar
Riječ magistar posuđena je, uz posredništvo njemačkoga, iz latinskog magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’. Latinska riječ magister tvorena je istim sufiksom kao minister (v. ministar)
-
magistrala
Riječ magistrala poimeničeni je latinski pridjev magistralis ‘koji se odnosi na učitelja, vođu’ > ‘vodeći, glavni’, koji je izveden od latinskoga magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’ (v. magistar).
-
majica
Riječ majica umanjenica je od maja, što je posuđeno preko talijanskoga maglia iz francuskoga maille. Francuska riječ postala je od latinskoga macula ʻočica na mreži, petljaʼ < ʻmrlja, pjegaʼ. Izvorno je značenje bilo ʻpleteni odjevni predmet od metalnih očicaʼ. Usp. makija, maketa.
-
majstor
Riječ majstor posuđena je preko bizantskoga grčkog maistōr (μαΐστωρ) iz lat. magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’ (v. magistar). Latinsko značenje ‘učitelj, vođa’ proširilo se na ‘koji poučava neku vještinu, znalac u svom području, koji je iskusan, vješt’. Ista latinska riječ dala je i regionalne hrvatske riječi meštar (uz posredništvo mletačkoga) te mešter (uz posredništvo mađarskoga i njemačkoga).
-
maketa
Riječ maketa posuđena je preko francuskoga maquette iz talijanskoga macchietta ʻskicaʼ, što je deminutiv od macchia ʻmrljaʼ (v. makija, usp. majica).
-
makija
Riječ makija posuđena je iz talijanskoga macchia, što je postalo od latinskoga macula ʻmrlja, pjegaʼ. Usp. majica, maketa.
-
marelica
Riječ marelica posuđena je preko austrijsko-bavarskoga Marille iz talijanskoga armellino, što se razvilo od latinskoga (prunum) Armeniacum ʻarmenska (šljiva)ʼ. Voćka je tako nazvana jer navodno potječe iz Armenije.
-
maslac
Riječ maslac izvedena je od maslo (v.)
-
maslina
Riječ maslina izvedena je od maslo u starijemu značenju ʻuljeʼ (v. maslo). Značenjska veza slična je kao u latinskome olea ʻmaslinaʼ – oleum ʻuljeʼ (v. ulje).
-
maslo
Riječ maslo postala je od praslavenskoga *maslo < *maz-slo (usp. slovenski máslo, ruski мáсло, poljski masło) , što je izvedeno od korijena glagola mazati (v.).
-
mast
Riječ mast postala je od praslavenskoga. *mastь < *maz-tь (usp. slovenski mȃst, ruski мáсть ‘boja (kose), mast, balzam’, poljski maść), što je izvedeno od istoga korijena koji je u mazati (v.). Starije je značenje ‘boja’ .
-
mati
Riječ mati postala je od praslavenskoga *mati (usp. starocrkvenoslavenski mati, slovenski mati, ruski мать, poljski mać). Praslavenska se riječ razvila od indoeuropskoga *meh2ter ʻmajkaʼ. Od iste indoeuropske riječi razvile su se i latinska riječ mater, grčka μήτηρ [mḗtēr], engleska mother, njemačka Mutter i dr.
-
mazati
Glagol mazati naslijeđen je iz praslavenskoga *mazati (usp. slovenski māzati, ruski мáзать, poljski mazać).
-
mina
Riječ mina posuđena je preko njemačkoga Mine iz francuskoga mine ‘rudnik, rudna žila’. Francuska riječ vjerojatno potječe od galske riječi srodne sa staroirskim méin, mían ‘ruda, metal’. Nakon otkrića baruta fr. mine označuje i podzemne prolaze za eksploziv kod opsade i eksploziv koji se u tim prolazima koristi. Poslije je značenje preneseno i na druge eksplozivne naprave. U 19./20. st. razvilo se preneseno značenje riječi mina ‘uložak za olovku’ (vjerojatno zbog načina umetanja mine u olovku).
-
ministar
Riječ ministar posuđena je, uz posredništvo njemačkoga i francuskoga, iz latinskoga minister ‘sluga, poslužitelj, pomoćnik’. Latinska riječ minister tvorena je istim sufiksom kao magister (v. magistar). U srednjem vijeku ministri su bili u kraljevoj službi, kraljevi pomoćnici i državni službenici te pomoćnici svećenika i biskupa, a danas su ministri pomoćnici premijera.
-
ministrant
Riječ ministrant posuđena je iz latinskoga. To je izvedenica od lat. glagola ministrō ‘pomagati, služiti, posluživati’, što je pak izvedenica od lat. minister (v. ministar).
-
moneta
Riječ moneta posuđena je iz latinskoga monēta. Kovanice su tako nazvane jer je mjesto na kojemu se kovao novac u Rimu bilo u blizini hrama boginje Iūnō Monēta.
-
mraz
Riječ mraz postala je od praslavenskoga *morzъ (usp. slovenski mraz, ruski морóз, poljski mróz), što se razvilo od indoeuropskoga korijena *morg'- (usp. albanski mardhë ‘mraz’, staroirski meirc ‘hrđa’). Od istoga je korijena i glagol mrziti (v.)
-
mrkva
Riječ mrkva postala je od praslavenskoga psl. *mъrky 〈G *mъrkъve〉 (usp. slovenski mrkev, mrkva, ruski моркóвь, poljski marchew), što se vjerojatno razvilo od indoeuropskoga *mrk-uH- (usp. starovisokonjemački morha). Postoji i mišljenje da je riječ u slavenski posuđena iz germanskoga.
-
naranča
Riječ naranča potječe iz perzijskoga nāreng. U hrvatski je dospjela iz turskoga narenc, uz posredništvo arapskoga nāranǧ.
-
nećak
Riječ nećak izvedena je od praslavenskoga *netьjь, što je postalo od indoeuropskoga *(h2)nepot- ʻnećakʼ. U drugim indoeuropskim jezicima od istoga su se korijena razvile riječi za ʻunukaʼ i ʻnećakaʼ (usp. latinski nepos ʻunuk, potomakʼ, engleski nephew ʻnećakʼ, njemači Neffe ʻnećakʼ).
-
ocat
Riječ ocat postala je od praslavenskoga *ocьtъ (usp. slovenski ọ̄cet, poljski ocet), što je posuđeno iz latinskoga acetum ʻ(vinski) ocatʼ. Latinska je riječ izvedena od indoeuropskoga korijena *h2ek'- ʻbiti oštarʼ, koji se nalazi i u riječi oštar (v.)
-
osnova
Riječ osnova postala je od praslavenskoga *obsnova (usp. slovenski osnọ̑va, ruski оснóва, češki osnova), što je tvoreno od prefiksa *ob (v. o2) i korijena glagola *snovati, *snuti (indoeuropski *snewH- ʻvrtjeti, plestiʼ).
-
paprika
Riječ paprika izvedena je od papar (v.).
-
paradajz
Riječ paradajz posuđena je iz austrijsko-bavarskoga Paradeis, izvorno ʻrajʼ (usp. rajčica).
-
pečat
Riječ pečat naslijeđena je iz praslavenskoga *pečatь (usp. slovenski pečȃt, ruski печáть, češki pečet') , što je izvedeno od korijena koji je u peći (v.). Pečat je izvorno bio znak koji se stavljao na pisma i isprave kao jamstvo izvornosti i zaštita od otvaranja, a pečatilo se zagrijanim, užarenim metalnim predmetima ili npr. prstenom u vrućem vosku . Za sličan značenjski razvoj usp. žig, brend.
-
pinakoteka
Riječ pinakoteka posuđena je iz grčkoga πινακοθήκη [pinakothḗkē] ʻgalerija slikaʼ (usp. odatle i latinski pinacotheca); složena je od πίναξ<G πίνακος> [pínaks, G pínakos] ʻslikaʼ (izvorno ʻdrvena pločaʼ te ʻpločica za pisanje i crtnjeʼ) i -θήκη [thḗkē] (usp. apoteka).
-
pomidor
Riječ pomidor posuđena je iz talijanskoga pomidoro, što je složenica od pomo ʻjabukaʼ i oro ʻzlatoʼ.
-
put
Riječ put postala je od praslavenskoga *pǫtь (usp. starocrkvenoslavenski pǫtь, slovenski pọt, ruski путь te poljski pąć), što je postalo od indoeuropskoga korijena *ponth1-. Od istoga indoeuropskoga korijena razvile su se i latinska riječ pons ʻmostʼ i grčka πόντος [póntos] ‘more’. Izvorno je riječ vjerojatno označavala stazu preko močvarnoga područja izrađenu od drvenih trupaca.
-
rajčica
Riječ rajčica izvedena je od raj kao prevedenica prema austrijsko-bavarskome Paradeis(er) (usp. njemački regionalno Paradiesapfel, doslovno ʻrajska jabukaʼ). Nazivanje ukusnog crvenog ploda "rajskom jabukom" potječe iz biblijske priče o rajskome vrtu. Zabranjeni plod koji je Eva dala Adamu u europskome se slikarstvu prikazivao kao crvena jabuka, pa je zbog sličnosti naziv prenesen na rajčice .
-
sestra
Riječ sestra postala je od praslavenskoga *sestra (usp. starocrkvenoslavenski sestra, slovenski sestra, ruski сестрá, poljski siostra), što se razvilo od indoeuropskoga *swesor ʻsestraʼ. Od iste indoeuropske riječi razvile su se i istoznačne riječi: latinska soror, engleska sister, njemačka Schwester i dr.
-
sirće
Riječ sirće posuđena je iz turskoga sirke ʻocatʼ.
-
snaha
Riječ snaha postala je od praslavenskoga *snъxa, što se razvilo od indoeuropskoga *snuso- ʻsnahaʼ.
-
snijeg
Riječ snijeg postala je od praslavenskoga *sněgъ (usp. slovenski sneg, bugarski сняг, ruski снег, poljski śnieg, češki sníh), što je pak postalo od indoeuropskoga *snoygwh- (usp. litavski sniẽgas, gotski snaiws, latinski nix).
-
stric
Riječ stric postala je od praslavenskoga *strъjь(cь) (usp. slovenski stric, češki strýc, ruski строй).
-
sukno
Riječ sukno postala je od praslavenskoga *sukъno (usp. starocrkvenoslavenski sukno, slovenski sukno, russki сукнo, češki sukno), što je izvedeno od *sukati ʻsukati, okretatiʼ (v. sukati).
-
suknja
Riječ suknja postala je od praslavenskoga *sukъnja (usp. slovenski suknja, ruski сyкня, češki sukně), što je izvedeno od *sukъno (v. sukno).
-
svekar
Riječ svekar naslijeđena je iz praslavenskoga *svekrъ ʻmužev otacʼ (usp. slovenski svẹker, ruski свёкор, češki svekr), što je izvedeno od indoeuropskoga *swek'ro-. Od istoga indoeuropskoga korijena razvile su se i srodne riječi u drugim indoeuropskim jezicima: latinski socer, grčki ἑκυρός, gotski svaihra. V. i svekrva.
-
svekrva
Riječ svekrva naslijeđena je iz praslavenskoga *svekry (G *svekrъve) (usp. slovenski svẹkrv, ruski свекров, poljski świekra), što je izvedeno od indoeuropskoga *swek'ruh2. Od istoga indoeuropskoga korijen razvile su se i srodne riječi u drugim indoeuropskim jezicima: latinski socrus, njemački Schwieger. V. i svekar.
-
šljiva
Riječ šljiva naslijeđena je iz praslavenskoga *sliva (usp. slovenski sliva, ruski сли́ва, češki slíva), što je izvorno poimeničeni ženski rod pridjeva *slivъ ʻplavkastʼ. Voćka je ime dobila po boji ploda.
-
šogor
Riječ šogor posuđena je preko mađarskoga sógor iz njemačkoga Schwager. Srodno je njemački Schwieger ʻsvekrva, punicaʼ (usp. svekrva).
-
špinat
Riječ špinat posuđena je iz njemačkoga Spinat, što je preko romanskih jezika (usp. talijanski spinace, spinacio, španjolski espinaca) i arapskoga isfināǧ posuđeno iz perzijskoga aspanāḫ.
-
štambilj
Riječ štambilj posuđena je iz talijanskoga stampiglia, što je pak posuđeno iz španjolskoga estampilla. Ishodište je germanski glagol *stampōn ʻudarati (nogom), nabijati, gazitiʼ, koji se nalazi još i u riječima štampa, stupa.
-
teka
Riječ teka posuđena je iz latinskog thēca ʻkutija, korice, predmet u koji se nešto ulažeʼ, što je pak posuđeno iz grčkoga θήκη [thḗkē] ʻspremišteʼ. Grčka riječ izvedena je od indoeuropskoga korijena *dheh1- ‘staviti, položiti, činiti’. V. apoteka, djenuti.
-
temelj
Riječ temelj posuđena je iz grčkoga θεμείλια [themeília] ʻtemelji, položeni, donji dio (čega)ʼ, što je izvedeno od indoeuropskoga korijena *dheh1- ʻpoložiti, stavitiʼ
-
trešnja
Riječ trešnja nastala je disimilacijom od starijega *črěšnja, što je pak postalo od praslavenskoga *čeršьnja (usp.čakavski črȉšńa (Novi); ruski черéшня). Praslavenska je riječ posuđenica iz vulgarnolatinskoga ceresia ʻtrešnjaʼ (usp. latinski cerasus, iz grčkoga κέρασος [kérasos] ʻtrešnjaʼ). Iz istog latinskog izvora nastale su još i njemačka riječ Kirsche ʻtrešnjaʼ i engleska cherry ʻtrešnjaʼ.
-
tuča
Riječ tuča postala je od praslavenskoga *tǫča (usp. slovenski toča, ruski тýча ‘crn oblak’, poljski tęcza ‘duga’), što je vjerojatno postalo od indoeuropskoga korijena *temk- ʻbiti gustʼ.
-
tuš ‘crnilo’
Riječ tuš posuđena je iz njemačkoga Tusche, izvedenice od glagola tuschen ‘crtati tušem’. Taj je njemački glagol posuđen iz francuskoga toucher ‘dodirivati’, što se razvilo iz vulgarnolatinskoga toccare ‘udarati’.
-
tuš ‘naprava za pranje tijela’
Riječ tuš posuđena je preko njemačkoga Dusche (tj. austrijskonjemačkog Tusch) iz francuskoga douche, starije ‘navođenje vod (na mlin)’. Francuska je riječ posuđenica iz talijanskoga doccia, što se razvilo od latinskoga ductiō ‘navođenje’, izvedenice od glagola ducō ‘voditi’. Isti latinski glagol je i u osnovi riječi dužd i dukat (v.)
-
ulica
Riječ ulica naslijeđena je iz praslavenskoga. Izvedena je od indoeuropskoga korijen *h2ewl- ʻuzak prolaz, procjepʼ.
-
ulje
Riječ ulje posuđena je iz latinskoga oleum ʻ(maslinovo) uljeʼ, usp. i latinski olea, oliva ʻmaslinaʼ. Te latinske riječi potječu iz grčkoga ἔλαιον ʻ(maslinovo) uljeʼ, odnosno ἐλαία ʻmaslinaʼ. Srodnost riječi koje znače ʻmaslinaʼ i ʻuljeʼ pokazuje da je izvorno ulje bilo upravo maslinovo ulje.
-
vesta
Riječ vesta posuđena je iz europskih jezika (usp. talijanski veste, njemački Weste). Izvor je latinski vestis ʻodjećaʼ.
-
videoteka
Riječ videoteka složena je od video (v.) i -teka (v.) po uzoru na biblioteka, fonoteka i sl.
-
vinoteka
Riječ vinoteka složena je od vino (v.) i -teka (v.). Vjerojatno je posuđena iz njemačkoga Vinothek, što je složenica od latinskoga vinum ʻvinoʼ i sufiksa -thek grčkoga podrijetla. Usp. i talijanski enoteca iz grčkoga οἰνοθήκη [oinothḗkē] ʻvinski podrumʼ.
-
vrač
Riječ vrač postala je od praslavenskoga *vьračь ʻgatar, vrač, iscjeliteljʼ. Izvedena je od indoeuropskoga korijena *werh1- ʻsvečano govoritiʼ. Isti indoeuropski korijen nalazi se još i u riječima ironija, retor (retorika), verbalni.
-
zaova
Riječ zaova postala je od praslavenskoga *zъly (G *zъlъve) (usp. slovenski zalva, ruski золовка), što se razvilo od indoeuropskoga *g'lh2u- (usp. latinski glōs, grčki γάλως [gálōs] ʻmuževa sestra, zaovaʼ).
-
zelje
Riječ zelje izvedena je od korijena koji je u pridjevu zelen (v.). U dijalektima riječ označuje i drugo zeleno povrće osim kupusa (npr. blitvu, raštiku).
-
zet
Riječ zet naslijeđena je iz praslavenskoga *zęt (usp. slovenski zet, ruski зять, poljski zięć), što se vjerojatno razvilo od indoeuropskoga korijena *g'enh1- ʻroditi, stvoriti potomstvoʼ.
-
žega
Riječ žega postala je od praslavenskoga *žega (usp. slovenski žẹ̄ga, bugarski жега, ruski dijalektno жéга), što izvedeno od istoga korijena koji je u žeći (v. žganci).
-
žganci
Riječ žganci izvedena je od (danas zastarjeloga) glagola žgȁti ‘peći’ , koji je postao od praslavenskoga *žьgati (usp. slovenski žgáti, ruski жгать). Praslavenski glagol *žьgati postao je od istoga indoeuropskog korijena kao i praslavenski glagol *žegti (hrvatski žeći), od indoeuropskoga *dhegwh- ʻgorjetiʼ. Žganci su izvorno prepečena kaša od kukuruza.
-
žganica
Riječ žganica izvedena je od korijena koji je u *žьgati ‘paliti’ (v. žganci).
-
žig
Riječ žig postala je od praslavenskoga *žigъ (usp. ruski dijalektno жиг, slovački žih ‘vatra’), što je izvedeno od istoga korijena kao u *žьgati ‘paliti’ (v. žganci). Žig je izvorno bio znak koji se utiskivao na tijelo užarenim predmetom, i to stoci radi prepoznavanja, a ljudima kao kazna. Za značenjski razvoj usp. pečat od peći.
-
žigica
Riječ žigica izvedena je od korijena koji je u *žьgati ‘paliti’ (v. žganci).