Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Etimologije

  • acetat

    Riječ acetat posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Acetate, francuski acétate, engleski acetate). Izvedena je od latinskoga acetum ʻocatʼ (v. ocat).

  • aceton

    Riječ aceton posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Aceton, Azeton, francuski acétone, engleski acetone); izvedena je sufiksom -on od osnove koja je u latinskome acetum ʻocatʼ (v. ocat).

  • administracija

    Riječ administracija posuđena je preko europskih jezika iz latinskoga administratio ‘pomaganje, posluživanje’ > ‘obavljanje službe, upravljanje’. U osnovi te latinske riječi je glagol ministrō ʻposluživatiʼ te minister ʻsluga, poslužitelj, pomoćnikʼ (v. ministar, ministrant).

  • agrum

    Riječ agrum posuđena je iz talijanskoga agrume, što se razvilo od izvedenice od latinskoga acer ʻoštarʼ.

  • akrobat

    Riječ akrobat posuđena je iz grčkoga ἀκροβάτης [akrobátēs], doslovno ʻkoji hoda na vršcima prstijuʼ. Grčka je riječ složenica od ἄκρος [ákros] ʻkrajnji, gornji, šiljastʼ i izvedenice od βαίνω [baínō] ʻići, hodatiʼ (v. baza).

  • akropola

    Riječ akropola posuđena je iz grčkoga ἀκρόπολις [akrópolis], doslovno ʻgornji grad, tvrđava (osobito ona u Ateni)ʼ, što je složeno od ἄκρος [ákros] ‘gornji, krajnji’ i πόλις [polis] ‘grad’. Grčki pridjev ἄκρος [ákros] ‘gornji’ izveden je od indoeuropskoga korijena *h2ek'- ʻoštarʼ, koji se nalazi još npr. i u riječima ocat, oštar (v.).

  • akrostih

    Riječ akrostih posuđena je iz grčkoga ἀκροστιχίς [akrostikhís], što je složeno od ἄκρος [ákros] ‘gornji, krajnji’ (v. akropola) i στίχоς [stíkhos] ʻred, bojna vrsta, stihʼ. (v. stih)

  • aleja

    Riječ aleja posuđena je iz francuskoga aleé. Ta je francuska riječ izvedena od glagola aller ʻićiʼ i izvorno znači ʻprolazʼ. Hrvatsko značenje ʻulica s drvoredomʼ vjerojatno je preuzeto uz njemačko ili talijansko posredništvo, a razvilo se od ʻprolaz u vrtuʼ i ʻprolaz među drvećemʼ. Sličan je značenjski razvoj u riječi avenija (v.).

  • ananas

    Riječ ananas potječe iz južnoameričkog indijanskog jezika tupi, (a)náná. U hrvatski je dospjela uz posredništvo portugalskoga (ananás, izvorno množina) i njemačkoga (Ananas).

  • apoteka

    Riječ apoteka posuđena je preko latinskoga apothēca iz grčkoga ἀποθήκη [apothḗkē] ʻsprema, žitnicaʼ. Grčka riječ ἀποθήκη [apothḗkē] izvedenica je od glagola ἀποτίθημι [apotíthēmi] ‘odlagati, spremati’, koji je složen od prefiksa ἀπο- [apo-] ‘od’ i glagola τίθημι [títhemi] ʻstavitiʼ. Doslovno bi značenje grčke složenice ἀποθήκη bilo ‘mjesto na koje se odlaže’. U srednjemu je vijeku značenje preneseno preko ‘skladište’ na ‘trgovina mješovitom robom’ i ‘trgovina u kojoj se priređuju i prodaju lijekovi’. Prefiks ἀπο- [apo-] postao je od indoeuropskoga *h2epo, od čega je i hrvatski prijedlog po (v.). Glagol τίθημι [títhemi] razvio se od indoeuropskoga korijena *dheh1- ‘staviti, položiti, činiti’, od kojega je i hrvatski djenuti (v.). Grčki sufiks -θήκη [thḗkē] nalazi se i u mnogim drugim složenicama, usp. biblioteka, hipoteka, gliptoteka, pinakoteka, fonoteka, videoteka, kinoteka, diskoteka, datoteka.

  • avenija

    Riječ avenija posuđena je iz francuskoga avenue. Ta je francuska riječ izvedena od glagola avenir ʻprilazitiʼ i izvorno znači ʻprilaz, pristupʼ. Sličan je značenjski razvoj u riječi aleja (v.).

  • bajka

    Riječ bajka izvedenica je od glagola bajati ʻčarati riječimaʼ, koji je postao od indoeuropskoga korijena *bheh2- ʻgovoritiʼ.

  • basna

    Riječ basna naslijeđena je iz praslavenskoga. Izvedena je od istoga korijena koji je u bajka.

  • baza

    Riječ baza posuđena je iz grčkoga βάσις [básis], što je izvedeno od glagola βαίνω [baínō] ʻići, hodatiʼ. Prvotno je značenje grčke riječi βάσις [básis] ʻkorak, hodʼ, odakle se razvilo ʻono na što se stajeʼ, tj. ʻtlo, potpora, podnožje i dr.ʼ

  • biblioteka

    Riječ biblioteka posuđena je iz grčkoga βιβλιοθήκη [bibliothḗkē] ʻzbirka knjiga, knjižnicaʼ, što je složeno od βιβλίον [biblíon] ʻknjigaʼ (v. Biblija) i -θήκη [-thḗkē] ʻspremišteʼ (usp. apoteka).

  • blitva

    Riječ blitva posuđena je iz latinskoga blitum ʻloboda, vrsta špinataʼ, što potječe iz grčkoga βλίτον [blíton].

  • brat

    Riječ brat postala je od praslavenskoga *bratrъ (usp. starocrkvenoslavenski bratrъ, češki bratr, ruski брат, poljski brat), što se razvilo od indoeuropskoga *bhreh2tēr ʻbratʼ. Od iste indoeuropske riječi razvile su se i latinska riječ frater, grčka φράτηρ [frátēr], engleska brother, njemačka Bruder i dr.

  • brend

    Riječ brend posuđena je iz engleskoga brand, što je izvedeno od pragermanskoga *brenna- ʻpalitiʼ. Izvorno značenje engleske riječi bilo je ʻvatra, plamenʼ, od 16. st. zabilježeno je značenje ʻžig, znak utisnut usijanim željezomʼ, a od 19. st. značenje ʻodređena marka robeʼ. Sličan razvoj značenja je i u riječima žig, pečat (v.).

  • breskva

    Riječ breskva postala je od praslavenskoga *bers(ь)ky, što je posuđeno iz latinskoga Persica (poma) ʻperzijsko (voće)ʼ. Breskve su u Europu došle preko Perzije iz Kine.

  • butik

    Riječ butik posuđena je iz francuskoga boutique, što je posuđeno iz grčkoga ἀποθήκη [apothḗkē] ʻsprema, žitnicaʼ, vjerojatno uz posredništvo provansalskoga. V. apoteka. Razvoj značenja bio je ʻskladišteʼ > ʻtrgovina (mješovitom robom)ʼ > ʻ(malena) prodavaonica modne odjeće i obućeʼ.

  • cesta

    Riječ cesta postala je od praslavenskoga *cěsta (usp. slovenski cẹsta, češki cesta). Postoji nekoliko pretpostavki o dubljem podrijetlu te riječi. Prema jednoj od njih slavenska je riječ u vezi s litavskim glagolom kášti ʻstrugati, grebatiʼ, a izvorno bi značenje bilo ʻutrt ili utaban putʼ. Druga je mogućnost da je slavenska riječ u vezi s korijenom koji je u pridjevu čist. U tome bi slučaju prvotno značenje bilo ‘očišćeni put’, tj. ‘put očišćen od stabala i drugih prepreka’. Sličan je značenjski razvoj u latinskome (via) strata ʻpokriven, popločan put > cestaʼ, odakle potječu talijanska (strada ʻcestaʼ) te engleska (street ʻulicaʼ) i njemačka (Straße ʻulicaʼ) riječ.

  • cipela

    Riječ cipela posuđena je iz starijega mađarskog cipellő ʻcipelaʼ (suvremeno cipő).

  • crijevo

    Riječ crijevo postala je od praslavenskoga *červo (usp. starocrkvenoslavenski črěvo, slovenski črev, ruski dijalektno черёво ʻtrbuhʼ, poljski trzowo).

  • čarapa

    Riječ čarapa posuđena je iz turskoga çorap.

  • čarati

    Glagol čarati naslijeđen je iz praslavenskoga. Izveden je od imenice *čarъ/*čarь ʻčarolijaʼ, koja je postala od indoeuropskoga korijenja *kwer- ʻčinitiʼ

  • čaroban

    Pridjev čaroban izveden je od starije imenice čaroba, koja je izvedena od istoga korijena koji je u glagolu čarati.

  • čarobnjak

    Imenica čarobnjak izvedena je od pridjeva čaroban.

  • čizma

    Riječ čizma posuđena je iz turskoga çizme.

  • datoteka

    Riječ datoteka složena je od latinskoga data ʻpodatciʼ i -teka (v. biblioteka); tvorena je po uzoru na fonoteka, videoteka i sl. u smislu ʻzbirka podatakaʼ.

  • dažd

    Riječ dažd postala je od praslavenskoga *dъzdjь (usp. slovenski dež, ruski дождь, poljski deszcz, češki déšt), što je vjerojatno složenica od indoeuropskoga *dus- ʻlošʼ i *dyew- ʻneboʼ (usp. od istoga korijena grčki Ζεύς [Zeus] ‘Zeus, vrhovni bog, bog neba’, latinski Iovis (genitiv) ʻJupiter, vrhovni bogʼ).

  • dinar

    Riječ dinar posuđena je preko bizantskoga grčkog δηνάριον (dēnárion) iz lat. dēnārius. Latinska je riječ izvedena od dēni ‘po deset’ (od osnove koja je u decem ‘deset’). Srebrna kovanica koja je prva nazvana dēnārius imala je vrijednost deset bakrenih kovanica koje su u Rimu zvali ās.

  • disk

    Riječ disk posuđena je preko latinskoga discus iz grčkoga δίσκος [dískos], što je izvedeno od glagola δικεῖν [dikeȋn] ‘bacati’. Disk je isprva bila ovalna pločica koju su bacali grčki atletičari. Od iste grčke riječi razvila se i riječ daska (v.). U značenju ‘sredstvo za pohranjivanje podataka’ riječ je posuđena preko engleskoga disk.

  • diskoteka

    Riječ diskoteka posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Diskothek, francuski discothèque); složena je od disk ʻgramofonska pločaʼ (v.) i -teka (v.), po uzoru nabiblioteka (v.). Izvorno je značenje ʻzbirka (gramofonskih) pločaʼ, a značenje ʻplesni klub, disko-klubʼ je sekundarno.

  • djenuti

    Glagol djenuti postao je od starijega glagola djeti, koji je naslijeđen iz praslavenskoga *děti ʻčiniti, rećiʼ(usp. slovenski deti ʻstavitiʼ, ruski деть ʻstavitiʼ). Praslavenski je glagol postao od indoeuropskoga korijena *dheh1- ʻčinitiʼ, od kojega su se razvili i latinski glagol faciō ʻčinitiʼ te grčki τίθημι [títhemi] ʻstaviti, položitiʼ.

  • djever

    Riječ djever postala je od praslavenskoga *děverь (usp. sln. devr, rus. дéверь), što se razvilo od indoeuropskoga *deh2iwēr ʻdjeverʼ (usp. litavski díeveris, latinski lēvir, grčki δαήρ [daēr]).

  • duga

    Riječ duga postala je od praslavenskoga *dǫga (usp. ruski дугá ‘lȗk, svodʼ, poljski dijalektno dęga ‘lȗk’), što je srodno s litavskim dangùs ‘nebo, nebeski svodʼ.

  • flomaster

    Riječ flomaster izvorno je komercijalno ime proizvoda,engleski Flowmaster. To je ime složeno od engl. flow ‘teći’ i master ‘gospodar’. Engleska riječ master ‘gospodar’ posuđena je iz latinskoga magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’ (v. magistar).

  • fond

    Riječ fond posuđena je iz francuskoga fond. Francuska riječ razvila se od latinskoga fundus ʻtemelj, dnoʼ, što je pak postalo od indoeuropskoga *bhudh-no- ʻdnoʼ.

  • fonoteka

    Riječ fonoteka posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Phonothek, francuski phonothèque); složena je od grčkoga φωνή [phōné] ʻglasʼ i -teka (v. apoteka) po uzoru na biblioteka i sl.

  • fundamentalan

    Pridjev fundamentalan (usp. i u drugim europskim jezicima: engleski fundamental, njemački fundamental, francuski fondamental) posuđen je iz novolatinskoga fundamentalis, što je izvedeno od latinskoga fundamentum ʻtemeljʼ. Ishodište je latinska imenica fundus ʻdnoʼ (v. fond).

  • gaće

    Riječ gaće postala je od praslavenskoga *gatje (usp. slovenski dijal. gače, ruski гaчa 'hlače, nogavice'). Prvotno je značenje bilo odjevni predmet s nogavicama, hlačeʼ. Dublja etimologija nije sigurna.

  • gatati

    Glagol gatati naslijeđen je iz praslavenskoga. Formalno ga je moguće izvesti od indoeuropskoga korijena *gwet- ʻrećiʼ.

  • gliptoteka

    Riječ gliptooteka posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Glyptothek, francuski glyptothèque); složena je od grčkoga γλυπτός [glyptós] ʻizrazbaren, graviranʼ i -teka (v.) po uzoru na pinakoteka (v., usp. i biblioteka).

  • grad 'tuča'

    Riječ grad postala je od praslavenskoga *gradъ ʻtučaʼ (usp. ruski град, poljski grad, češki hrad), što je pak postalo od indoeuropskoga *ghreh3d- ʻtučaʼ (latinski grandō ‘grȁd, tuča’, litavski grúodas ‘smrznuta zemlja’).

  • grad 'veliko naseljeno mjesto'

    Riječ grad postala je od praslavenskoga *gordъ ʻograđeno mjesto, naseljeʼ (usp. starocrkvenoslavenski gradъ, slovenski grȃd ‘dvorac’, ruski гóрод, poljski gród), što se razvilo od indoeuropskoga *ghōrdh-s/*ghrdh-os ‘ograđen prostor, utvrda’ (usp. od istoga korijena litavski gadas ‘vrt’, sanskrtski ghá- ‘kuća’, latinski hortus ‘vrt’, engleski garden ‘vrt’).

  • haljina

    Riječ haljina izvedena je od praslavenskoga *xalja (usp. slovenski halja ʻpokrivalo za gornji dio tijelaʼ, ruski xal ʻjeftina robaʼ). Dublja etimologija nije sigurna.

  • hipoteka

    Riječ hipoteka posuđena je preko europskih jezika i latinskoga hypothēca iz grčkoga ὑποθήκη [hypothḗkē] ʻsavjet, zalogʼ, što je složeno od grčkoga ὑπό [hypó] ʻispod, niže, podʼ i θήκη [thḗkē] ʻspremišteʼ (usp. apoteka).

  • hlače

    Riječ hlače postala je od praslavenskoga *xolča (usp. slovenski hlače, ukrajinski холоша ʻnogavicaʼ), što je posuđeno iz latinskoga *calcea ʻobućaʼ.

  • inje

    Riječ inje postala je od praslavenskoga *inьje/ *jьnьje (usp. slovenski inje, ruski и́ней, češki jíní).

  • jabuka

    Riječ jabuka naslijeđena je iz praslavenskoga *ablъka, * ablъko (usp. slovenski jabolka, ruski я́блоко), što je postalo od indoeuropskoga *h2eb-l- (usp. njemački Apfel, engleski apple). Od istoga je korijena izvedena i riječ jablan (v.).

  • jetrva

    Riječ jetrva postala je od praslavenskoga *jętry (G *jętrъve) (usp. slovenski jtrva (zast.), ruski я́тровь (dijal.), poljski jątrew 〈G jątrwi 〉 (zast.)), što se razvilo od indoeuropskoga *(H)yenh2-ter- ‘žena muževa brata’ (usp. litavski, sanskrtski yātar-, grčki εἰνατέρες [einatéres] (mn.), latinski ianitrīcēs (mn. ) ‘žene braće’).

  • kapa

    Riječ kapa posuđena je iz talijanskoga cappa ʻogrtač s kapuljačom, kapaʼ (usp. i njemački Kappe ʻkapaʼ).

  • kecelja

    Riječ kecelja posuđena je iz starijega mađarskoga kecele ʻpregačaʼ. Mađarska je riječ posuđenica iz latinskoga casula (v. košulja).

  • kinoteka

    Riječ kinoteka složena je od kino (v.) i -teka (usp. biblioteka, videoteka).

  • kiseo

    Riječ kiseo postala je od praslavenskoga *kyselъ (usp. slovenski kísel, češki kyselý), što je izvedeno od istoga korijena koji je u kvas (v.)

  • kiša

    Riječ kiša postala je od praslavenskoga *kyša (od starijega *kysja), što je izvedeno od istoga korijena koji je u kiseo (v.). U značenju ʻkišaʼ nalazi se samo u dijelu južnoslavenskih jezika (usp. bugarski ки́ша ʻkišovito vrijemeʼ), dok u istočno- i zapadnoslavenskim jezicima znači ʻštogod kiseloʼ (usp. ruski dijalektno ки́ша ‘kvas’, češki kyše ‘kiselina’).

  • kora

    Riječ kora postala je od praslavenskoga *kora (usp. slovenski kora, ruski корá, poljski kora, češki kůra), što je izvedeno od indoeuropskoga korijena *(s)ker(H)- ʻrezatiʼ.

  • košulja

    Riječ košulja postala je od praslavenskoga *košulja (usp. slovenski košulja, ruski dijal. кошyля ‘kratki krzneni kaput’, poljski koszula), što je posuđeno iz vulgarnolatinskoga casula.

  • krastavac

    Riječ krastavac izvedena je od pridjeva krastav odnosno imenice krasta. Ovo je povrće nazvano po krastavoj kori.

  • krumpir

    Riječ krumpir u hrvatski je dospjela iz njemačkih dijalekata (usp. njemački dijalektno gruntpirn, grumper, krumpir, grundbir). Njemačke su riječi složene od Grund ʻzemljaʼ i Birne ʻkruškaʼ i doslovno im je značenje ʻzemljana kruškaʼ. Slična je značenjska motivacija i u francuskoj riječi za krumpir, pomme de terre, što izvorno znači ʻzemljana jabukaʼ.

  • kruška

    Riječ kruška naslijeđena je iz praslavenskoga *krušьka, *grušьka, što je izvedeno od *kruša, *gruša (usp. bugarski крyшка, poljski grusza, gruszka, ruski грýша).

  • kukuruz

    Riječ kukuruz posuđena je iz turskoga kokoroz, što je možda složeno od koku- ʻsmradʼ i uruz ʻrižaʼ, sa značenjem ʻriža za niže slojeveʼ. Kukuruz su u srednju i istočnu Europu iz Srednje Amerike donijeli Turci u 17. st.

  • kupus

    Imenica kupus najvjerojatnije je nastala ukrštanjem dviju riječi: posuđenice iz vulgarnolatinskoga *composita ʻono što je složenoʼ te posuđenice iz njemačkog dijalektnog Kappus ʻkupusʼ.

  • kvas

    Riječ kvas postala je od praslavenskoga *kvasъ ʻkiselo tijesto, fermentirano pićeʼ (usp. slovenski kvȃs ‘kvasac’, ruski квас ‘fermentirano piće, kvas’), što je izvedeno od korijena koji je u kiseo (v.).

  • kvasac

    Riječ kvasac postala je od praslavenskoga *kvasьcь ‘komad kiseloga tijesta, kvasac’ (usp. slovenski kvȃsec, bugarski квасéц), što je izvedeno od *kvasъ (v. kvas).

  • kvasina

    Riječ kvasina izvedena je od praslavenskoga *kvasъ ʻkiselo tijesto, fermentirano pićeʼ (v. kvas).

  • limun

    Riječ limun potječe iz perzijskoga līmūn. U hrvatski je dospjela preko romanskih jezika (usp. talijanski limone).

  • luk

    Riječ luk naslijeđena je iz praslavenskoga *lukъ (usp. starocrkvenoslavenski lukъ, slovenski lȗk, ruski лук, poljski łuk), što je posuđeno iz germanskoga *lauka- (usp. njemački Lauch ʻluk, porilukʼ, engleski leek ʻporilukʼ).

  • maestral

    Riječ maestral posuđena je iz talijanskoga maestrale, što je postalo od lat. pridjeva magistralis ‘vodeći, glavni’ (v. magistrala). Vjetar maestral bi prema tome bio ʻvodećiʼ ili ʻglavniʼ vjetar u plovidbi Mediteranom.

  • maestro

    Riječ maestro posuđena je iz talijanskoga maestro ‘vođa orkestra, dirigent, skladatelj’, što je postalo od latinskoga magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’ (v. magistar).

  • magazin

    Riječ magazin posuđena je preko njemačkoga i francuskoga iz talijanskoga magazzino ʻskladište, spremišteʼ. Talijanska je riječ posuđena iz arapskoga maāzin (mn.) ʻskladišteʼ. Značenje ʻilustrirani tjednik ili mjesečnikʼ razvilo se pod utjecajem engleskoga.

  • magistar

    Riječ magistar posuđena je, uz posredništvo njemačkoga, iz latinskog magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’. Latinska riječ magister tvorena je istim sufiksom kao minister (v. ministar)

  • magistrala

    Riječ magistrala poimeničeni je latinski pridjev magistralis ‘koji se odnosi na učitelja, vođu’ > ‘vodeći, glavni’, koji je izveden od latinskoga magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’ (v. magistar).

  • majica

    Riječ majica umanjenica je od maja, što je posuđeno preko talijanskoga maglia iz francuskoga maille. Francuska riječ postala je od latinskoga macula ʻočica na mreži, petljaʼ < ʻmrlja, pjegaʼ. Izvorno je značenje bilo ʻpleteni odjevni predmet od metalnih očicaʼ. Usp. makija, maketa.

  • majstor

    Riječ majstor posuđena je preko bizantskoga grčkog maistōr (μαΐστωρ) iz lat. magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’ (v. magistar). Latinsko značenje ‘učitelj, vođa’ proširilo se na ‘koji poučava neku vještinu, znalac u svom području, koji je iskusan, vješt’. Ista latinska riječ dala je i regionalne hrvatske riječi meštar (uz posredništvo mletačkoga) te mešter (uz posredništvo mađarskoga i njemačkoga).

  • maketa

    Riječ maketa posuđena je preko francuskoga maquette iz talijanskoga macchietta ʻskicaʼ, što je deminutiv od macchia ʻmrljaʼ (v. makija, usp. majica).

  • makija

    Riječ makija posuđena je iz talijanskoga macchia, što je postalo od latinskoga macula ʻmrlja, pjegaʼ. Usp. majica, maketa.

  • marelica

    Riječ marelica posuđena je preko austrijsko-bavarskoga Marille iz talijanskoga armellino, što se razvilo od latinskoga (prunum) Armeniacum ʻarmenska (šljiva)ʼ. Voćka je tako nazvana jer navodno potječe iz Armenije.

  • maslac

    Riječ maslac izvedena je od maslo (v.)

  • maslina

    Riječ maslina izvedena je od maslo u starijemu značenju ʻuljeʼ (v. maslo). Značenjska veza slična je kao u latinskome olea ʻmaslinaʼ – oleum ʻuljeʼ (v. ulje).

  • maslo

    Riječ maslo postala je od praslavenskoga *maslo < *maz-slo (usp. slovenski máslo, ruski мáсло, poljski masło) , što je izvedeno od korijena glagola mazati (v.).

  • mast

    Riječ mast postala je od praslavenskoga. *mastь < *maz-tь (usp. slovenski mȃst, ruski мáсть ‘boja (kose), mast, balzam’, poljski maść), što je izvedeno od istoga korijena koji je u mazati (v.). Starije je značenje ‘boja’ .

  • mati

    Riječ mati postala je od praslavenskoga *mati (usp. starocrkvenoslavenski mati, slovenski mati, ruski мать, poljski mać). Praslavenska se riječ razvila od indoeuropskoga *meh2ter ʻmajkaʼ. Od iste indoeuropske riječi razvile su se i latinska riječ mater, grčka μήτηρ [mḗtēr], engleska mother, njemačka Mutter i dr.

  • mazati

    Glagol mazati naslijeđen je iz praslavenskoga *mazati (usp. slovenski māzati, ruski мáзать, poljski mazać).

  • mina

    Riječ mina posuđena je preko njemačkoga Mine iz francuskoga mine ‘rudnik, rudna žila’. Francuska riječ vjerojatno potječe od galske riječi srodne sa staroirskim méin, mían ‘ruda, metal’. Nakon otkrića baruta fr. mine označuje i podzemne prolaze za eksploziv kod opsade i eksploziv koji se u tim prolazima koristi. Poslije je značenje preneseno i na druge eksplozivne naprave. U 19./20. st. razvilo se preneseno značenje riječi mina ‘uložak za olovku’ (vjerojatno zbog načina umetanja mine u olovku).

  • ministar

    Riječ ministar posuđena je, uz posredništvo njemačkoga i francuskoga, iz latinskoga minister ‘sluga, poslužitelj, pomoćnik’. Latinska riječ minister tvorena je istim sufiksom kao magister (v. magistar). U srednjem vijeku ministri su bili u kraljevoj službi, kraljevi pomoćnici i državni službenici te pomoćnici svećenika i biskupa, a danas su ministri pomoćnici premijera.

  • ministrant

    Riječ ministrant posuđena je iz latinskoga. To je izvedenica od lat. glagola ministrō ‘pomagati, služiti, posluživati’, što je pak izvedenica od lat. minister (v. ministar).

  • moneta

    Riječ moneta posuđena je iz latinskoga monēta. Kovanice su tako nazvane jer je mjesto na kojemu se kovao novac u Rimu bilo u blizini hrama boginje Iūnō Monēta.

  • mraz

    Riječ mraz postala je od praslavenskoga *morzъ (usp. slovenski mraz, ruski морóз, poljski mróz), što se razvilo od indoeuropskoga korijena *morg'- (usp. albanski mardhë ‘mraz’, staroirski meirc ‘hrđa’). Od istoga je korijena i glagol mrziti (v.)

  • mrkva

    Riječ mrkva postala je od praslavenskoga psl. *mъrky 〈G *mъrkъve〉 (usp. slovenski mrkev, mrkva, ruski моркóвь, poljski marchew), što se vjerojatno razvilo od indoeuropskoga *mrk-uH- (usp. starovisokonjemački morha). Postoji i mišljenje da je riječ u slavenski posuđena iz germanskoga.

  • naranča

    Riječ naranča potječe iz perzijskoga nāreng. U hrvatski je dospjela iz turskoga narenc, uz posredništvo arapskoga nāranǧ.

  • nećak

    Riječ nećak izvedena je od praslavenskoga *netьjь, što je postalo od indoeuropskoga *(h2)nepot- ʻnećakʼ. U drugim indoeuropskim jezicima od istoga su se korijena razvile riječi za ʻunukaʼ i ʻnećakaʼ (usp. latinski nepos ʻunuk, potomakʼ, engleski nephew ʻnećakʼ, njemači Neffe ʻnećakʼ).

  • ocat

    Riječ ocat postala je od praslavenskoga *ocьtъ (usp. slovenski ọ̄cet, poljski ocet), što je posuđeno iz latinskoga acetum ʻ(vinski) ocatʼ. Latinska je riječ izvedena od indoeuropskoga korijena *h2ek'- ʻbiti oštarʼ, koji se nalazi i u riječi oštar (v.)

  • osnova

    Riječ osnova postala je od praslavenskoga *obsnova (usp. slovenski osnọ̑va, ruski оснóва, češki osnova), što je tvoreno od prefiksa *ob (v. o2) i korijena glagola *snovati, *snuti (indoeuropski *snewH- ʻvrtjeti, plestiʼ).

  • paprika

    Riječ paprika izvedena je od papar (v.).

  • paradajz

    Riječ paradajz posuđena je iz austrijsko-bavarskoga Paradeis, izvorno ʻrajʼ (usp. rajčica).

  • pečat

    Riječ pečat naslijeđena je iz praslavenskoga *pečatь (usp. slovenski pečȃt, ruski печáть, češki pečet') , što je izvedeno od korijena koji je u peći (v.). Pečat je izvorno bio znak koji se stavljao na pisma i isprave kao jamstvo izvornosti i zaštita od otvaranja, a pečatilo se zagrijanim, užarenim metalnim predmetima ili npr. prstenom u vrućem vosku . Za sličan značenjski razvoj usp. žig, brend.

  • pinakoteka

    Riječ pinakoteka posuđena je iz grčkoga πινακοθήκη [pinakothḗkē] ʻgalerija slikaʼ (usp. odatle i latinski pinacotheca); složena je od πίναξ<G πίνακος> [pínaks, G pínakos] ʻslikaʼ (izvorno ʻdrvena pločaʼ te ʻpločica za pisanje i crtnjeʼ) i -θήκη [thḗkē] (usp. apoteka).

  • pomidor

    Riječ pomidor posuđena je iz talijanskoga pomidoro, što je složenica od pomo ʻjabukaʼ i oro ʻzlatoʼ.

  • put

    Riječ put postala je od praslavenskoga *pǫtь (usp. starocrkvenoslavenski pǫtь, slovenski pọt, ruski путь te poljski pąć), što je postalo od indoeuropskoga korijena *ponth1-. Od istoga indoeuropskoga korijena razvile su se i latinska riječ pons ʻmostʼ i grčka πόντος [póntos] ‘more’. Izvorno je riječ vjerojatno označavala stazu preko močvarnoga područja izrađenu od drvenih trupaca.

  • rajčica

    Riječ rajčica izvedena je od raj kao prevedenica prema austrijsko-bavarskome Paradeis(er) (usp. njemački regionalno Paradiesapfel, doslovno ʻrajska jabukaʼ). Nazivanje ukusnog crvenog ploda "rajskom jabukom" potječe iz biblijske priče o rajskome vrtu. Zabranjeni plod koji je Eva dala Adamu u europskome se slikarstvu prikazivao kao crvena jabuka, pa je zbog sličnosti naziv prenesen na rajčice .

  • sestra

    Riječ sestra postala je od praslavenskoga *sestra (usp. starocrkvenoslavenski sestra, slovenski sestra, ruski сестрá, poljski siostra), što se razvilo od indoeuropskoga *swesor ʻsestraʼ. Od iste indoeuropske riječi razvile su se i istoznačne riječi: latinska soror, engleska sister, njemačka Schwester i dr.

  • sirće

    Riječ sirće posuđena je iz turskoga sirke ʻocatʼ.

  • snaha

    Riječ snaha postala je od praslavenskoga *snъxa, što se razvilo od indoeuropskoga *snuso- ʻsnahaʼ.

  • snijeg

    Riječ snijeg postala je od praslavenskoga *sněgъ (usp. slovenski sneg, bugarski сняг, ruski снег, poljski śnieg, češki sníh), što je pak postalo od indoeuropskoga *snoygwh- (usp. litavski sniẽgas, gotski snaiws, latinski nix).

  • stric

    Riječ stric postala je od praslavenskoga *strъjь(cь) (usp. slovenski stric, češki strýc, ruski строй).

  • sukno

    Riječ sukno postala je od praslavenskoga *sukъno (usp. starocrkvenoslavenski sukno, slovenski sukno, russki сукнo, češki sukno), što je izvedeno od *sukati ʻsukati, okretatiʼ (v. sukati).

  • suknja

    Riječ suknja postala je od praslavenskoga *sukъnja (usp. slovenski suknja, ruski сyкня, češki sukně), što je izvedeno od *sukъno (v. sukno).

  • svekar

    Riječ svekar naslijeđena je iz praslavenskoga *svekrъ ʻmužev otacʼ (usp. slovenski svẹker, ruski свёкор, češki svekr), što je izvedeno od indoeuropskoga *swek'ro-. Od istoga indoeuropskoga korijena razvile su se i srodne riječi u drugim indoeuropskim jezicima: latinski socer, grčki ἑκυρός, gotski svaihra. V. i svekrva.

  • svekrva

    Riječ svekrva naslijeđena je iz praslavenskoga *svekry (G *svekrъve) (usp. slovenski svẹkrv, ruski свекров, poljski świekra), što je izvedeno od indoeuropskoga *swek'ruh2. Od istoga indoeuropskoga korijen razvile su se i srodne riječi u drugim indoeuropskim jezicima: latinski socrus, njemački Schwieger. V. i svekar.

  • šljiva

    Riječ šljiva naslijeđena je iz praslavenskoga *sliva (usp. slovenski sliva, ruski сли́ва, češki slíva), što je izvorno poimeničeni ženski rod pridjeva *slivъ ʻplavkastʼ. Voćka je ime dobila po boji ploda.

  • šogor

    Riječ šogor posuđena je preko mađarskoga sógor iz njemačkoga Schwager. Srodno je njemački Schwieger ʻsvekrva, punicaʼ (usp. svekrva).

  • špinat

    Riječ špinat posuđena je iz njemačkoga Spinat, što je preko romanskih jezika (usp. talijanski spinace, spinacio, španjolski espinaca) i arapskoga isfināǧ posuđeno iz perzijskoga aspanāḫ.

  • štambilj

    Riječ štambilj posuđena je iz talijanskoga stampiglia, što je pak posuđeno iz španjolskoga estampilla. Ishodište je germanski glagol *stampōn ʻudarati (nogom), nabijati, gazitiʼ, koji se nalazi još i u riječima štampa, stupa.

  • teka

    Riječ teka posuđena je iz latinskog thēca ʻkutija, korice, predmet u koji se nešto ulažeʼ, što je pak posuđeno iz grčkoga θήκη [thḗkē] ʻspremišteʼ. Grčka riječ izvedena je od indoeuropskoga korijena *dheh1- ‘staviti, položiti, činiti’. V. apoteka, djenuti.

  • temelj

    Riječ temelj posuđena je iz grčkoga θεμείλια [themeília] ʻtemelji, položeni, donji dio (čega)ʼ, što je izvedeno od indoeuropskoga korijena *dheh1- ʻpoložiti, stavitiʼ

  • trešnja

    Riječ trešnja nastala je disimilacijom od starijega *črěšnja, što je pak postalo od praslavenskoga *čeršьnja (usp.čakavski črȉšńa (Novi); ruski черéшня). Praslavenska je riječ posuđenica iz vulgarnolatinskoga ceresia ʻtrešnjaʼ (usp. latinski cerasus, iz grčkoga κέρασος [kérasos] ʻtrešnjaʼ). Iz istog latinskog izvora nastale su još i njemačka riječ Kirsche ʻtrešnjaʼ i engleska cherry ʻtrešnjaʼ.

  • tuča

    Riječ tuča postala je od praslavenskoga *tǫča (usp. slovenski toča, ruski тýча ‘crn oblak’, poljski tęcza ‘duga’), što je vjerojatno postalo od indoeuropskoga korijena *temk- ʻbiti gustʼ.

  • tuš ‘crnilo’

    Riječ tuš posuđena je iz njemačkoga Tusche, izvedenice od glagola tuschen ‘crtati tušem’. Taj je njemački glagol posuđen iz francuskoga toucher ‘dodirivati’, što se razvilo iz vulgarnolatinskoga toccare ‘udarati’.

  • tuš ‘naprava za pranje tijela’

    Riječ tuš posuđena je preko njemačkoga Dusche (tj. austrijskonjemačkog Tusch) iz francuskoga douche, starije ‘navođenje vod (na mlin)’. Francuska je riječ posuđenica iz talijanskoga doccia, što se razvilo od latinskoga ductiō ‘navođenje’, izvedenice od glagola ducō ‘voditi’. Isti latinski glagol je i u osnovi riječi dužd i dukat (v.)

  • ulica

    Riječ ulica naslijeđena je iz praslavenskoga. Izvedena je od indoeuropskoga korijen *h2ewl- ʻuzak prolaz, procjepʼ.

  • ulje

    Riječ ulje posuđena je iz latinskoga oleum ʻ(maslinovo) uljeʼ, usp. i latinski olea, oliva ʻmaslinaʼ. Te latinske riječi potječu iz grčkoga ἔλαιον ʻ(maslinovo) uljeʼ, odnosno ἐλαία ʻmaslinaʼ. Srodnost riječi koje znače ʻmaslinaʼ i ʻuljeʼ pokazuje da je izvorno ulje bilo upravo maslinovo ulje.

  • vesta

    Riječ vesta posuđena je iz europskih jezika (usp. talijanski veste, njemački Weste). Izvor je latinski vestis ʻodjećaʼ.

  • videoteka

    Riječ videoteka složena je od video (v.) i -teka (v.) po uzoru na biblioteka, fonoteka i sl.

  • vinoteka

    Riječ vinoteka složena je od vino (v.) i -teka (v.). Vjerojatno je posuđena iz njemačkoga Vinothek, što je složenica od latinskoga vinum ʻvinoʼ i sufiksa -thek grčkoga podrijetla. Usp. i talijanski enoteca iz grčkoga οἰνοθήκη [oinothḗkē] ʻvinski podrumʼ.

  • vrač

    Riječ vrač postala je od praslavenskoga *vьračь ʻgatar, vrač, iscjeliteljʼ. Izvedena je od indoeuropskoga korijena *werh1- ʻsvečano govoritiʼ. Isti indoeuropski korijen nalazi se još i u riječima ironija, retor (retorika), verbalni.

  • zaova

    Riječ zaova postala je od praslavenskoga *zъly (G *zъlъve) (usp. slovenski zalva, ruski золовка), što se razvilo od indoeuropskoga *g'lh2u- (usp. latinski glōs, grčki γάλως [gálōs] ʻmuževa sestra, zaovaʼ).

  • zelje

    Riječ zelje izvedena je od korijena koji je u pridjevu zelen (v.). U dijalektima riječ označuje i drugo zeleno povrće osim kupusa (npr. blitvu, raštiku).

  • zet

    Riječ zet naslijeđena je iz praslavenskoga *zęt (usp. slovenski zet, ruski зять, poljski zięć), što se vjerojatno razvilo od indoeuropskoga korijena *g'enh1- ʻroditi, stvoriti potomstvoʼ.

  • žega

    Riječ žega postala je od praslavenskoga *žega (usp. slovenski žẹ̄ga, bugarski жега, ruski dijalektno жéга), što izvedeno od istoga korijena koji je u žeći (v. žganci).

  • žganci

    Riječ žganci izvedena je od (danas zastarjeloga) glagola žgȁti ‘peći’ , koji je postao od praslavenskoga *žьgati (usp. slovenski žgáti, ruski жгать). Praslavenski glagol *žьgati postao je od istoga indoeuropskog korijena kao i praslavenski glagol *žegti (hrvatski žeći), od indoeuropskoga *dhegwh- ʻgorjetiʼ. Žganci su izvorno prepečena kaša od kukuruza.

  • žganica

    Riječ žganica izvedena je od korijena koji je u *žьgati ‘paliti’ (v. žganci).

  • žig

    Riječ žig postala je od praslavenskoga *žigъ (usp. ruski dijalektno жиг, slovački žih ‘vatra’), što je izvedeno od istoga korijena kao u *žьgati ‘paliti’ (v. žganci). Žig je izvorno bio znak koji se utiskivao na tijelo užarenim predmetom, i to stoci radi prepoznavanja, a ljudima kao kazna. Za značenjski razvoj usp. pečat od peći.

  • žigica

    Riječ žigica izvedena je od korijena koji je u *žьgati ‘paliti’ (v. žganci).