Hrvatski u školi

Riječ administracija posuđena je preko europskih jezika iz latinskoga administratio ‘pomaganje, posluživanje’ > ‘obavljanje službe, upravljanje’. U osnovi te latinske riječi je glagol ministrō ʻposluživatiʼ te minister ʻsluga, poslužitelj, pomoćnikʼ (v. ministar, ministrant).

Riječ akrobat posuđena je iz grčkoga ἀκροβάτης [akrobátēs], doslovno ʻkoji hoda na vršcima prstijuʼ. Grčka je riječ složenica od ἄκρος [ákros] ʻkrajnji, gornji, šiljastʼ i izvedenice od βαίνω [baínō] ʻići, hodatiʼ (v. baza).

Riječ aleja posuđena je iz francuskoga aleé. Ta je francuska riječ izvedena od glagola aller ʻićiʼ i izvorno znači ʻprolazʼ. Hrvatsko značenje ʻulica s drvoredomʼ vjerojatno je preuzeto uz njemačko ili talijansko posredništvo, a razvilo se od ʻprolaz u vrtuʼ i ʻprolaz među drvećemʼ. Sličan je značenjski razvoj u riječi avenija (v.).

Riječ ananas potječe iz južnoameričkog indijanskog jezika tupi, (a)náná. U hrvatski je dospjela uz posredništvo portugalskoga (ananás, izvorno množina) i njemačkoga (Ananas).

Riječ apoteka posuđena je preko latinskoga apothēca iz grčkoga ἀποθήκη [apothḗkē] ʻsprema, žitnicaʼ. Grčka riječ ἀποθήκη [apothḗkē] izvedenica je od glagola ἀποτίθημι [apotíthēmi] ‘odlagati, spremati’, koji je složen od prefiksa ἀπο- [apo-] ‘od’ i glagola τίθημι [títhemi] ʻstavitiʼ. Doslovno bi značenje grčke složenice ἀποθήκη bilo ‘mjesto na koje se odlaže’. U srednjemu je vijeku značenje preneseno preko ‘skladište’ na ‘trgovina mješovitom robom’ i ‘trgovina u kojoj se priređuju i prodaju lijekovi’. Prefiks ἀπο- [apo-] postao je od indoeuropskoga *h₂epo, od čega je i hrvatski prijedlog po (v.). Glagol τίθημι [títhemi] razvio se od indoeuropskoga korijena *d^heh₁- ‘staviti, položiti, činiti’, od kojega je i hrvatski djenuti (v.). Grčki sufiks -θήκη [thḗkē] nalazi se i u mnogim drugim složenicama, usp. biblioteka, hipoteka, gliptoteka, pinakoteka, fonoteka, videoteka, kinoteka, diskoteka, datoteka.

Riječ avenija posuđena je iz francuskoga avenue. Ta je francuska riječ izvedena od glagola avenir ʻprilazitiʼ i izvorno znači ʻprilaz, pristupʼ. Sličan je značenjski razvoj u riječi aleja (v.).

Riječ bajka izvedenica je od glagola bajati ʻčarati riječimaʼ, koji je postao od indoeuropskoga korijena *b^heh₂- ʻgovoritiʼ.

Riječ basna naslijeđena je iz praslavenskoga. Izvedena je od istoga korijena koji je u bajka.

Riječ baza posuđena je iz grčkoga βάσις [básis], što je izvedeno od glagola βαίνω [baínō] ʻići, hodatiʼ. Prvotno je značenje grčke riječi βάσις [básis] ʻkorak, hodʼ, odakle se razvilo ʻono na što se stajeʼ, tj. ʻtlo, potpora, podnožje i dr.ʼ

Riječ biblioteka posuđena je iz grčkoga βιβλιοθήκη [bibliothḗkē] ʻzbirka knjiga, knjižnicaʼ, što je složeno od βιβλίον [biblíon] ʻknjigaʼ (v. Biblija) i -θήκη [-thḗkē] ʻspremišteʼ (usp. apoteka).

Riječ blitva posuđena je iz latinskoga blitum ʻloboda, vrsta špinataʼ, što potječe iz grčkoga βλίτον [blíton].

Riječ brat postala je od praslavenskoga *bratrъ (usp. starocrkvenoslavenski bratrъ, češki bratr, ruski брат, poljski brat), što se razvilo od indoeuropskoga *b^hreh₂tēr ʻbratʼ. Od iste indoeuropske riječi razvile su se i latinska riječ frater, grčka φράτηρ [frátēr], engleska brother, njemačka Bruder i dr.

Riječ breskva postala je od praslavenskoga *bers(ь)ky, što je posuđeno iz latinskoga Persica (poma) ʻperzijsko (voće)ʼ. Breskve su u Europu došle preko Perzije iz Kine.

Riječ butik posuđena je iz francuskoga boutique, što je posuđeno iz grčkoga ἀποθήκη [apothḗkē] ʻsprema, žitnicaʼ, vjerojatno uz posredništvo provansalskoga. V. apoteka. Razvoj značenja bio je ʻskladišteʼ > ʻtrgovina (mješovitom robom)ʼ > ʻ(malena) prodavaonica modne odjeće i obućeʼ.

Riječ cesta postala je od praslavenskoga *cěsta (usp. slovenski cẹsta, češki cesta). Postoji nekoliko pretpostavki o dubljem podrijetlu te riječi. Prema jednoj od njih slavenska je riječ u vezi s litavskim glagolom kášti ʻstrugati, grebatiʼ, a izvorno bi značenje bilo ʻutrt ili utaban putʼ. Druga je mogućnost da je slavenska riječ u vezi s korijenom koji je u pridjevu čist. U tome bi slučaju prvotno značenje bilo ‘očišćeni put’, tj. ‘put očišćen od stabala i drugih prepreka’. Sličan je značenjski razvoj u latinskome (via) strata ʻpokriven, popločan put > cestaʼ, odakle potječu talijanska (strada ʻcestaʼ) te engleska (street ʻulicaʼ) i njemačka (Straße ʻulicaʼ) riječ.

Riječ cipela posuđena je iz starijega mađarskog cipellő ʻcipelaʼ (suvremeno cipő).

Riječ crijevo postala je od praslavenskoga *červo (usp. starocrkvenoslavenski črěvo, slovenski črevọ, ruski dijalektno черёво ʻtrbuhʼ, poljski trzowo).

Riječ čarapa posuđena je iz turskoga çorap.

Glagol čarati naslijeđen je iz praslavenskoga. Izveden je od imenice *čarъ/*čarь ʻčarolijaʼ, koja je postala od indoeuropskoga korijenja *k^wer- ʻčinitiʼ

Pridjev čaroban izveden je od starije imenice čaroba, koja je izvedena od istoga korijena koji je u glagolu čarati.

Imenica čarobnjak izvedena je od pridjeva čaroban.

Riječ čizma posuđena je iz turskoga çizme.

Riječ datoteka složena je od latinskoga data ʻpodatciʼ i -teka (v. biblioteka); tvorena je po uzoru na fonoteka, videoteka i sl. u smislu ʻzbirka podatakaʼ.

Riječ dinar posuđena je preko bizantskoga grčkog δηνάριον (dēnárion) iz lat. dēnārius. Latinska je riječ izvedena od dēni ‘po deset’ (od osnove koja je u decem ‘deset’). Srebrna kovanica koja je prva nazvana dēnārius imala je vrijednost deset bakrenih kovanica koje su u Rimu zvali ās.

Riječ diskoteka posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Diskothek, francuski discothèque); složena je od disk ʻgramofonska pločaʼ (v.) i -teka (v.), po uzoru nabiblioteka (v.). Izvorno je značenje ʻzbirka (gramofonskih) pločaʼ, a značenje ʻplesni klub, disko-klubʼ je sekundarno.

Glagol djenuti postao je od starijega glagola djeti, koji je naslijeđen iz praslavenskoga *děti ʻčiniti, rećiʼ(usp. slovenski deti ʻstavitiʼ, ruski деть ʻstavitiʼ). Praslavenski je glagol postao od indoeuropskoga korijena *d^heh₁- ʻčinitiʼ, od kojega su se razvili i latinski glagol faciō ʻčinitiʼ te grčki τίθημι [títhemi] ʻstaviti, položitiʼ.

Riječ djever postala je od praslavenskoga *děverь (usp. sln. devẹr, rus. дéверь), što se razvilo od indoeuropskoga *deh₂iwēr ʻdjeverʼ (usp. litavski díeveris, latinski lēvir, grčki δαήρ [daēr]).

Riječ flomaster izvorno je komercijalno ime proizvoda,engleski Flowmaster. To je ime složeno od engl. flow ‘teći’ i master ‘gospodar’. Engleska riječ master ‘gospodar’ posuđena je iz latinskoga magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’ (v. magistar).

Riječ fond posuđena je iz francuskoga fond. Francuska riječ razvila se od latinskoga fundus ʻtemelj, dnoʼ, što je pak postalo od indoeuropskoga *b^hud^h-no- ʻdnoʼ.

Riječ fonoteka posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Phonothek, francuski phonothèque); složena je od grčkoga φωνή [phōné] ʻglasʼ i -teka (v. apoteka) po uzoru na biblioteka i sl.

Pridjev fundamentalan (usp. i u drugim europskim jezicima: engleski fundamental, njemački fundamental, francuski fondamental) posuđen je iz novolatinskoga fundamentalis, što je izvedeno od latinskoga fundamentum ʻtemeljʼ. Ishodište je latinska imenica fundus ʻdnoʼ (v. fond).

Riječ gaće postala je od praslavenskoga *gatje (usp. slovenski dijal. gače, ruski гaчa 'hlače, nogavice'). Prvotno je značenje bilo odjevni predmet s nogavicama, hlačeʼ. Dublja etimologija nije sigurna.

Glagol gatati naslijeđen je iz praslavenskoga. Formalno ga je moguće izvesti od indoeuropskoga korijena *g^wet- ʻrećiʼ.

Riječ gliptooteka posuđena je iz europskih jezika (usp. njemački Glyptothek, francuski glyptothèque); složena je od grčkoga γλυπτός [glyptós] ʻizrazbaren, graviranʼ i -teka (v.) po uzoru na pinakoteka (v., usp. i biblioteka).

Riječ haljina izvedena je od praslavenskoga *xalja (usp. slovenski halja ʻpokrivalo za gornji dio tijelaʼ, ruski xal ʻjeftina robaʼ). Dublja etimologija nije sigurna.

Riječ hipoteka posuđena je preko europskih jezika i latinskoga hypothēca iz grčkoga ὑποθήκη [hypothḗkē] ʻsavjet, zalogʼ, što je složeno od grčkoga ὑπό [hypó] ʻispod, niže, podʼ i θήκη [thḗkē] ʻspremišteʼ (usp. apoteka).

Riječ hlače postala je od praslavenskoga *xolča (usp. slovenski hlače, ukrajinski холоша ʻnogavicaʼ), što je posuđeno iz latinskoga *calcea ʻobućaʼ.

Riječ jabuka naslijeđena je iz praslavenskoga *ablъka, * ablъko (usp. slovenski jabolka, ruski я́блоко), što je postalo od indoeuropskoga *h₂eb-l- (usp. njemački Apfel, engleski apple). Od istoga je korijena izvedena i riječ jablan (v.).

Riječ jetrva postala je od praslavenskoga *jętry (G *jętrъve) (usp. slovenski jẹtrva (zast.), ruski я́тровь (dijal.), poljski jątrew 〈G jątrwi 〉 (zast.)), što se razvilo od indoeuropskoga *(H)yenh₂-ter- ‘žena muževa brata’ (usp. litavski, sanskrtski yātar-, grčki εἰνατέρες [einatéres] (mn.), latinski ianitrīcēs (mn. ) ‘žene braće’).

Riječ kapa posuđena je iz talijanskoga cappa ʻogrtač s kapuljačom, kapaʼ (usp. i njemački Kappe ʻkapaʼ).

Riječ kecelja posuđena je iz starijega mađarskoga kecele ʻpregačaʼ. Mađarska je riječ posuđenica iz latinskoga casula (v. košulja).

Riječ kinoteka složena je od kino (v.) i -teka (usp. biblioteka, videoteka).

Riječ kora postala je od praslavenskoga *kora (usp. slovenski kora, ruski корá, poljski kora, češki kůra), što je izvedeno od indoeuropskoga korijena *(s)ker(H)- ʻrezatiʼ.

Riječ košulja postala je od praslavenskoga *košulja (usp. slovenski košulja, ruski dijal. кошyля ‘kratki krzneni kaput’, poljski koszula), što je posuđeno iz vulgarnolatinskoga casula.

Riječ krastavac izvedena je od pridjeva krastav odnosno imenice krasta. Ovo je povrće nazvano po krastavoj kori.

Riječ krumpir u hrvatski je dospjela iz njemačkih dijalekata (usp. njemački dijalektno gruntpirn, grumper, krumpir, grundbir). Njemačke su riječi složene od Grund ʻzemljaʼ i Birne ʻkruškaʼ i doslovno im je značenje ʻzemljana kruškaʼ. Slična je značenjska motivacija i u francuskoj riječi za krumpir, pomme de terre, što izvorno znači ʻzemljana jabukaʼ.

Riječ kruška naslijeđena je iz praslavenskoga *krušьka, *grušьka, što je izvedeno od *kruša, *gruša (usp. bugarski крyшка, poljski grusza, gruszka, ruski грýша).

Riječ kukuruz posuđena je iz turskoga kokoroz, što je možda složeno od koku- ʻsmradʼ i uruz ʻrižaʼ, sa značenjem ʻriža za niže slojeveʼ. Kukuruz su u srednju i istočnu Europu iz Srednje Amerike donijeli Turci u 17. st.

Imenica kupus najvjerojatnije je nastala ukrštanjem dviju riječi: posuđenice iz vulgarnolatinskoga *composita ʻono što je složenoʼ te posuđenice iz njemačkog dijalektnog Kappus ʻkupusʼ.

Riječ limun potječe iz perzijskoga līmūn. U hrvatski je dospjela preko romanskih jezika (usp. talijanski limone).

Riječ luk naslijeđena je iz praslavenskoga *lukъ (usp. starocrkvenoslavenski lukъ, slovenski lȗk, ruski лук, poljski łuk), što je posuđeno iz germanskoga *lauka- (usp. njemački Lauch ʻluk, porilukʼ, engleski leek ʻporilukʼ).

Riječ maestral posuđena je iz talijanskoga maestrale, što je postalo od lat. pridjeva magistralis ‘vodeći, glavni’ (v. magistrala). Vjetar maestral bi prema tome bio ʻvodećiʼ ili ʻglavniʼ vjetar u plovidbi Mediteranom.

Riječ maestro posuđena je iz talijanskoga maestro ‘vođa orkestra, dirigent, skladatelj’, što je postalo od latinskoga magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’ (v. magistar).

Riječ magazin posuđena je preko njemačkoga i francuskoga iz talijanskoga magazzino ʻskladište, spremišteʼ. Talijanska je riječ posuđena iz arapskoga mah̬āzin (mn.) ʻskladišteʼ. Značenje ʻilustrirani tjednik ili mjesečnikʼ razvilo se pod utjecajem engleskoga.

Riječ magistar posuđena je, uz posredništvo njemačkoga, iz latinskog magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’. Latinska riječ magister tvorena je istim sufiksom kao minister (v. ministar)

Riječ magistrala poimeničeni je latinski pridjev magistralis ‘koji se odnosi na učitelja, vođu’ > ‘vodeći, glavni’, koji je izveden od latinskoga magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’ (v. magistar).

Riječ majica umanjenica je od maja, što je posuđeno preko talijanskoga maglia iz francuskoga maille. Francuska riječ postala je od latinskoga macula ʻočica na mreži, petljaʼ < ʻmrlja, pjegaʼ. Izvorno je značenje bilo ʻpleteni odjevni predmet od metalnih očicaʼ. Usp. makija, maketa.

Riječ majstor posuđena je preko bizantskoga grčkog maistōr (μαΐστωρ) iz lat. magister ‘učitelj, nadređeni, vođa, glava’ (v. magistar). Latinsko značenje ‘učitelj, vođa’ proširilo se na ‘koji poučava neku vještinu, znalac u svom području, koji je iskusan, vješt’. Ista latinska riječ dala je i regionalne hrvatske riječi meštar (uz posredništvo mletačkoga) te mešter (uz posredništvo mađarskoga i njemačkoga).

Riječ maketa posuđena je preko francuskoga maquette iz talijanskoga macchietta ʻskicaʼ, što je deminutiv od macchia ʻmrljaʼ (v. makija, usp. majica).

Riječ makija posuđena je iz talijanskoga macchia, što je postalo od latinskoga macula ʻmrlja, pjegaʼ. Usp. majica, maketa.

Riječ marelica posuđena je preko austrijsko-bavarskoga Marille iz talijanskoga armellino, što se razvilo od latinskoga (prunum) Armeniacum ʻarmenska (šljiva)ʼ. Voćka je tako nazvana jer navodno potječe iz Armenije.

Riječ mati postala je od praslavenskoga *mati (usp. starocrkvenoslavenski mati, slovenski mati, ruski мать, poljski mać). Praslavenska se riječ razvila od indoeuropskoga *meh₂ter ʻmajkaʼ. Od iste indoeuropske riječi razvile su se i latinska riječ mater, grčka μήτηρ [mḗtēr], engleska mother, njemačka Mutter i dr.

Riječ ministar posuđena je, uz posredništvo njemačkoga i francuskoga, iz latinskoga minister ‘sluga, poslužitelj, pomoćnik’. Latinska riječ minister tvorena je istim sufiksom kao magister (v. magistar). U srednjem vijeku ministri su bili u kraljevoj službi, kraljevi pomoćnici i državni službenici te pomoćnici svećenika i biskupa, a danas su ministri pomoćnici premijera.

Riječ ministrant posuđena je iz latinskoga. To je izvedenica od lat. glagola ministrō ‘pomagati, služiti, posluživati’, što je pak izvedenica od lat. minister (v. ministar).

Riječ moneta posuđena je iz latinskoga monēta. Kovanice su tako nazvane jer je mjesto na kojemu se kovao novac u Rimu bilo u blizini hrama boginje Iūnō Monēta.

Riječ mrkva postala je od praslavenskoga psl. *mъrky 〈G *mъrkъve〉 (usp. slovenski mrkev, mrkva, ruski моркóвь, poljski marchew), što se vjerojatno razvilo od indoeuropskoga *mrk-uH- (usp. starovisokonjemački morha). Postoji i mišljenje da je riječ u slavenski posuđena iz germanskoga.

Riječ naranča potječe iz perzijskoga nāreng. U hrvatski je dospjela iz turskoga narenc, uz posredništvo arapskoga nāranǧ.

Riječ nećak izvedena je od praslavenskoga *netьjь, što je postalo od indoeuropskoga *(h₂)nepot- ʻnećakʼ. U drugim indoeuropskim jezicima od istoga su se korijena razvile riječi za ʻunukaʼ i ʻnećakaʼ (usp. latinski nepos ʻunuk, potomakʼ, engleski nephew ʻnećakʼ, njemači Neffe ʻnećakʼ).

Riječ osnova postala je od praslavenskoga *obsnova (usp. slovenski osnọ̑va, ruski оснóва, češki osnova), što je tvoreno od prefiksa *ob (v. o²) i korijena glagola *snovati, *snuti (indoeuropski *snewH- ʻvrtjeti, plestiʼ).

Riječ paprika izvedena je od papar (v.).

v. rajčica

Riječ pinakoteka posuđena je iz grčkoga πινακοθήκη [pinakothḗkē] ʻgalerija slikaʼ (usp. odatle i latinski pinacotheca); složena je od πίναξ<G πίνακος> [pínaks, G pínakos] ʻslikaʼ (izvorno ʻdrvena pločaʼ te ʻpločica za pisanje i crtnjeʼ) i -θήκη [thḗkē] (usp. apoteka).

Riječ put postala je od praslavenskoga *pǫtь (usp. starocrkvenoslavenski pǫtь, slovenski pọt, ruski путь te poljski pąć), što je postalo od indoeuropskoga korijena *ponth₁-. Od istoga indoeuropskoga korijena razvile su se i latinska riječ pons ʻmostʼ i grčka πόντος [póntos] ‘more’. Izvorno je riječ vjerojatno označavala stazu preko močvarnoga područja izrađenu od drvenih trupaca.

Riječ rajčica izvedena je od raj, po uzoru na njemački Paradiesapfel, doslovno ʻrajska jabukaʼ, usp. i austrijsko-bavarski Paradeis(er) (odakle dolazi regionalni hrvatski naziv paradajz). Nazivanje ukusnog crvenog ploda "rajskom jabukom" potječe iz biblijske priče o rajskom vrtu. Zabranjeni plod koji je Eva dala Adamu u europskome se slikarstvu prikazivao kao crvena jabuka, te je zbog sličnosti naziv prenesen na rajčice.

Riječ sestra postala je od praslavenskoga *sestra (usp. starocrkvenoslavenski sestra, slovenski sestra, ruski сестрá, poljski siostra), što se razvilo od indoeuropskoga *swesor ʻsestraʼ. Od iste indoeuropske riječi razvile su se i istoznačne riječi: latinska soror, engleska sister, njemačka Schwester i dr.

Riječ snaha postala je od praslavenskoga *snъxa, što se razvilo od indoeuropskoga *snuso- ʻsnahaʼ.

Riječ stric postala je od praslavenskoga *strъjь(cь) (usp. slovenski stric, češki strýc, ruski строй).

Riječ sukno postala je od praslavenskoga *sukъno (usp. starocrkvenoslavenski sukno, slovenski sukno, russki сукнo, češki sukno), što je izvedeno od *sukati ʻsukati, okretatiʼ (v. sukati).

Riječ suknja postala je od praslavenskoga *sukъnja (usp. slovenski suknja, ruski сyкня, češki sukně), što je izvedeno od *sukъno (v. sukno).

Riječ svekar naslijeđena je iz praslavenskoga *svekrъ ʻmužev otacʼ (usp. slovenski svẹker, ruski свёкор, češki svekr), što je izvedeno od indoeuropskoga *swek'ro-. Od istoga indoeuropskoga korijena razvile su se i srodne riječi u drugim indoeuropskim jezicima: latinski socer, grčki ἑκυρός, gotski svaihra. V. i svekrva.

Riječ svekrva naslijeđena je iz praslavenskoga *svekry (G *svekrъve) (usp. slovenski svẹkrv, ruski свекров, poljski świekra), što je izvedeno od indoeuropskoga *swek'ruh₂. Od istoga indoeuropskoga korijen razvile su se i srodne riječi u drugim indoeuropskim jezicima: latinski socrus, njemački Schwieger. V. i svekar.

Riječ šljiva naslijeđena je iz praslavenskoga *sliva (usp. slovenski sliva, ruski сли́ва, češki slíva), što je izvorno poimeničeni ženski rod pridjeva *slivъ ʻplavkastʼ. Voćka je ime dobila po boji ploda.

Riječ šogor posuđena je preko mađarskoga sógor iz njemačkoga Schwager. Srodno je njemački Schwieger ʻsvekrva, punicaʼ (usp. svekrva).

Riječ špinat posuđena je iz njemačkoga Spinat, što je preko romanskih jezika (usp. talijanski spinace, spinacio, španjolski espinaca) i arapskoga isfināǧ posuđeno iz perzijskoga aspanāḫ.

Riječ teka posuđena je iz latinskog thēca ʻkutija, korice, predmet u koji se nešto ulažeʼ, što je pak posuđeno iz grčkoga θήκη [thḗkē] ʻspremišteʼ. Grčka riječ izvedena je od indoeuropskoga korijena *d^heh₁- ‘staviti, položiti, činiti’. V. apoteka, djenuti.

Riječ temelj posuđena je iz grčkoga θεμείλια [themeília] ʻtemelji, položeni, donji dio (čega)ʼ, što je izvedeno od indoeuropskoga korijena *d^heh₁- ʻpoložiti, stavitiʼ

Riječ trešnja nastala je disimilacijom od starijega *črěšnja, što je pak postalo od praslavenskoga *čeršьnja (usp.čakavski črȉšńa (Novi); ruski черéшня). Praslavenska je riječ posuđenica iz vulgarnolatinskoga ceresia ʻtrešnjaʼ (usp. latinski cerasus, iz grčkoga κέρασος [kérasos] ʻtrešnjaʼ). Iz istog latinskog izvora nastale su još i njemačka riječ Kirsche ʻtrešnjaʼ i engleska cherry ʻtrešnjaʼ.

Riječ ulica naslijeđena je iz praslavenskoga. Izvedena je od indoeuropskoga korijen *h₂ewl- ʻuzak prolaz, procjepʼ.

Riječ vesta posuđena je iz europskih jezika (usp. talijanski veste, njemački Weste). Izvor je latinski vestis ʻodjećaʼ.

Riječ videoteka složena je od video (v.) i -teka (v.) po uzoru na biblioteka, fonoteka i sl.

Riječ vinoteka složena je od vino (v.) i -teka (v.). Vjerojatno je posuđena iz njemačkoga Vinothek, što je složenica od latinskoga vinum ʻvinoʼ i sufiksa -thek grčkoga podrijetla. Usp. i talijanski enoteca iz grčkoga οἰνοθήκη [oinothḗkē] ʻvinski podrumʼ.

Riječ vrač postala je od praslavenskoga *vьračь ʻgatar, vrač, iscjeliteljʼ. Izvedena je od indoeuropskoga korijena *werh₁- ʻsvečano govoritiʼ. Isti indoeuropski korijen nalazi se još i u riječima ironija, retor (retorika), verbalni.

Riječ zaova postala je od praslavenskoga *zъly (G *zъlъve) (usp. slovenski zalva, ruski золовка), što se razvilo od indoeuropskoga *g'lh₂u- (usp. latinski glōs, grčki γάλως [gálōs] ʻmuževa sestra, zaovaʼ).

Riječ zelje izvedena je od korijena koji je u pridjevu zelen (v.). U dijalektima riječ označuje i drugo zeleno povrće osim kupusa (npr. blitvu, raštiku).

Riječ zet naslijeđena je iz praslavenskoga *zęt (usp. slovenski zet, ruski зять, poljski zięć), što se vjerojatno razvilo od indoeuropskoga korijena *g'enh₁- ʻroditi, stvoriti potomstvoʼ.